Loading
GSS Media

Category Archive for: Svet

Home / Category: Svet

Četrdeset i jedna osoba poginula je u nedjelju u nesreći ruskog putničkog zrakoplova koji je ubrzo nakon polijetanja morao prinudno sletjeti u moskovsku zračnu luku Šeremetjevo, a točan uzrok nesreće još uvijek nije poznat. Ruski putnički zrakoplov Suhoj Superjet-100 sa 73 putnika i pet članova posade poletio je sa Šeremetjeva za Murmansk ali je ubrzo nakon polijetanja zatražio odobrenje procedure hitnog slijetanja zbog požara, objavili su ruski državni mediji. Kada je sletio izbio je veliki požar.

 

 

Prve vijesti govorile su samo o ozlijeđenima. Kasnije se broj žrtava penjao, da bi ruski mediji, navodeći istražno povjerenstvo, objavili da je 41 osoba poginula a da ih je 37 preživjelo.

Prema prvim izvješćima posada je uspjela prizemljiti zrakoplov tek iz drugog pokušaja. U dodiru s tlom avion se zapalio.

Video snimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju avion u plamenu. Odmah po slijetanju, putnici su evakuirani toboganom.

Uzrok požara još se ne zna ali se špekulira o udaru munje. Nije jasno je li u avionu već u zraku izbio požar.

‘Let Su-1492 poletio je po planu u 18,02. Nakon polijetanja posada je prijavila problem i donijela odluku da se vrati na aerodrom’, objavila je zračna luka Šeremetjevo u priopćenju.

‘U 18,30 zrakoplov je uspio hitno sletjeti nakon čega je izbio požar’, nastavlja se.

 

RT on Twitter

Captain of ill-fated #Superjet100 says ‘landing speed was normal’, fire broke out after touchdown https://t.co/HpvoyADJAx VIDEO: Aftermath of fiery Superjet 100 touchdown, at least 41 killed https://t.co/BtKILpLJtm

Oglasio se i kapetan Denis Evdokimov, koji je upravljao zrakoplovom. Kako prenosi RT, kazao je kako je bio prisiljen prizemljiti zrakoplov s punim tankovima, što je vjerojatno dovelo do požara. Kazao je da se prije nego što su morali prisilno sletjeti vidio jarki bljesak i čuo prasak, a u tom trenutku prekinula se i komunikacija s kontrolom plovidbe i to zbog udara munje.

Pri slijetanju zrakoplov je nekoliko puta udario u pistu, a pri tome je očito došlo do oštećenja tankova s gorivom. Kapetan nije objasnio zašto je slijetanje bilo toliko teško, kazavši samo da je ‘do požara došlo nakon slijetanja’.

Kapetan je kazao da su pri slijetanju poštivali sva pravila i da je brzina zrakoplova bila ‘normalna’. Međutim, do problema je možda došlo zbog težine zrakoplova, obzirom da su tankovi bili puni goriva.

Požar je stavljen pod kontrolu, nakon čega se vidjelo da je stražnji dio potpuno izgorio dok je prednji dio aviona u boljem stanju.

Agencija Interfax, navodeći anonimni izvor, objavila je da je avion sletio s punim rezervoarima goriva jer je bilo opasno izvesti manevar pražnjenja iznad Moskve.

Stoga je odmah pokrenuta istraga za kršenje pravila sigurnosti.

Premijer Dmitrij Medvedev naredio je formiranje vladinog povjerenstva za istragu, dok je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da je predsjednik Vladimir Putin izrazio sućut obiteljima žrtava.

Suhoj Superjet-100 je bio prvi putnički avion postsovjetske Rusije i trebao je biti konkurencija brazilskom Embraeru i kanadskom Bombardieru. Ponos Rusije od 2011. kada je počeo letjeti, ipak je teško prodirao izvan ruskog tržišta.

 

Izvor: TPORTAL.hr

 

 

Continue Reading

Međunarodni marš živih počeo je posle podne u bivšem nacističkom logoru smrti u znak oko sećanja na šest miliona Jevreja, ubijenih u Holokaustu. U šetnji dugoj tri kilometra okupilo se 10.000 ljudi.

 

 

Marš u Poljskoj se održava usred rastućeg antisemitizma u svetu, a organizatori okupljanja su saopštili da komemoracija treba da pošalje jasnu poruku kojom se odbacuje mržnja prema Jevrejima.

“Ovde smo da kažemo jasno: Nikada više. Ovde smo kako bismo podsetili svet na užase koji su se dogodili tokom Holokausta i da pokrenemo svetsku borbu protiv antisemitizma i svih njegovih formi”, rekao je osnivač Marša živih Šmuel Rozenman.

Predsedavajući Jevrejske agencije Isak Hercog poručio je da su Jevreji ponovo nebezbedni na ulicama Evrope.

“Sa ovog mesta pozivam lidere iz celog sveta da se suoče sa rastućim antisemitizmom, naročito sa šokantnim zločinima iz mržnje u Evropi, Latinskoj Americi, Sjedinjenim Državama”, naveo je Hercog, jedan od malog broja izraelskih zvaničnika koji su prisustvovali ceremoniji.

Okupljenima se obratio i američki ambasador u Izraelu Dejvid Fridman. “Nema reči koje mogu da opišu bol, tugu i užas koji osećam na ovom mestu”, rekao je Fridman.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Pariz je u ponedjeljak pogođen u samo srce dok je plamen gutao krov crkve Notre-Dame, srednjovjekovne katedrale koju je proslavio Victor Hugo, s dva golema zvonika ukrašena vodorigama prepoznatljiva i onima koji nikada nisu posjetili grad.

 

 

Tisuće Parižana slile su se na ulice i gledale kako se vatra širi, preplavljeni emocijama zbog katastrofalne štete na crkvi koju godišnje posjeti 14 milijuna turista i vjernika. Osjećaj gubitka bio je vidljiv na licima građana, suznim i zabrinutim da će Notre-Dame kakvu su poznavali ubuduće vidjeti jedino u povijesnim udžbenicima.

“To je naša povijest, naša književnost, naša mašta, mjesto gdje smo doživjeli sve velike trenutke”, kazao je emotivni predsjednik Emmanuel Macron nakon što je posjetio požarište. “Ponovo ćemo izgraditi Notre-Dame, zajedno”, obećao je.

Znamenita katedrala duboko je ukorijenjena u parišku povijest otkako je 1163. počela njezina gradnja i trajala gotovo dva stoljeća. Ondje se Napoleon Bonaparte okrunio za francuskog cara. Ondje su golema zvona zvonjavom objavila da je grad oslobođen nacističke vlasti 24. kolovoza 1944. Ondje je 26 godina poslije ispraćen Charles de Gaulle, vođa francuskog pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu i utemeljitelj Pete Republike. Ondje se, po tradiciji, čuva jedna od najvažnijih katoličkih relikvija – Isusova kruna od trnja.

Quasimodo i Esmeralda

Godine 1831. nov joj je život udahnuo Victor Hugo smjestivši je u središte svoga romana o grbavcu Quasimodu i ciganskoj ljepotici Esmeraldi. U doba kad je katedrala bila u tako lošem stanju da joj je prijetilo urušavanje, Hugoov “Zvonar crkve Notre-Dame” poslužio je i kao nacionalni poziv na akciju da se otpočne s njezinim spašavanjem. Notre-Dame nije ostala ista otkako je izgrađena. Čini se da je svako graditeljsko doba na građevinu dodalo nešto svoje. Toranj je izvorno postavljen oko 1250., ali je uklonjen pet stoljeća poslije. Arhitekt Eugene Viollet-le-Duc, neumorni branitelj francuskih srednjovjekovnih spomenika, ponovno ga je izgradio krajem 19. stoljeća i izazvao zborne kritike stanovnika i turista. Upravo se taj toranj urušio nedugo prije 20 sati u ponedjeljak, uz uzdahe nevjerice prestravljenih promatrača. Požar ga je progutao zajedno s krovom i drvenim gredama koje su ga podupirale. Stručnjaci kažu da je taj okvir od hrastovih greda, popularno zvan “šuma”, bio dragulj srednjovjekovne arhitekture s nekim dijelovima strukture starijim od 800 godina. U moderna vremena crkva je postala i dijelom zapadne popularne kulture zahvaljujući tome što je igrala glavnu ulogu u nekoliko filmova, a ne samo u onome po Hugoovu romanu iz 1956. s  Anthonyjem Quinnom kao Quasimodom i talijanskom seks bombom Ginom Lollobrigidom kao prelijepom Esmeraldom.

Mlađi naraštaji otkrili su njezin šarm 1996. zahvaljujući animiranoj verziji iste priče iz Disneyjeva studija.

“Ona je pariško pamćenje, kao brod od kamena koji plovi kroz povijest”, rekao je povjesničar Fabrice d’Almeida na televiziji France 2.

“Srce Pariza i duša Francuske ranjeni su večeras”, zaključio je novinar i aktivist za zaštitu kulturnog nasljeđa Stephane Bern.

 

Izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading

General Kalifa Haftar napreduje ka prestonici Libije, sa potencijalno dalekosežnim posledicama. Epilog će pokazati da li ta država ostaje na putu koji vodi ka demokratiji, ili će nastupiti vojna vladavina.

 

 

Zbog napada koje predvodi Haftar, Ujedinjene nacije i diplomate pozivaju na primirje, ali uzalud.

Haftarove snage su stigle na oko 20 kilometara od prestonice Tripolija, a Svetska zdravstvena organizacija saopštava da je u borbama poginulo 47 ljudi, a da je 181 osoba ranjena.

Britanski Gardijan podseća da je pre tri meseca, general Haftar, 75-godišnji lider Libijske nacionalne armije, započeo seriju vojnih ofanziva iz svog uporišta na istoku zemlje.

Zauzeo je i nekoliko ključnih polja nafte na jugu Libije, što je predstavljalo uvod u napad na njegovog glavnog suparnika, vladu u Tripoliju, na zapadu zemlje, koju podržavaju UN.

Epilog ovih napada će pokazati da li Libija ostaje na putu koji predvode Ujedinjene nacije ka formiranju demokratije koja će ujediniti podeljene institucije, ili će na čelo nje doći vid vojne vladavine, poput one u Egiptu, navosi se u tekstu Gardijana.

Ko je Kalifa Haftar

Haftar je, kao general lojalan Muameru Gadafiju, učestvovao u državnom udaru kojim je Gadafi 1969. godine i došao na vlast.

Međutim, 1987. godine dobri odnosi sa Gadafijem su zahladneli i Haftar je proveo 20 godina u egzilu u SAD.

U Libiju se vratio kako bi pomogao u svrgavanju Gadafija 2011. godine.

On stavlja bezbednost ispred demokratije, a njegova vojska se sumnjiči da je koristila brutalne metode u Derni i Bengaziju, kao i da štiti ofircire koji se traže zbog ratnih zločina.

Kako su se stvari pogoršale?

Demokratija nije u tradiciji Libije. Ona se transformisala iz italijanske kolonije u slabašnu monarhiju pod kraljem Idrisom. Nakon toga usledile su 42 godine Gadafijeve diktature.

Međunarodna vojna intervencija, koju su predvodili Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo tokom arapskog proleća, dovela je do promene odnosa u zemlji. Gadafi je ubijen u oktobru 2011. godine, ali pokušaji NATO-a da formira demokratiju nisu uspeli.

Civili godinama ispaštaju zbog visoke inflacije, nestabilne valute, restrikcija struje, dugih redova.

Ankete pokazuju da obični Libijci, a naročito mladi, očajnički traže da se okončaju borbe.

Krijumčarenje ljudi je u porastu, a iako je opao broj onih koji pokušavaju da se domognu Italije, hiljade migranata su zarobljene u kampovima u kojima su žrtve mučenja i seksualnog nasilja.

 

Izvor: RTS.rs

 

 

 

 

 

Continue Reading

SAD su hitno naložile da svi “Boingovi“ avioni tipa “737-maks 8“ i “maks 9“ budu prizemljeni, i ta naredba stupa “na snagu odmah”, saopštio je američki predsednik Donald Tramp. Amerika je, uz Kanadu poslednja u nizu zemalja koje su se iz predostrožnosti odlučile da na neko vreme prizemlje “Boingov“ model.

 

 

Jedan od vodećih proizvođača aviona na svetu suočava se veoma ozbiljnom krizom, pošto je jedan od njegovih najprofitabilnijih i najpouzdanijih izvora profita, nekoliko decenija star program “737”, pretrpeo ozbiljan udarac, navodi Rojters. Donald Tramp je kao razlog za odluku citirao “nove informacije” koje su izašle na videlo u tekućoj istrazi o nesreći, ali nije naveo detalje, prenosi AP. Zvaničnik Federalne administracije za avijaciju saopštio je da će biti potrebni meseci dok se ne završi “popravka softvera” na avionima tipa “boing 737-maks 8” i dodaje da ne zna koliko će dugo avioni stajati prizemljeni, navodi Rojters. Federalna administracija za avijaciju prethodno je saopštila da ne raspolaže bilo kakvim podacima da su ti avioni nebezbedni.

Odluka je doneta nakon nesreće etiopskog aviona “Boing 737-maks 8” u kojoj je poginulo 157 ljudi, preneo je AP. Mnoge zemlje su već zabranile da “737-maks 8” preleće njihov vazdušni prostor ili su prizemljile taj tip avione. Pre Amerike, to je učinila i Kanada.

 

 

 

Poniranje vrednosti “Boinga”

Pad “boinga 737-maks 8” u Etiopiji je drugi put da se srušio isti tip aviona za samo nekoliko meseci, ali i drugi put za šest godina da je Federalna administracija za avijaciju prizemljila Boingove avione. Poslednji put to se dogodilo 2013. godine kada je prizemljen “boing 787-drimlajner” zbog problema sa baterijama, prenosi RojtersRojters navodi da su od trenutka nesreće u Etiopiji akcije najvećeg proizvođača aviona na svetu pale za ukupno 13 procenta.

“Boing” je za manje od nedelju dana izgubio 32 milijarde tržišne vrednosti. Akcije kompanije “Sautvest erlajns”, koja ima najveću flotu “boing 737-maks 8” modela, pale su za 0,4 odsto, prenosi Rojters. Prema berzanskim indeksima, akcije, međutim, pokazuju znake blagog oporavka. Odluku Federalne administracije za avijaciju da prizemlji avione pozdravili su oni građani Amerike koji rade u avijaciji.

“Tramp je uradio pravu stvar i za putnike i za one koji rade u avijaciji, time što je prizemljio avione”, kaže Džon Samjuelson, predsednik Unije transportnih radnika Amerike, organizacije koja predstavlja radnike u avijaciji. Prema njegovim rečima radnici su uzbuđeni, i nisu više zabrinuti zbog odlaska na radno mesto koje je potencijalno opasno po njihov život.

Žalbe pilota na “737-maks 8”

Mesecima pre nesreće u Etiopiji piloti su se žalili američkim federalnim vlastima na “Boing 737-maks 8”, prenosi “Njujork post”.

Žalbe su podneli piloti koji su bili na letovima u oktobru i novembru 2018. godine i one su unete u federalnu bazu podataka, preneo je “Dalas morning njuz”.

Sve žalbe su se odnosile na “bezbednosni mehanizam”, koji je naveden u preliminarnom istražnom izveštaju o nesreći u Indoneziji u oktobru.

Kako se navodi, žalbe se odnose na probleme sa avionima “737-maks 8”, koji prilikom poletanja koristi autopilot.

Piloti su naveli kako je taj avion neposredno nakon poletanja iznenada znao da okrene nos prema zemlji.

