Punopravno članstvo u NATO savezu Bosni i Hercegovini bi, osim izuzetno bitnog „sigurnosnog kišobrana“, donijelo i brojne političke i ekonomske benefite, smatra direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

U razgovoru za Vijesti.ba, Hadžović ističe kako bi našoj zemlji, između ostalog, članstvo u Alijansi povećalo kreditni rejting, te bi stoga imala pristup znatno jeftinijim kreditima na svjetskom tržištu.

– U svim zemljama članicama NATO-a povećan je broj stranih investicija jer su pod okriljem grupacije koja im garantuje da će sigurnosni rizik prilikom investiranja u te zemlje biti sveden na minimum. Stoga se strani investitori lakše odlučuju da ulažu u te zemlje, jer im je najbitnije da je zemlja sigurna, stabilna, ali i ko je garant te stabilnosti – rekao je Hadžović.

S obzirom na to da NATO vojnu industriju razvija za vlastite potrebe, nastavlja naš sagovornik, Bosni i Hercegovini otvaraju se mogućnosti i da se uključi u taj veliki biznis vezan za namjensku i vojnu industriju.

– Kada ste u NATO-u, svakako da možete računati i na podršku ostalih partnera u oblasti tehnologije. Kada ste na tržištu NATO-a, postajete dio ekonomskog prostora koji vam daje mnogo veće mogućnosti za plasman svojih proizvoda iz namjenske, vojne, ali i drugih industrija – poručuje Hadžović.

Napominje kako ne treba zaboraviti i da sve ima svoju cijenu, ali je dosadašnja praksa ipak pokazala da su izdvajanja manjih zemalja za članstvo bila znatno manja, nego koristi koje su ostvarivale.

– Učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama pod okriljem NATO-a sada uglavnom sponzorišu naši partneri, ali će se to vjerovatno morati promijeniti u nekom budućem periodu, pa ćemo te troškove morati preuzeti na sebe – potcrtava Hadžović.

Troškovi će svakako porasti, dodaje, ali su benefiti i dalje na strani posebno manjih zemalja, koje, naročito u smislu političkog imidža, dobijaju puno.

– Svakako, kada ste u jednom tako privilegovanom krugu zemalja koje su dio najvećeg vojno-političkog saveza, to se reflektuje i na vašu ekonomiju. Praksa je dosad pokazala da su sve zemlje, posebno one koje su se NATO-u priključile 1999. i 2004., povećale svoje ekonomske kapacitete – naglašava Hadžović.

Priliv investicija u tim zemljama, navodi, uvećan je za dva ili čak tri puta nego u prethodnom periodu.

– Nažalost, Hrvatska i Albanija to nisu osjetile u tolikoj mjeri, jer su se NATO-u priključile u vrijeme ekonomske krize. Ali, evo, ipak vidimo da su i Hrvatska i Albanija veoma atraktivne za ulaganja i strane investicije – dodaje Hadžović.

Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da su sve zemlje i ekonomski prosperirale, te da nisu morale izdvajati ogromna sredstva kako bi razvile svoje vojne i sigurnosne kapacitete, već su se u značajnoj mjeri mogle osloniti i na podršku partnera.

– Recimo, možete poput Crne Gore očekivati da vaše nebo čuva Italija ili neka druga zemlja članica. S druge strane, i vi njima izlazite ususret s kapacitetima kojima raspolažete, a BiH bi tu najviše mogla ponuditi jedinstvene kapacitete u uništavanju minskih eksplozivnih sredstava, koje je izgradila dugogodišnjim deminiranjem svoje teritorije – zaključuje Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

Izvor: VIJESTI.ba