Loading
GSS Media

Category Archive for: Svet

Home / Category: Svet

Europski proizvođač zrakoplova Airbus, sa sjedištem u Toulouseu, u priopćenju je objavio konačnu odluku da prestaje proizvoditi najveći zrakoplov na svijetu – superjumbo A380.

 

Posljednji zrakoplov tipa A380 planiraju isporučiti 2021. godine, a takvu su odluku donijeli nakon što je putnička aviokompanija Emirates, njihov najveći klijent, nedavno smanjila svoju narudžbu. U priopćenju poslanom u četvrtak Airbus navodi da je Emirates smanjio svoju narudžbu zrakoplova A380, sa 162 na 123 aviona.

– Kao rezultat ove odluke nemamo značajnijih narudžbi za A380 i stoga nema osnova za održavanje proizvodnje, unatoč svim naporima našeg prodajnog sektora u suradnji s drugim zrakoplovnim tvrtkama u zadnjih nekoliko godina, rekao je izvršni direktor Airbusa.

– Putnici diljem svijeta vole putovati ovim zrakoplovom, pa je stoga današnje priopćenje bolno za nas i brojne štovatelje A380 diljem svijeta.

 

A380 Megastructures Biggest Aeroplane Full Documentary HD NEW 2017

A380 Megastructures Biggest Aeroplane Full Documentary HD NEW 2017 National Geographic Documentary Megastructures – Engineering Connections Airbus A380 Biggest Passenger Airplane – BBC Documentary History Airbus A380 The Airbus A380 is a double-deck, wide-body, four-engine jet airliner manufactured by European Union manufacturer Airbus.[4][5][6] It is the worlds largest passenger airliner, and the airports at which it operates have upgraded facilities to accommodate it.

 

 

Airbus je također priopćio da će sa svojim partnerima početi pregovore vezano za 3000 do 3500 pozicija na koje će utjecati ova odluka u sljedeće tri godine.

– Na tržištu vlada vrlo jasan trend upravljanja zrakoplova na duge relacije s dva motora poput Boeinga 787 i 777 ili Airbusovih A330 i A350, procijenio je Greg Waldron, urednik azijskog izdanja Flight Globala, poznati portal za avioindustriju i avijaciju.

Podsjetimo, za razvoj i proizvodnju modela A380 Airbus je potrošio između 15 i 25 milijardi eura, a inicijalni optimizam tvrtke da će se dobro prodavati brzo je splasnuo nakon što se pokazalo da aviokompanije preferiraju manje i učinkovitije zrakoplove.

 

 

izvor: JUTARNJI.hr

Continue Reading

Sjeverni magnetski pol Zemlje neprekidno se kreće. Svake godine procjenjuje se da radi pomak od oko 50 kilometara, a Svjetski magnetski model o tome informira sve od Google Mapa do američke vojske

 

 

Zemljin sjeverni magnetski pol već već desetljećima fascinira i pomalo zastrašuje globalnu znanstvenu zajednicu. Ova točka, koju ne smijemo povezivati sa geografskim sjeverom, kritična je za navigaciju brodova, zrakoplova i podmornica. Tijekom prošlih nekoliko desetljeća, magnetski sjeverni pol naoko se nasumično pomicao prema Nunavutu, Kanadi i u zadnje vrijeme – sjeverno prema Sibiru.

‘Kreće se otprilike 50 kilometrara godišnje’ komentirao je član Britanskog odbora za geološko istraživanje u Edinburghu u Škotskoj. ‘Nije se micao puno između 1900 i 1980, dok se zadnjih 40 godina prilično ubrzao’.

Razlog zbog kojeg svi pomno prate magnetski sjeverni pol iznimno je važno za europsku i američku vojsku, s obzirom da o njemu ovise skoro svi njihovi navigacijski sustavi. Komercijalne aviokompanije, Google Maps i GPS vašeg smartfona također koriste ovaj model kojim navode korisnike te im pomažu pri pronalaženju odredišta. Britanski odbor za geološko istraživanje i Državna administracija za oceane i atmosferu (NOAA) izdaju nadogradnju za Globalni magnetski model (skraćeno WMM, od World Magnetic Model) te time osiguravaju da GPS sustavi i kompasi i dalje pokazuju prema istim referentnim točkama.

Sljedeća velika nadogradnja bila je predviđena za 2020., no sjeverni magnetski pol imao je druge planvove – 2018. se je zbog znanstvenicima nepoznatog razloga počeo kretati brže. Što god bilo uzrok, institucije poput američkih vojnih snaga zatražile su brže ažuriranje koje je izvršeno 4. veljače ove godine, prenosi Business Insider.

Koji su uzroci?

Prije nego što krenemo s objašnjenjem, valja još jednom naglasiti da zemljin magnetski polovi i najjužnija i najsjevernija točka nisu na istom mjestu. Dok je geografski sjever fiksan, sjeverni magnetski pol se pomiče svake godine. Tako je 1904. magnetski sjever bio u sjeveroistočnoj Kanadi, dok se danas kreće prema Sibiru. Zemljin magnetski omotač nastaje zahvaljujući pokretnom tekućem metalnom omotaču smještenom 2896 km ispod površine. To polje nas štiti od sunčevog zračenja i smrtonosnih solarnih vjetrova. Da ga nemamo, planet bi nam ostao bez svih oceana i atmosfere. Povremena i naoko nasumična promjena u rasporedu turbulentnog tekućeg metala može uzrokovati promjenu Zemljinog magnetskog polja.

Što kažu znanstvenici?

Ako pitate znanstvenu zajednicu koji bi mogao biti uzrok pomaka sjevernog magnetskog pola, dat će vam dvije trenutno aktualne teorije. Prva tvrdi da je razlog pomaka moćni geomagnetski puls uzrokovan naglim pomakom magnetskog polja – nastao na području ispod Južne Amerike u 2016. Drugi mogući razlog je munjevito brz protok tekućeg metala kod unutarnje jezgre Zemlje, negdje na području Kanade, prenosi Nature News.

Zbog čega je WMM toliko važan?

WMM sam po sebi nije zemljovid koji se mijenja svakih pet godina. Riječ je o nizu brojeva koji koriste navigatori kako bi izračunali kako će izgledati magnetsko polje bilo gdje na Zemlji u bilo kojem trenu pet godina nakon objave modela. Problem je što se pomicanjem sjevernog magnetskog polja povećava broj grešaka – smanjujući preciznost GPS-a i vojne navigacije. Sve navedene greške znanstvenike su navele da ubrzaju donošenje novih izračuna koji popravljaju navigaciju u svim modelima – premda je ovogodišnja odgođena dva tjedna zbog blokade američke vlade.

Kako to utječe na nas?

Na sreću većine žitelja planeta Zemlje, greška uzrokovana pomakom magnetskog pola utječe samo na navigaciju na Aktiku i sjevernom dijelu Kanade. Navigacija u velikoj većini ostalih lokacija na svijetu, na sreću svih koji koriste mobilnu navigaciju, nije doživjela pad preciznosti.

 

Izvor: TPORTAL.hr

Continue Reading

“Sporazum je mrtav”. Tim rečima je jedan od najtvrdokornijih pobornika Bregzita Boris Džonson opisao rezultat glasanja u donjem domu britanskog parlamenta o sporazumu, koji je vlada Tereze Mej postigla u novembru sa EU. Dogovor, koji je rezultat skoro dve i po godine pregovora, odbačen je dvotrećinskom većinom.

 

 

Za dokument je glasalo dvesta dvoje poslanika – 196 pripadnika vladajuće Konzervativne stranke, troje laburista i troje nezavisnih poslanika. Odbacili su ga poslanici svih ostalih stranaka – njih 432, uključujući i 118 torijevaca pobunjenih protiv vlade što zato što su tvrdi bregziteri, što zato što su pobornici ostanka u Evropskoj uniji. Lider liberaldemokrata, jedine stranke, koja se dosledno zalaže za ostanak u Uniji, Vins Kejbl nazvao je glasanje “početkom kraja Bregzita”. Liderka ektremno konzervativne Demokratske unionističke partije Severne Irske Arlin Foster ističe da njena stranka ne želi da bude “žrtveno jagnje” bregzita, aludirajući na činjenicu da dogovor predviđa “meku granicu” između Severne Irske i Republike Irske tj. ostanak Severne Irske u carinskoj uniji sa EU što je narušavanje suvereniteta Ujedinjenog kraljevstva. Liderka škotskih nacionalista i prva ministarka škotske Vlade Nikola Sturdžen poziva da se “sat zaustavi” tj. da britanska vlada zamrzne član 50, kojim je pokrenut proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. U slučaju “tvrdog bregzita” tj. izlaska iz Unije bez sporazuma, Vlada u Edinburgu najavljuje novi referendum o nezavisnosti Škotske čiji su građani glasali za ostanak u Uniji.

Na tu mogućnost upozorila je i britanska premijerka Tereza Mej tokom petodnevne debate u Vestminsteru, koja je prethodila izjašnjavanju.

Prevremeni izbori?

Lider laburista, najjače opozicione stranke, Džeremi Korbin, već za sredu uveče je zakazao glasanje o nepoverenju vladi Tereze Mej. Ona jeste preživela glasanje konzervativnih pobunjenih poslanika o nepoverenju u decembru i time zadržala liderski položaj u vladi i stranci, koji, po stranačkim pravilima, torijevci ne mogu da uzdrmaju sledećih godinu dana. No, laburisti mogu. S obzirom na obim poraza sporazuma sa Evropskom unijom u parlamentu, potpuno je nepredvidljivo kako će poslanici glasati. U slučaju da u roku od 24 sata Terezi Mej bude uskraćeno poverenje parlamenta, doći će do prevremenih izbora. Prema trenutnim ispitivanjima javnog mnjenja, to bi dovelo do povratka laburista na vlast. Ukoliko Terezi Mej bude izglasano nepoverenje, ona ima 14 dana da raspiše prevremene izbore, koji mogu da budu sazvani najranije 25 radnih dana kasnije. To bi značilo da bi Britanci izašli na birališta manje od mesec dana pre nego što bi 29. marta trebalo da izađu iz Evropske unije. Time bilo kakvi pregovori sa Briselom bivaju stavljeni na led do daljnjeg.

Novi referendum?

Velika većina poslanika glavne opozicione stranke nije za tu opciju, ali jeste za sazivanje novog referenduma o izlasku iz Evropske unije. Novi referendum traže i škotski nacionalisti i liberal-demokrate. Dakle, bitka za bregzit se sa linije Brisel-London preselila na domaći teren. Zemlja je duboko podeljena. Odraz tog razdora bili su i paralelni protesti bregzitera i evrofila, koji su pratili pet dana debate u parlamentu. Analitičari već mesecima upozoravaju da je osnovni problem nedostatak većine za bilo koju opciju. Ni tvrdi, ni meki bregziteri, ali ni pobornici EU, nemaju prevlast u parlamentu. Novi izbori teško da mogu da promene ovakav odnos snaga. Analitičari londonskog Sitija ističu da je zato kretanje vrednosti britanske funte teško predvideti. Britanska valuta se koliko-toliko drži u odnosu na evro, ali pada u odnosu na dolar. Taj trend bi mogao da se nastavi, pogotovu u svetlu činjenice da je politika premijerke Mej “potučena do nogu”.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Dok SAD ulaze u 18. dan delimične blokade vlade, predsednik Donald Tramp se prvi put tokom svog mandata obratio naciji iz Ovalne kancelarije. Poziva demokrate da odobre 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida na granici sa Meksikom. Zid je ključna karika granične bezbednosti – neophodna da bi se konačno razbio lanac nekontrolisane ilegalne migracije iz Latinske Amerike, poručio je Tramp. Predsednik, međutim, nije proglasio vanredno stanje, koje bi omogućilo da se za finansiranje tog projekta zaobiđe Kongres.

 

 

U osmominutnom obraćanju američki predsednik je ukazao na, kako je rekao, narastajuću humanitarnu i bezbednosnu krizu na južnoj granici Amerike.

“Svi Amerikanci su povređeni nekontrolisanom ilegalnom imigracijom. To ograničava javna sredstva i smanjuje plate i broj radnih mesta. Među najpogođenijima su Afroamerikanci i Hispanoamerikanci. Naša južna granica je trasa za ogromnu količinu ilegalnih droga”, istakao je Tramp.

U tom kontekstu ponovio je zahtev za izdavajanje 5,7 milijardi dolara za fizičku barijeru, što je, kako je istakao, zahtev profesionalaca koji se bave bezbednosnim pitanjima.

Čelična ograda

“Na zahtev demokrata, to će biti čelična ograda, a ne betonski zid”, dodao je Tramp.
Predsednik je na kraju ukazao da vlada ostaje delimično blokirana zahvaljujući nespremnosti demokrata da finansiraju graničnu bezbednost.
“Koliko se još američke krvi mora proliti dok Kongres ne obavi svoj posao? One koji odbijaju da naprave kompromis u ime granične bezbednosti pitam zamislite da je život tako surovo razoren vašem detetu, vašem mužu ili ženi. Svim članovima Kongresa poručujem – usvojite zakon kojim će se okončati ova kriza. Svim građanima poručujem – zovite Kongres i recite im da konačno, posle ovolikih decenija, obezbede našu granicu”, naveo je Tramp.

U odgovoru demokrata, predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi i lider senataske manjine Čak Šumer optužili su predsednika da nije uspeo da ubedi Meksiko da plati za, kako su rekli, nepotreban i neefektivan zid, kao ni da uveri Amerikance da oni treba da plate za to.
“Večeras i tokom cele ove debate i njegovog predsedničkog mandata, predsednik Tramp je igrao na strah, a ne na činjenice. Podele, a ne jedinstvo. Ne budite u zabludi – demokrate i predsednik žele snažnu granicu. Međutim, mi se zaista ne slažemo sa predsednikom o najefikasnijem načinu da se to postigne”, naglasio Čak Šumer, lider demokrata u Senatu.
Razgovori između Bele kuće i demokrata u Kongresu nastaviće se i danas, mada su šanse za postizanje kompromisa i dalje jako male.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Papa Franjo poručio je rimokatolicima u razvijenim zemljama povodom Božića po gregorijanskom kalendaru da treba da tragaju za jednostavnijim i manje materijalističkim životom i osudio jaz između bogatih i siromašnih.

 

 

Papa je vodio tradicionalnu misu tokom Badnje večeri pred blizu 10.000 ljudi u Bazilici Svetog Petra. Mjere bezbjednosti pojačane su oko Vatikana i mnogih drugih turističkih lokacija u Rimu tokom božićnih praznika. Papa je u svojoj poruci rekao da beba Isus, rođena u jaslama u siromaštvu, treba da navede svakog, a posebno one koji su postali “pohlepni i neumjereni”, da razmisle o pravoj suštini života.

“Zapitajmo se: Da li su mi zaista potrebni svi ovi materijalni predmeti i komplikovani recepti za život? Da li mogu bez svih ovih nepotrebnih dodataka i da li mogu da živim na jednostavniji način?”, rekao je Franjo.

On je dodao da mnogi danas pronalaze suštinu života u posjedovanju i pristupu materijalnim predmetima.

“Nezasita pohlepa obilježila je čitavu istoriju čovječanstva, čak i danas, kada, paradoksalno, malo njih objeduje u luksuzu, a previše njih nemaju hljeb svakog dana da bi preživjeli”, rekao je poglavar Katoličke crkve.

Vatikan je ranije saopštio da je papa povodom Božića poklonio beskućnicima novu kliniku na Trgu Svetog Petra, gdje mogu dobiti besplatnu medicinsku pomoć.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading

Francuski ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastane potvrdio je da je u akciji policije, koja se dogodila u četvrtak veče, ubijen muškarac osumnjičen za ubistvo tri osobe na božićnom vašaru

 

 

PARIZ – OD STALNOG DOPISNIKA

TERORISTA Šerif Šekat je neutralisan. Dva dana posle atentata u kom je ubio troje i ranio šesnaestoro ljudi, tročlana policijska patrola ga je zaustavila na ulici, on je odbio da se preda i zapucao je na njih, posle čega je ubijen. Strazbur i Francuka su odahnuli. Policija je u toku dana dobila nekoliko poziva građana koji su ga prepoznali na osnovu raspisane poternice. Uspevao je da umakne, sve do poziva jedne žene koja ga je videla kako tumara u svom kvartu Nojdorf, gde se posle krvavog pira sakrio u napuštenom hangaru. Posle intervencije, građani koji su se u međuvremenu okupili u blizini, aplaudirali su snagama reda. Istovremeno, Islamska država je objavila saopštenje u kome se ističe da je Šekat bio njihov “vojnik”.

U Strazburu će u petak ponovo biti otvorena Božićna pijaca i upaljeno novogodišnje osvetljenje, dok građani na mestu tragedije spuštaju bukete sa cvećem i pale sveće. Pre nego što je Šekat ubijen, vlast je tokom dana pozvala “žute prsluke” da u takvoj atmosferi prekinu protest i da se ne okupljaju u subotu. Iako su neki na putu da odustanu, s druge strane, međutim, mobilizacija pobunjenih Francuza je još jača. Nekim “žutim” prslucima je, baš, novi teroristički napad bio ne samo razlog da odustanu, već i da dodaju još jedan zahtev u svoj protest, kojim traže veću bezbednost u zemlji. Već je zakazan veliki protest za subotu u Parizu, koji će početi u devet sati. Mesto nije otkriveno, da se policija ne bi unapred pripremila, već će biti saopšteno tek sat pred početak manifestacija. Okupljanja su zakazana i širom zemlje. Protesti će biti održani u Nantu, Bordou, Tuluzu, Avinjonu, Grenoblu, Sent-Etjenu, Lilu.

Za to vreme, traju i blokade puteva. U četvrtak su u Versaju održali sastanak članovi pokreta “žutih prsluka” koji se registrovao pod imenom “Gnevni Francuzi” i Makronu isporučili četiri zahteva. To su uvođenje referenduma za građansku inicijativu, stvaranje građanske skupštine na osnovu žreba, smanjenje taksa za osnovne životne namirnice i značajno snižavanje plata članova vlade.

 

Izvor: NOVOSTI.rs

Continue Reading

Francuska vlada se priprema da suspenduje takse na naftne derivate, javila je agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane vladine izvore. U međuvremenu je javljeno da je francuska Vlada zvanično otkazala današnji sastanak sa predstavnicima “žutih prsluka”.

 

 

 

Taj izvor je dodao da bi kasnije u toku dana francuski premijer Eduar Filip mogao da objavi “moratorijum na povećanje poreza na gorivo” u pokušaju da smiri nezadovoljstvo građana okupljenih u pokretu “žutih prsluka”, koje su podržali i policajci skidanjem šlemova pred demonstrantima. Povećanje poreza na gorivo trebalo je da stupi na snagu 1. januara. Zbog političke krize u zemlji, Makron je sinoć odložio dvodnevnu posetu Srbiji. U međuvremenu, “žuti prsluci” povukli su se sa sastanka sa premijerom Eduarom Filipom, koji je zakazan za danas.

Neki članovi grupe rekli su da su primili pretnje smrću od demonstranata tvrde struje, koji su ih upozorili da ne ulaze u pregovore sa Vladom. Portparol pokreta Žaklin Moro rekla je da je današnji sastanak sa premijerom otkazan zbog pretnji.

– Bilo je poziva da ne idemo – rekla je ona, preneo je Bi-Bi-Si.

Francuski predsednik se juče sastao s policajcima i “dugo razgovarao s njima” u jednoj stanici na istoku Pariza. Kako je rekao, došao je da im pruži podršku povodom dana “nasilja bez presedana”, u subotu, prenosi AP. Podsetimo, na protestima koji su eskalirali u sukob policije i građana, više od 400 ljudi je uhapšeno, oko stotinu je povređeno, zapaljeno je šest zgrada, 130 barikada i 112 automobila.

U pobuni u koju se pretvorio protest zbog povećanja poreza na gorivo učestvovali su i krajnje desni i krajnje levi aktivisti, kao i “veliki broj” demonstranata koji su nosili takozvane žute prsluke. Prethodno je objavljen i snimak brutalnog prebijanja jednog od demonstranata. Makron, koji se vratio sa samita G20 u Argentini, održao je i hitnu sednicu o bezbednosti i vlada nije isključila mogućnost uvođenja vanrednog stanja. U subotu, više od 130 osoba je povređeno, a 412 je uhapšeno u francuskoj prestonici. Prema navodima lokalnih vlasti, to su najgori neredi u Parizu još od 1968. godine.

 

Izvor: BLIC.rs

Continue Reading