“Činjenica da taj avion zahteva toliko posla da bi bio u letnom stanju je definitivno upozorenje”, naveo je jedan od pilota u žalbi.

Analiza crnih kutija

Dani Eldvel, jedan od zvaničnika američke administracije za avijaciju rekao je da su crne kutije pronađene u Etiopiji, poslate na analizu u Francusku, navodi Rojters.

Prema navodima, portparol nemačkog Saveznog zavoda za istraživanje nesreća u vazduhoplovstvu, Germut Frajtag prethodno je rekao da ta institucija neće analizirati crnu kutiju putničkog aviona kompanije “Etiopijan erlajns”, jer nema uslove za to.

“Ovo je novi tip aviona sa novom crnom kutijom, sa novim softverom. Mi nemamo mogućnost da to uradimo”, rekao je Frajtag, prenosi AP.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Odbor Evropskog parlamenta je sa 23 glasa za i 11 protiv doneo rezoluciju kojom je odlučio da se u EU ukine pomeranje kazaljki na satu, i to 2021. godine. Mnoge države članice uspostavile su promenu vremena tokom naftne krize 1970-tih, kao pokušaj uštede energije.

 

 

Od 1996. godine, sve zemlje EU menjaju istovremeno svoje vreme. Predlog sada ide pred Evropski parlament i parlamente zemalja članica Unije. Predstoji da se izjasne svi poslanici EP, dok se od zemalja članica očekuje da odluče da li će da zadrže letnje ili zimsko vreme. One zemlje koje se budu odlučile da zadrže “standardno”, odnosno zimsko vreme, poslednji put bi kazaljke trebalo da promene u oktobru 2021, dok bi one koje se odluče za letnju računicu, to mogle da učine u martu iste godine.

Odluku sada treba da potvrdi EU parlament.

 

Izvor: TELEGRAF.rs

Continue Reading

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika čelnik gradske vlade za resor obrazovanja, Jürgen Czernohorszky, naglasio je da je cilj grada da svako dijete u Beču u budućnosti osim njemačkog nauči još dva jezika.

 

 

Jačanje maternjeg jezika ima poseban značaj u ostvarivanju ovog cilja zbog čega se za 18.000 učenika u Beču organizuje dodatna nastava iz 23 maternja jezika. Iz Bečkih vrtića navode da oni kao prva obrazovna institucija stvaraju okvir za proces učenja jezika, pa je tako angažovano 250 nastavnika za unapređenje govora i jezika za čak 30 maternjih jezika.  Odjel za integracije i diverzitet Grada Beča (MA17) višejezičnost djece i mladih pomaže i kroz projekat Kumova za čitanje. Radi se o bilingvalnim dobrovoljcima koji čitaju djeci na njihovim maternjim jezicima. I bečki Narodni univerzitet (VHS), odnosno ustanove za obrazovanje odraslih, zalažu se za obnavljanje znanja maternjeg jezika i gubitka izvornih jezika i organizuju osim njemačkog kurseve za 60 drugih jezika.

Za osobe koje vole opuštenije okruženje za jezičku nastavu tu je inicijativa „Kafić jezika“ koju podržavaju udruženje Station Wien i MA17. Ideja ovog projekta je da svako može ponuditi da podučava svoj maternji jezik ili nauči novi kroz razgovore za stolom i sa nenastavnim kadrom. Grad Beč razvio je za svoje građane i aplikaciju Sprachen App sa 5.000 audio fajlova na njemačkom i još devet dodatnih jezika među kojima su i bosanski, hrvatski i srpski. Aplikacija kroz osnovne pojmove Bečlijama nastoji približiti multilingvalnost svog grada i, naravno, učenje svakodnevnih fraza.

UNESCO je Međunarodni dan maternjeg jezika pokrenuo 21. februara 2000. godine s ciljem unapređenja jezičke i kulturne raznolikosti i višejezičnosti. Obilježavanjem ovog dana slavi se jezik kao dio kulturnog identiteta govornika i višejezičnost i nastava stranih jezika kao ključ za međusobno razumijevanje i poštovanje.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading