Loading
GSS Media

Category Archive for: Srbija

Home / Category: Srbija

Građani Srbije moći će od petka da se prijave za novčanu pomoć od 100 evra, a isplata će početi najkasnije 1. juna. Penzioneri i korisnici novčane socijalne pomoći novac dobijaju automatski, bez prijave. Ministarstvo finansija dalo je odgovore na najčešća pitanja o isplati pomoći.

 

 

 

1. Ko ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć?

Svi punoletni državljani Republike Srbije, koji na dan stupanja na snagu Uredbe o formiranju privremenog registra i načinu uplate jednokratne novčane pomoći svim punoletnim državljanima Republike Srbije u cilju smanjivanja negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom kovida 19 izazvane virusom SARS-kov-2 (24. april 2020. godine) imaju aktivno prebivalište na teritoriji Republike Srbije, sa važećom ličnom kartom.

2. Kako građani mogu da se prijave?

Svi primaoci penzija i primaoci novčane socijalne pomoći će automatski biti prijavljeni za dobijanje novčane pomoći, tako da nije potrebno da se prijavljuju. Pod primaocima penzija smatraju se i korisnici privremene naknade – invalidi rada druge i treće kategorije invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti. Ostali punoletni građani Republike Srbije, koji imaju aktivno prebivalište na teritoriji Republike Srbije i važeću ličnu kartu, mogu da se prijave putem portala Uprave za trezor, ili putem kontakt-centra, čiji će broj biti objavljen neposredno pred početak prijave 15. maja.

3. Kad počinje prijava i koliko dugo traje?

Prijava će početi 15. maja i trajaće do 5. juna 2020. godine.

4. Kada će početi isplata?

Isplata za primaoce penzija i primaoce novčane socijalne pomoći će početi 15. maja 2020. godine. Ukoliko primalac penzija ili primalac novčane socijalne pomoći nema tekući račun, biće mu u ovu svrhu otvoren jednokratni namenski račun u Banci Poštanska štedionica, koji će biti ugašen nakon što državljanin podigne novac. Isplata za sve druge punoletne građane Republike Srbije, koji su se prethodno prijavili preko portala Uprave za trezor ili putem kontakt-centra, počeće najkasnije 1. juna 2020. godine.

5. Kako će dobiti novac državljanin koji nema tekući račun?

Ukoliko državljanin nema tekući račun, potrebno je da se pri podnošenju prijave izjasni u kojoj banci želi da mu se otvori jednokratni namenski račun. Nakon toga, račun će automatski biti otvoren, bez ikakvih troškova. Nakon što državljanin podigne novac, namenski račun će biti ugašen.

6. Da li sredstva sa namenskog računa moraju da se podignu u gotovini na šalteru banke ili mogu direktno da se preusmere na neka plaćanja?

Sredstva sa namenskog računa se podižu u gotovini. Nakon što sredstva budu podignuta, namenski račun, koji je otvoren samo u tu svrhu, biće ugašen. Ipak, državljanin nije ograničen, te može da u ugovornom odnosu sa bankom definiše i dodatne usluge koje bi koristio kod konkretne banke, a koje bi se odnosile na navedena sredstva.

Ukoliko je državljanin novac primio na svoj tekući račun, koji je prethodno već bio aktivan, sa njime može da raspolaže kao što to i inače čini.

7. Da li državljanin koji nema tekući račun može 100 evra da primi na tuđi račun?

Ne postoji mogućnost da se jednokratna pomoć uplati na račun drugog lica. Ukoliko državljanin nema otvoren tekući račun, biće mu bez dodatnih troškova otvoren jednokratni namenski račun u banci koju je izabrao prilikom prijave.

8. Da li državljani koji su tek napunili 18 godina i nemaju ličnu kartu moraju da izvade taj lični dokument kako bi mogli da se prijave?

U skladu sa važećim Zakonom o ličnoj karti, državljanin stariji od 16 godina života, koji ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije, dužan je da ima ličnu kartu. Pravo na jednokratnu pomoć (pored korisnika penzija, i svih primalaca novčane socijalne pomoći), imaju punoletni državljani Republike Srbije, koji na dan stupanja na snagu ove uredbe imaju aktivno prebivalište na teritoriji Republike Srbije, sa važećom ličnom kartom, i koji se prijave za dobijanje jednokratne novčane pomoći preko portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra, dostavljanjem podataka: svog JMBG, registarskog broja važeće lične karte i naziva banke kod koje je otvoren ili će biti otvoren račun tog državljanina na koji će se uplatiti jednokratna novčana pomoć.

9. Na koji način mogu da se prijave državljani kojima je istekla lična karta, a zbog vanrednog stanja nisu u mogućnosti da dobiju novu?

Privremeni registar punoletnih građana Republike Srbije, koji je formiran Uredbom, se odnosi na punoletne građane sa važećom ličnom kartom na dan stupanja na snagu Uredbe, odnosno na dan 24. april 2020. godine. Ukoliko je državljaninu lična karta istekla za vreme trajanja vanrednog stanja, imaće pravo da koristi jednokratnu novčanu pomoć.

10. Da li samo nosilac novčane socijalne pomoći dobija isplatu, a ostali članovi iste porodice se prijavljuju, ili cela porodica dobija automatski po 100 evra? Da li ostali primaoci socijalnih davanja treba da se prijave?

Isključivo primaoci novčane socijalne pomoći, dakle i nosilac novčane socijalne pomoći i ostali punoletni članovi njegove porodice, dobijaju isplatu po automatizmu, odnosno bez prijavljivanja. Svi ostali korisnici socijalnih davanja treba da se prijave za ovu jednokratnu novčanu podršku, putem portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra.

11. Da li se primaoci privremene novčane nadoknade usled nezaposlenosti prijavljuju ili dobijaju isplatu kao korisnici penzija automatski?

Potrebno je da se prijave, putem portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra.

12. Da li pravo na 100 evra imaju državljani Srbije koji žive u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini?

Pravo na jednokratnu pomoć (pored korisnika penzija, i svih primalaca novčane socijalne pomoći) imaju punoletni državljani Republike Srbije, koji na dan stupanja na snagu ove uredbe imaju aktivno prebivalište na teritoriji Republike Srbije, sa važećom ličnom kartom, i koji se prijave za dobijanje jednokratne novčane pomoći preko portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra.

13. Da li državljani koji su rođeni u Republici Srbiji, sa prebivalištem u Srbiji, a radili su i primaju penziju iz inostranstva imaju pravo na 100 evra?

Da, ukoliko imaju državljanstvo Republike Srbije, aktivno prebivalište u Republici Srbiji i važeću ličnu kartu. Potrebno je da se prijave preko portala Uprave za trezor ili putem kontakt-centra.

14. Da li će državljani koji nisu penzioneri, a imaju preko 65 godina, primiti direktnu uplatu ili je potrebna prijava?

Da, ukoliko imaju državljanstvo Republike Srbije, aktivno prebivalište u Republici Srbiji i važeću ličnu kartu na dan stupanja na snagu Uredbe. Potrebno je da se prijave putem portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra.

15. Da li sredstva za namenskog računa mogu direktno da se preusmere humanitarnim organizacijama?

Ova mogućnost nije predviđena. Ipak, to ne ograničava korisnike da sredstva doniraju humanitarnim organizacijama, nakon što ih podignu sa računa.

16. Da li građani sa KiM imaju pravo na 100 evra?

Pravo na jednokratnu pomoć imaju svi punoletni državljani Republike Srbije, koji na dan stupanja na snagu ove uredbe imaju aktivno prebivalište na teritoriji Republike Srbije, sa važećom ličnom kartom, i koji se prijave za dobijanje jednokratne novčane pomoći preko portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra dostavljanjem podataka: JMBG, registarskog broja važeće lične karte i naziva banke kod koje je otvoren ili će biti otvoren račun tog državljanina na koji će se uplatiti jednokratna novčana pomoć.

17. Da li državljani Srbije koji imaju srpski pasoš, a koji žive u Republici Srpskoj i nemaju ličnu kartu Republike Srbije imaju pravo na prijavu?

Pravo na jednokratnu pomoć (pored primalaca penzija, i svih primalaca novčane socijalne pomoći), imaju punoletni državljani Republike Srbije, koji na dan stupanja na snagu ove uredbe imaju aktivno prebivalište na teritoriji Republike Srbije, sa važećom ličnom kartom, i koji se prijave za dobijanje jednokratne novčane pomoći preko portala Uprave za trezor ili telefonski putem kontakt-centra.

18. Na koji način se može poslati zahtev ukoliko neko od penzionera ne želi uplatu?

S obzirom na to da su primaoci penzija automatski prijavljeni za dobijanje novčane podrške u iznosu od 100 evra, ova mogućnost nije predviđena. Ipak, ukoliko ne žele da koriste tu pomoć, mogu da je doniraju u humanitarne svrhe.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Koronavirus je registrovan u neposrednom okruženju Srbije, u Hrvatskoj je prvi oboleli dok u Italiji raste broj obolelih, ali i umrlih. Srbija je spremna i preduzima sve mere da do širenja virusa ne dođe, rečeno je u emisiji “Oko” Novinar RTS-a Vladimir Banić, koji je bio u luci Jakohama i pratio iskrcavanje putnika sa kruzera “Dajmond prinses”, koji je bio karantin za obolele od koronavirusa, kaže da su se novinari nalazili udaljeni 350 metara od broda, a da su u Japanu retki oni koji ne nose maske.

 

 

I pored japanske preciznosti, i tamo je bilo propusta poput onog da su sa kruzera na kojem je registrovana zaraza greškom puštena 23 putnika koja su imala virus. Letnje olimpijske igre, koje treba da se održe ovog leta u Tokiju, i dalje su pod znakom pitanja.

Vraćajući se iz Japana, Vladimir Banić je nosio masku u avionu, ali nisu svi putnici kao ni posada aviona, a, kako kaže, vazduh u avionu cirkuliše.

“Uz to, na našem aerodromu apoteka nije imala maske, što mislim da treba da se ispravi”, konstatovao je Banić u emisiji “Oko”.

Prema njegovim rečima, po sletanju aviona, on se prijavio sanitarnoj inspekciji na aerodromu, gde je dobio uputstva i kontakte gde može da se javi za slučaj da se pojave simptomi virusne infekcije.

Raša Milanov iz granične sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja kaže da svi putnici na beogradskom aerodromu prolaze termovizijsku kontrolu i dobijaju potrebna obaveštenja i uputstva, a da, ukoliko bi neko došao iz rizičnog područja, bio bi zadržan u karantinu.

Kada su u pitanju ovakve epidemiološke situacije Ministarstvo zdravlja formira radne grupe zadužene da prate implementaciju svih uputstava, a na današnjem sastanku u proširenom sastavu ocenjeno je da je situacija stabilna i da do sada nije bilo dijagnostikovanih sa koronavirusom, rekla je direktorka Instituta “Batut” Verica Jovanović.

“Sve zdrastvene ustanove organizovane su tako da imaju spremne izolacione sobe”, rekla je Jovanovićeva u emisiji “Oko”.

Tiodorović: Virus ne ostaje dugo u telu, ali napada imunološki sistem 

Epidemiolog Branislav Tiodorović iz Niša takođe smatra da nema mesta panici, ali ima mesta oprezu, organizaciji kao i odgovornosti onih koji dolaze iz zaraženih područja.

“Simptomi koronavirusa su slični u početku onih kod gripa, ali on ima tendenciju da se vezuje za receptore u donjim delovima disajnih puteva pa zato često dolazi do upale pluća, zbog čega može da dođe do teškoća pa i zastoja u disanju”, objašnjava Tiodorović.

Ovaj virus je iz grupe RNK virusa, ne ostaje dugo u telu, ali napada imunološki sistem koji može burno da reaguje, što onda dovodi do komplikacija, objasnio je epidemiolog.

“Prva preporuka je da oni koji su imali nameru da putuju u područja gde su registrovani slučajevi obolelih odlože svoje putovanje, a da se pojača kontrola onih koji dolaze sa puta pa i iz tranzita”, kaže Tiodorović.

Milanov: Ne postoji apsolutna zaštita

Prema rečima direktorke Instituta “Batut”, zdravstveni sistem se i inače svake godine priprema za sezonu gripa, a kod ovog gripa su samo izraženije te mere.

“U potpunosti smo spremni. Okupili smo sve epidemiologe i njihovi kontakti su dostupni svima na ulazu u zemlju. Radimo u saradnji sa SZO, a njihovi predstavnici su ocenili da su naše službe spremne”, rekla je Jovanovićeva.

Milanov kaže da je kontrola na svim prelazima prisutna, ali da ne postoji apsolutna zaštita iako se ulažu dodatni napori i u potpunosti sprovode kontrole.

“Uz kontrolu na aerodromima i na drumskim prelazima je promptno uvedena kontrola. Na Batrovcima je dostupna 24-časovna kontrola uz prisustvo naših inspektora koji imaju podršku granične policije jer ona ima uvid odakle putnici dolaze”, istakao je Milanov.

Direktorka Instituta “Batut” građanima preporučuje da se pre svega primenjuju osnovne mere od pranja ruku po dolasku kući, pre konzumiranja hrane i da izbegavaju boravak u zatvorenim prostorima gde boravi veliki broj ljudi.

“Nama ide u prilog dolazak lepog vremena i uz redovno provetravanje, ličnu zaštitu i kulturu ponašanja u odnosu na druge možemo da sprečimo neželjeno”, rekla je Jovanovićeva.

Kada je reč o maskama njih ima dovoljno, a čini se sve da se obezbede dovoljne količine uz to, kako kaže direktorka Instituta “Batut” iskorišćene maske ne treba ponovo upotrebljavati već ih odložiti u zatvorenu kantu za đubre.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Udruženje “1 od 5 miliona” će izaći na parlamentarne izbore planirane za april ove godine, saopšteno je danas. Novinarima se ispred zgrade rektorata Univerziteta u Beogradu obratila Valentina Reković, jedna od liderki tog udruženja, koja je rekla da će “Jedan od pet miliona” učestvovati na izborima.

 

 

“Drago nam je da su mnogi imali šta da kažu ovih dana. Postalo nam je jasno da deo opozicije obesmišjava ujedinjenje opozicije. Zato izlazimo na izbore”, rekla je Reković. Valentina Reković je izjavila da udruženje neće učestovati na narednom protestu, u subotu.

“Jedan od pet miliona” je prošlog utorka najavio da će izaći na izbore, ukoliko u roku od sedam dana, opozicione Nova stranka i Stranka moderne Srbije ne proglase bojkot izbora, za koji se ovo udruženje zalagalo.

Oni su danas saopštili da će izaći na predstojeće izbore kako bi sprečili “trojance” da uzmu još jedan mandat.  Obrazlažući odluku Udruženja o izlasku na izbore i kritiku koju su prošle nedelje uputili Stranci moderne Srbije i Novoj stranci zbog toga što nisu proglasili bojkot, čime su prekršili “Sporazum sa narodom”, Reković je navela da se izborni uslovi u Srbiji nisu poboljšali, ali da je potrebno sprečiti neke stranke da uđu u parlament samo zbog državne “infuzije”.

“Kada je opozicija proglasila bojkot parlamenta, ona je samo prestala da posećuje tu instituciju, a zadržala je beneficije. Kada uđemo u parlement, sprovešćemo pravi bojkot”, kazala je Reković.

Istakla je da Udruženje raspolaže informacijama prema kojima neke od stranaka potpisnica Sporazuma sa narodom, sa još nekoliko manjih pokreta, rade na tome da izađu na predstojeće izbore.

“Došli smo i do informacija da će im se u tome pridružiti i pojedini članovi stranaka koje su formalno u bojkotu”, rekla je ona.

Srđan Marković i Miloš Simović podneli ostavke

Jedan od članova Udruženja “Jedan od pet miliona”, Srđan Marković, podneo je ostavku u Predsedništvu tog pokreta, jer se ne slaže sa odlukom o izlasku na izbore, napominjući da ostaje pri ideji da se izbori bojkotuju.

“Do poslednjeg trenutka sam se borio da do ovoga ne dođe, a pošto je doneta odluka kakva je doneta, podneo sam ostavku u Predsedništvu Udruženja, zajedno sa Milošem Simovićem i povukao se”, rekao je Marković u izjavi za Betu.

On je rekao da to čini jer se ne slaže sa metodom Udruženja u borbi protiv aktuelne vlasti.

“Bio sam neko ko je među prvima pozivao na bojkot i bio glasnogovornik te ideje, pri čemu ostajem i dan danas”, rekao je Marković.

(Beta)

 

Izvor: NEDELJNIK.rs

Continue Reading

Srbija će pojačati kontrolu na graničnim prelazima zbog opasnog koronavirusa, koji je već odneo prve žrtve u Kini.

 

 

Virus se prenosi s čoveka na čoveka i širi velikom brzinom. Nadležni u našoj zemlji apeluju da se ne putuju u područja gde se pojavila zaraza, piše Alo u štampanom izdanju od srede. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je juče da će se novi koronavirus u narednom periodu verovatno proširiti u druge delove Kine i u druge zemlje. Inače, SZO će danas održati i sastanak stručnog odbora za hitne slučajeve. Kako je ostalo još samo nekoliko dana do najveće svetske migracije stanovnika, budući da svake godine neposredno pred Kinesku novu godinu gotovo milijardu stanovnika Kine putuje nekoliko hiljada kilometara do svojih porodica, postoji opravdana bojazan da bi upravo to kretanje dovelo do svetske epidemije, od koje ne bi bila zaštićena ni Srbija. Severna Koreja već je zatvorila granice svoje zemlje za turiste. Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, navodi da je Ministarstvo zdravlja Srbije sve vreme na vezi sa SZO.

Iako od te organizacije još nisu stigle preporuke, poput zabrane putovanja, Lončar ipak apeluje na sve koji žive u Srbiji da u ovom periodu, bez preke potrebe, ne idu u područja gde se pojavio koronavirus. On je ukazao i da su simptomi zaraze povišena temperatura, malaksalost i otežano disanje.

“Pošto već znamo da taj virus postoji, moraćemo posebno da obratimo pažnju jer ne želimo da nas iznenadi, da dođemo u situaciju da nismo preduzeli mere koje možemo da preduzmemo, a ono što možemo da uradimo to je da apelujemo na sve građane koji žive u Srbiji da u ovom periodu, bez preke potrebe, ne idu u područja gde se pojavio virus”, rekao je Lončar.

Ako su već otišli u ta područja ili se vraćaju iz njih u Srbiju, a imaju bilo kakve simptome, ministar je skrenuo pažnju da se na vreme jave lekaru i istakao da će kontrola na našim graničnim prelazima biti pooštrena.

“Zasada, za našu zemlju nema mesta za paniku, ali to ne znači da treba da se opustimo. Mi ćemo, i dok ne stignu zvanične preporuke Svetske zdravstvene organizacije, pojačati nadzor i kontrolu na graničnim prelazima”, rekao je Lončar.

Činjenice

– Kineska nacionalna zdravstvena komisija potvrdila je da se virus, koji izaziva upalu pluća, prenosi sa osobe na osobu, te da su se njime zarazili i zdravstveni radnici

– Prvi slučaj novog koronavirusa potvrđen je u kinskom gradu Vuhanu, gde je i najviše zaraženih

– Virus se proširio i na druge kineske gradove, uključujući Peking i Šangaj. Otkriveno je da zaraženih ima i van granica Kine, odnosno u Japanu, na Tajlandu i u Južnoj Koreji, a gde su ga doneli turisti iz Kine

– Zemlje u Aziji i drugim delovima sveta pojačale su kontrole na aerodromima, železničkim stanicama i autoputevima.

 

Izvor: MONDO.rs

Continue Reading

Gotovo je nemoguće da ste posetili Beograd, a da niste videli ili čuli za popularnu “Beograđanku”, Kulu Geneks, “Sava centar”, ili da niste prošli pored Palate “Albanija” ili Galerije “Progres”. To su samo neke od mnogobrojnih poznatih objekata u prestonici koji su skoro kultni, a čija je prodaja već oglašena ili se o njoj ozbiljno razmišlja.

 

 

Podsetimo, prethodnih godina još nekoliko poznatih zgrada je dobilo svoje vlasnike, počev od zgrade bivše “Beobanke” na Zelenom vencu, preko “Jugoeksporta” na Trgu republike koji je pretvoren u hotel, zgrade “Rada” na uglu Kosovske i Majke Jevrosime koju je kupila država, a nedavno i atraktivan ali nedovršen objekat u Bloku 23, jedini koji u prestonici ima helidrom na svom krovu.

“Beograđanka”

Podignuta je 1974. godine za vreme mandata gradonačelnika Branka Pešića, a po projektu njegovog imenjaka i prezimenjaka, arhitekte Branka Pešića, nalazi se pod prethodnom zaštitom tako da novi kupac ne bi smeo da je ruši, već samo da je rekonstruiše.

Visoka 101 metar, sa 23 sprata, Palata “Beograd” je i posle četiri i po decenije jedna od najprepoznatljivijih, ali i najviših zgrada u prestonici, uz Geneks kulu i Ušće.

Kada je sagrađena 1974. godine “Beograđanka” je bila najviša zgrada ne samo u Beogradu, nego i u celoj tadašnjoj Jugoslaviji, ali i celom Balkanu. Sa vidikovcem smeštenim na 22. spratu sa kojeg se pružao do tada neviđen pogled na prestonicu, dnevno je znala da ugosti hiljade i hiljade posetilaca, u to vreme je bila i pravo tehnološko čudo, pa je mnogi smatraju prvom pametnom zgradom u Beogradu.

Grad Beograd je nedavno odlučio da proda jedan od simbola prestonice, a novog gazdu Palata “Beograd” trebalo bi da dobije narednih godina. Kako je ranije rekao zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, njenu prodaju oglasiće do kraja januara.

Galerija “Progres”

Ova galerija je jedan od reprezentativnih izložbenih prostora u centralnom delu prestonice. Osnovana je 1996. godine od strane akcionarskog društva “Progres”, kompanije koja se više od pola veka uspešno bavi spoljnotrgovinskim i unutrašnjim prometom, finansijskim posredovanjem.

Galerija poseduje visok nivo tehničke opremljenosti, što joj pruža brojne mogućnosti za organizovanja izložbenih programa, kulturnih i privrednih okupljanja i koncertnih aktivnosti.

Stavljena je pod za štitu države i Zavoda za zaštitu spomenika odlukom Vlade Srbije od 1. avgusta prošle godine.
Krajem prošle godine kompanija “Progres” oglasila je četvrtu prodaju nepokretne imovine Palate “Progres” putem javnog nadmetanja, a najvredniji objekat upravo je galerija čija početna cena iznosi oko 5,27 miliona evra. Javno nadmetanje zakazano je za 27. januar.
U više navrata zamenik gradonačelnika Goran Vesić je upozorio potencijalne kupce “da je ovaj prostor namenjen za kulturu, a ne za neku kockarnicu”.

Geneks kula

Ovaj simbol Beograda izgrađen je još 1980. a poslednjih godina pominje se uglavnom kada liftovi ne rade. Na jednoj od prvih pametnih zgrada na Balkanu, na napuštenoj kuli, radi još samo sat, a ona sama je deo stečajne mase koja se sada prodaje. Nekada moćna kompanija “Geneks eksport”, sagradila je, u skladu sa svojim renomeom i ekonomskom moći, tada najvišu zgradu od 119 metara, nad kojom je dominirao restoran-vidikovac.

Iako je i to bilo predviđeno, restoran se nikad nije zavrteo dok je sa sunovratom “Geneksa” počelo i propadanje poslovne zgrade.

Bez obzira na to što je reč o zgradi od 35 spratova na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu, do sada nije bilo zainteresovanih za njenu kupovinu, iako je od uvođenja stečaja nuđena na prodaju.

“Sava centar”

Najveći kongresni, kulturni i poslovni centar u našoj zemlji i jedan od najvećih u region, “Sava centar” izgrađen je 1977. godine. Njegova delatnost obuhvata organizaciju kongresnih i svih vrsta umetničkih skupova i manifestacija. U proteklim decenijama bio je mesto održavanja najvećih međunaradnih kongresnih skupova, uključujući Generalnu skupštinu Svetske banke i MMF, svetske kongrese rudara, ortopeda, stomatologa, hirurga i drugih.

U “Sava centru” su gostovala i najveća imena svetske umetničke scene, a u njemu se već godinama održavaju značajne kulturne manifestacije kao što su FEST, BEMUS, BITEF i druge.
Grad Beograd će narednih dana oglasiti prodaju ovog kompleksa i za njega će tražiti najmanje 25 miliona evra, a novi vlasnik će u narednih pet godina morati u obnovu da uloži dodatnih 50 miliona evra i da priloži bankarsku garanciju koja će se aktivirati ako ne ispuni taj uslov.

Palata “Albanija”

Prvi beogradski oblakoder, i u vreme građenja, od 16. jula 1938. do 20. oktobra 1939. godine, bila je najviša zgrada u ovom delu Evrope. Zgrada je smeštena na uglu Knez Mihailove i Kolarčeve ulice, ima 13 nadzemnih i četiri podzemna sprata, visoka je 53 metra, a ukupna površina joj je 8.000 kvadrata. Proglašena je za spomenik kulture 1984. godine, a stariji stanovnici prestonice pamte i da se u lokalu u prizemlju nalazila “Jugoslovenska knjiga”, jedna od retkih knjižara u kojoj su mogli da se nađu naslovi na stranim jezicima.

Danas se, međutim, u prizemlju nalaze razni butici i prodavnice, a na jednom od ulaza table govore da su unutra advokatska kancelarija, kancelarija jedne političke stranke i Agencija za osiguranje depozita.
Zgrada nije rekonstruisana od svog nastanka, a prema ranijim najavama fasada Palate “Albanija”, trebalo bi da bude obnovljena do 2021. godine. Obnova će biti finansirana od strane Grada Beograda iako nije u njegovom, već vlasništvu Republike.
Prvi oblakoder u prestonici nije na prodaju, kao njegove “palate sugrađanke”, a hoće li i Palata “Albanija” imati njihovu sudbinu, ostaje nam da vidimo.

 

Izvor: BLIC.rs

Continue Reading

Srbija je na Međuvladinoj konferenciji u Briselu večeras otvorila novo poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU. Otvoreno je poglavlje 4 koji se tiče slobode kretanja kapitala.

 

 

Delegaciju Srbije u Briselu predvodi ministarka za evrointegracije Jadranka Joksimović, a ispred EU otvaranju poglavlja prisustvuju komesar za proširenje Oliver Varheji i predsedavajuća Savetom EU, finska ministarka za evropske poslove, Titi Tupurainen. Srbija u ovom trenutku ima 18 otvorenih pristupnih poglavlja, od čega su dva privremeno zatvorena.

 

Izvor: BLIC.rs

Continue Reading

Iako ukidanje rada nedeljom ne bi išlo na ruku ni poslodavcima, a ni građanima kojima su dani vikenda najčešći termin za šoping, Srbija je dobila i drugu zvaničnu inicijativu kojom se traži zabrana rada nedeljom. Nakon što su pre godinu dva reprezentativna sindikata u Srbiji (ASNS i SSSS) od države zatražili podršku za ovakvu meru, pre dva dana inicijativa je stigla i iz Kragujevca. Socijalno-ekonomski savet u ovom gradu zvanično je zatražio zabranu rada nedeljom u trgovinskoj delatnosti, osim na mestima na kojima je to neophodno, poput apoteka i benzinskih stanica.

 

 

Kakav će na kraju biti ishod i da li će i u Srbiji, kao i u Crnoj Gori, doći praksa na čije samo pominjanje prvo nerado reaguju građani, zavisi od resornog Ministarstva trgovine , ali i procene više upućenih strana o tome koliko bi zabrana rada nedeljom bila štetnija nego korisna .

Za crnogorske radnike već dvadesetak dana važi novi propis koji im je doneo neradnu nedelju. Slične najave čuju se i iz susedne Hrvatske, gde se već duže vreme vodi diskusija na ovu temu. Ipak, čini se da je Srbija još uvek daleko od ovakve odluke koja bi na “prvu loptu”, kako navode upućeni, donela i otkaze i manje plate u trgovini, ali i manje zadovoljstvo širokih masa.

Poslodavci u Srbiji, koji u trgovini zapošljavaju ukupno 200.000 radnika, smatraju da je ideja o zabrani rada nedeljom još uvek u povoju. Zbog toga nerado zvanično daju izjave, ali nezvanično tvrde da bi im takav potez značajno smanjio i promet i profit, što bi na kraju moglo da znači i manje plate i otkaze.

 

Izvor: BLIC.rs

Continue Reading