Loading
GSS Media

Vesti

Rekord u zadnjih devet godina: Od Hrvatske u cijeloj EU bolja jedino Rumunjska

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za četvrti kvartal prošle godine prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo raslo 3,4 posto.

 

ekonomija rast

 

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. što je najveći rast u zadnjih gotovo devet godina, od četvrtog tromjesečja 2007. godine. Tada je BDP porastao također 3,4 posto.

To je već deveto tromjesečje zaredom kako je hrvatsko gospodarstvo u uzletu, a najveći doprinos dala je dobra turistička sezona, ali i osobna potrošnja građana.

Zanimljivo je da je ukupan izvoz  prvi puta u povijesti veći od 50 posto BDP-a.

“To je, naime, prvi puta u povijesti mjerenja BDP-a, da je na godišnjoj razini zabilježen izvoz veći od 50 posto BDP-a. Razlog je dobra turistička sezona, rekao je na konferenciji za novinare Marko Krišto, ravnatelj DZS-a.

Prva procjena pokazuje da je BDP u 2016. realno veći za 2,9 posto u odnosu na 2015. godinu.

Hrvatska je druga najbrže rastuća ekonomija Europske unije, odmah iza Rumunjske, ustvrdio je Krišto.

Plenković: Za rast BDP-a zaslužna je Vlada jer se bavi bitnim stvarima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak kako je za rast BDP-a u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,4 posto zaslužna Vlada jer se bavi bitnim stvarima i poduzima ono što ljudi očekuju – gospodarskim rastom.

“Rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine, mogu slobodno reći u mandatu moje Vlade, bit će veći nego što je bio u bilo kojem kvartalu prije, u proteklih devet godina. Ova Vlada se bavi bitnim, onime što ljudi očekuju – gospodarskim rastom i razvojem i sve pretpostavke koje mi možemo učiniti s naše strane idu u tom smjeru”, rekao je Plenković koji je sudjelovao nna konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”.

Plenković je dodao da i porezna reforma i proračun i rasterećenje gospodarstva, transparentnost javnih nabava, svi zakonski prijedlozi idu za tim da Vlada radi ono što joj je posao – stvori kvalitetan okvir za one koji imaju poduzetni duh, plan, program, spremni su izaći na tržište, generirati nova radna mjesta, vrijednost i pridonijeti BDP-u i kvaliteti života svih hrvatskih ljudi.

“Na tom tragu ćemo ustrajati unatoč nizu drugih sitnih tema koje se naizgled čine strašno važne”, poručio je predsjednik Vlade.

 

Rast osobne potrošnje

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je u prosjeku gospodarstvo u četvrtom kvartalu 2016. poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto. Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.  Makroekonomisti u anketi navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

“Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend upućivali su i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača”, navodi jedan od makroekonomista.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.

“Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja”, navodi se.

Ubrzanje rasta industrijske proizvodnje

Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje, koja jača već 23 mjeseca zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine. Zahvaljujući rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto, u cijelom četvrtom lanjskom tromjesečju proizvodnja je porasla oko 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

“Pozitivno će na BDP utjecati dinamiziranje industrijske proizvodnje i nastavak pozitivnih trendova na strani osobne potrošnje, investicija i izvoza”, navodi jedan od makroekonomista. Izvoz je i lani nastavio trend rasta, treću godinu zaredom. Prema prvim podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prošloj godini 5,1 posto, na 92 milijarde kuna. To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 4,6 posto, na 147 milijardi kuna. Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 55 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 62,6 posto, za razliku od 62,4 posto godinu dana prije. Pozitivno bi na BDP u četvrtom lanjskom kvartalu mogao utjecati “nešto manji rast deficita vanjskotrgovinske bilance nego u prethodnim razdobljima prošle godine, na što je, prema prvim procjenama, utjecao nešto izraženiji rast robnog izvoza na samom kraju godine”, navodi se u anketi.

Nastavak rasta investicija

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom.

“Očekujemo nastavak značajnog doprinosa investicija, povezanih s EU fondovima, ali i s privatnim investicijama”, navodi jedan od makroekonomista.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Zahvaljujući postupnom ubrzavanju rasta BDP-a s 2,7 posto u prvom, 2,8 posto u drugom te 2,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine, kao i izglednom ubrzanju u četvrtom kvartalu, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016. Prema najnovijoj anketi, osam makroekonomista procjenjuje da je rast BDP-a u prošloj godini iznosio 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,6 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 3,1 posto. Ostvare li se procjene o rastu BDP-a za 2,9 posto, bio bi to najveći skok od 2007. godine, kada je gospodarstvo poraslo 5,2 posto.

 

Izvor: Dnevnik.hr

Bosna i Hercegovina:

Crna Gora:

Hrvatska:

Region:

Srbija:

Svet:

Uncategorized: