Bosna i Hercegovina bi do kraja 2023. godine trebala postići napredak u reformama i funkcionalnosti kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora, piše u Nacrtu strategije proširenja EU na Zapadni Balkan, a u koju je imala uvid hrvatska HINA. U mnogo boljoj poziciju su Srbija i Crna Gore koje bi do 2025. već mogle postati članice EU.
Srbija i Crna Gora mogu u najboljem slučaju članicama EU-a postati 2025. godine, a za ostvarenje toga ambicioznog cilja prijelomna godina bit će 2019. kada se od obje zemlje očekuje ispunjenje prijelaznih mjerila u poglavljima pravosuđa i unutrašnjim poslova, a u slučaju Srbije i puna normalizacija odnosa s Kosovom, stoji u Nacrtu strategije proširenja na Zapadni Balkan koju bi Komisija trebala prihvatiti počekom sljedećeg mjeseca.
“Sa snažnom političkom voljom, provedbom stvarnih reforma i trajnim rješenjem za sporove sa susjedima, Crna Gora i Srbija trebale bi biti spremne za članstvo do 2025. godine”, stoji u jednoj od radnih verzija nacrta “Vjerodostojne perspektive proširenja za Zapadni Balkan”, u koji je Hina imala uvid.
Komisija bi taj dokument trebala prihvatiti 6. februar, kada će biti objavljena konačna verzija, a do tada su moguće promjene teksta. Za ostale zemlje, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Kosovo, predlaže se formulacija da do 2025. “trebaju daleko odmaknuti na evropskom putu” ili alternativno, da su “pregovori s tim zemljama daleko odmakli”. Prema indikativnom vremenskom rasporedu, Srbija i Crna Gora moraju se do kraja 2019. usredotočiti na ispunjavanje prijelaznih mjerila iz područja vladavine prava. U slučaju Srbije prijelazno mjerilo u poglavlju 35 – Ostala pitanja – u okviru kojeg se vodi proces normalizacije odnosa s Kosovom, mora biti ispunjeno. To znači postići potpunu normalizaciju odnosa s Kosovom.
“Za trajnu stabilnost u regiji potrebna je puna i sveobuhvatna normalizacija odnosa Beograd-Priština. Sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova u obliku pravno obvezujućeg sporazuma, hitno je potrebna i ključna je za europsku perspektivu i Kosova i Srbije kao i regije u cjelini”, kaže se u dokumentu.
Srbija je u julu 2016. otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa. Novost u sadašnjem pregovaračkom procesu je uvođenje prijelaznih mjerila za ispunjavanje kriterija po pojedinim poglavljima, dok su ranije bila samo mjerila za otvaranje te za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. U poglavlju 23 Srbija ima 50 prijelaznih mjerila, a u poglavlju 24 njih 41. Crna Gora je ta poglavlja otvorila puno ranije.
“Kada se ispune prijelazna mjerila, EU bi trebao riješiti pitanje mjerila za zatvaranje poglavlja i biti spreman za drugu fazu pregovora najkasnije do kraja 2019.”, kaže se u dokumentu.
Albanija bi do kraja 2019. trebala postići uvjerljiv napredak u pet prioritetnih područja, među njima i pravosudnu reformu. Makedonija bi trebala postići opipljive rezultate u rješavanju spora oko imena zemlje. U slučaju ispunjavanja tih uvjeta, pregovori s tim dvjema zemljama trebali bi biti u tijeku.
Kosovo mora normalizovati odnose sa Srbijom
Što se Kosova tiče, kaže se da do kraja 2019. mora postići punu normalizaciju odnosa sa Srbijom, čime bi otvorilo put napretka prema Europi. Do kraja 2021. Komisija će pripremiti procjenu učinka budućeg proširenja na Zapadni Balkan u nekim ključnim područjima poput slobode kretanja osoba, poljoprivrede, kohezijske politike i proračuna. Pod uvjetom da ispune sva mjerila za zatvaranje u svim poglavljima, zemlje članice EU-a mogle bi dati pristanak na zatvaranje pregovora s Crnom Gorom i Srbijom na međuvladinoj konferenciji do kraja 2023. Bosna i Hercegovina bi do kraja 2023. trebala postići napredak u reformama i funkcionalnosti kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora. Godinu dana poslije, 2024. trebao bi biti potpisan pristupni sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom ako do tada uspješno zaključe pregovore. Do kraja 2025. trebao bi biti gotov proces ratifikacije pristupnih sporazuma, što bi tim zemljama omogućilo ulazak u punopravno članstvo EU-a. U nacrtu dokumenta se kaže da je riječ o ambicioznom kemljama treba biti poticaj za potrebne reforme.
Moraju riješiti probleme sa susjedima
Prije ulaska u EU svaka od tih zemalja treba riješiti otvorena pitanja sa svojim susjedima, jer EU ne želi uvoziti te probleme.
“Za zacjeljivanje rana iz 1990-ih treba još vremena. Ali nakon 25 godina vrijeme je da se riješe pitanja koja još uvijek ometaju pomirenje. Sve zemlje se moraju nedvosmisleno obvezati, riječima i djelom, na prevladavanje nasljeđa prošlosti, postizanje pomirenja i rješavanje otvorenih pitanja prije ulaska u EU”, stoji u nacrtu dokumenta.
Tamo gdje nisu riješeni granični sporovi, strane bi to bezuvjetno trebale predati na obvezujuću, konačnu arbitražu, primjerice Međunarodnom sudu pravde, prije zatvaranja pregovora i poštovati presude”, kaže se u dokumentu.
U nacrtu dokumenta se kaže da ulazak u EU znači napraviti izbor, čime se neizravno upozorava one koje bi htjeli sjediti na dvije stolice.
Također se kaže da je potrebno donijeti “posebne aranžmane” kako one zemlje koje uđu prve ne bi mogle blokirati pristupanje ostalih zemalja Zapadnog Balkana. Komisija najavljuje mogućnost povećanja financijskih sredstava za zemlje Zapadnog Balkana, jačanje institucionalne suradnje pozivanjem čelnika zemalja iz regije na pripremne sastanke EU–a. Spominje se i mogućnost smanjenja roaminga za mobilnu telefoniju za zemlje Zapadnog Balkana. Komisija će nakon objave u strategije proširenja na Zapadni Balkan, u aprilu objaviti izvještaj o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, što uz zemlje Zapadnog Balkana uključuje još i Tursku. Do sada su se izvještaji o napretku kandidatskih zemalja objavljivala u jesen svake godine, a 2017. je prva kada je to izostalo.
U maju će se u Sofiji održati summit EU-Zapadni Balkan, treći takav sastanak od 2000. godine.
Izvor: KLIX.ba
