Loading
GSS Media

Category Archive for: Svet

Home / Category: Svet

“Kazneni porez” za avionske karte jeftinije od 50 evra – za to se zalaže jedan nemački političar. Pritom avionska karta na nisokobudžetnim letovima najčešće košta više nego što vam se na prvi pogled čini. Prvih devet mesta na listi deset najvećih emitera ugljen dioksida u Evropi ne predstavlja nikakvo iznenađenje: sve redom termoelektrane na mrki ugalj, od toga sedam u Nemačkoj. Na desetom mestu ipak nije proizvođač struje, već druga najveća avio-kompanija u Evropi: “Rajaner”.

 

 

A upravo ta niskobudžetna kompanija znatno doprinosi tome da se u Evropi, ali i širom sveta toliko veliki broj ljudi odlučuje za putovanje avionom.

Poslanici bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) u nemačkom Bundestagu žele da se tome stane na kraj.

“Karta od devet evra za letove u Evropi nema nikakve veze ni sa tržišnom privredom, ni sa zaštitom klime”, kaže Aleksander Dobrint (CSU) za list Bild.

Na avionsku kartu koja košta manje od 50 evra bi, prema njegovom mišljenju, trebalo uvesti “kazneni porez”. To jeste doduše gotovo nemoguće, ali se uprkos tome postavlja pitanje: da li je vreme jeftinih letova završeno?

 

 

Karte su već poskupele

Istorijski gledano, niskobudžetne avio-kompanije proizvod su Evropske unije koja je od 1987. godine u više navrata liberalizovala evropski avio-saobraćaj i omogućila da na tržište stupe privatnici.

Potrošači su se tokom godina navikli na niske cene, ali odnedavno je situacija na tržištu niskobudžetnih letova ipak postala komplikovanija. Kompanije poput “Er Berlina”, “Germanije” ili “WOW Era” u jednom trenutku više nisu mogle da idu u korak s drugima i proglasile su bankrot.

Karte su već poskupele, potvrđuje Frank Fihert, profesor turizma i saobraćaja na Visokoj školi Vorms.

“Pogrešna je ideja da svako može da leti za 9,99 evra. Tu cenu u stvari plaća veoma mali broj ljudi, a i oni za povratni let verovatno plaćaju znatno više”, kaže Fihert za Dojče vele.

Kada je reč o takvim promotivnim cenama, obično se radi o malom kontigentu karata koje se finansiraju preko znatno skupljih, preostalih karata. U “Rajaneru” prosečna cena karte po letu iznosi 40 evra, a najčešće bi tu trebalo uračunati i dodatne usluge kao što su prtljag ili rezervacija sedišta. Prosečno po letu to iznosi 15 evra.

“Ako sa ‘Rajanerom’ letite na neku destinaciju i natrag, u proseku plaćate 110 evra”, tvrdi Fihert.

“Cena od 9,99 evra, kao i svaka primamljiva ponuda, ima jak reklamni efekat”, kaže taj ekspert. “Kupac zna da ‘Rajaner’ uvek ima ponude za 9,99, ali kad pronađe najpovoljniju cenu od 29,99 on je uprkos tome kupi”. Naravno, što je vreme leta bliže, to su i cene veće.

Kako oporezovati letove?

U avio-saobraćaju postoje veoma visoki, fiksni troškovi – na primer za same avione, za personal ili gorivo. Zbog toga kompanije mogu da profitiraju samo ako su avioni dobro popunjeni. Na troškove po putniku, recimo na aerodromske takse, otpada samo mali deo cene karte, objašnjava Fihert. Pored toga, Nemačka, recimo, naplaćuje porez na avio-saobraćaj u iznosu od 7,38 evra do 41,49 na dužim rutama.

Kada je reč o letovima unutar same Nemačke, to je još i 19 odsto poreza na dodatu vrednost (PDV). Letovi u inostranstvo toga su oslobođeni. Ako bi Nemačka jednostrano uvela PDV na međunarodne letove, nemački aerodromi našli bi se u nepovoljnijem položaju u odnosu na recimo Amsterdam, London ili Brisel, pre svega kada je reč transfernim letovima.

“Letovi bi u velikoj meri bili presumereni”, kaže Fihert.

Poreze na dodatu vrednost uvek su određivale same članice EU i stope se razlikuju od države do države. Umesto toga, već dugo se zahteva uvođenje zajedničkog poreza na kerozin. Tu mogućnost preispituje i Evropska komisija. Ali kada je reč o porezu, onda u Savetu EU važi princip da s tim moraju da se slože sve zemlje. A teško da bi države na Sredozemlju, koje su destinacije za odmor, pristale na uvođenje tog poreza.

“Grčka se takmiči sa Turskom kao turističko odredište. Oni bi doduše imali prihode od poreza, ali i smanjenje priliva turista”, kaže Fihert.

Zbog toga profesor smatra da je pre moguće formiranje nekakve “koalicije voljnih”.

“U ovom trenutku su neke evropske zemlje za to, naročito Holandija, Francuska, ali i Švedska”. One bi mogle preko bilateralnih ugovora zajednički da uvedu porez na kerozin – ali to bi imalo smisla samo ako bi u tome učestvovale i neke od zemalja sa velikim vazdušnim saobraćajem. Dakle i Nemačka.

Letenje i klima

Porez, a time i veće cene, bili bi instrument u borbi protiv negativnog uticaja avio-saobraćaja na klimu. Avio-industrija i dalje snažno raste u čitavom svetu, ali se želi da se od 2020. godine taj rast učini klimatski neutralnim. Električni avioni, obnovljiva goriva ili procesi tipa “power to liquid” u kojima se potrošnjom energije stvaraju sintetička goriva.

U nedostatku takvih alternativa za fosilna goriva, ipak se najviše računa na tzv. kompenzaciju preko ugljen-dioksida, kaže Fihert. To znači da avio-kompanije uplaćaju u fond iz kojeg se finansira pošumljavanje, širi korišćenje obnovljivih energija ili se sprovode druge mere u cilju zaštite klime. Ali efekti svega toga mogu se videti tek kroz mnogo vremena, a dotle koncentracija CO2 u atmosferi nastavlja da raste sa svakim letom.

To ne bi mnogo promenilo ni uvođenje poreza na jeftine letove po ideji Aleksandra Dobrinta.

Generalno je pitanje da li će se o tom predlogu ikada ozbiljno diskutovati. Za nemačke socijaldemokrate je to doduše “korak u pravom smeru”, ali zato kritike stižu čak i iz same Dobrintove partije. Iz nemačkog Ministarstva saobraćaja, koje inače pripada CSU, navode da pre osmišljavanja bilo kakvih instrumenata mora najpre da se sprovede opširne diskusija.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading

Došao je kraj ‘medenog meseca’ nedavnog, na brzinu sklopljenog iznenadnog pro-ekološkog braka Evrope i električnih trotineta, ukazuje članak na portalu vesti „Politiko“.

 

 

Protiv trotineta su gužve i nebezbednost koju stvaraju na trotoarima, stradanje čak i samih njihovih korisnika, problematični poslovni „jednokratni“ modeli novih firmi koje ih iznajmljuju, kao i dokazi da e-trotineti možda ipak i nisu toliko korisni za okolinu. Šest specijalizovanih kompanija za iznajmljivanje posluje samo u Briselu, sa ukupnom flotom od 7.000 električnih trotineta, ali od septembra će biti strogo ograničena mesta gde će biti dozvoljeno parkiranje, a slede i druga ograničenja.

„Te kompanije su se okoristile nedostatkom propisa“, rekao je za „Politiko“ jedan zvaničnik gradske vlasti Pariza. „To što se danas bolje ponašaju je zato što su suočene s pravnim instrumentima“.

Tako kompanije za iznajmljivanje električnih trotineta, ili e-trotineta, sada moraju da udovolje ne samo svojim klijentima, već i vlastima koje postavljaju ograničenja za njihov razvoj.
Privlačnosti tih vozila kao aternativnog prevoznog sredstva oslanja se na to što njihovi korisnici koji ih iznajmljuju, mogu da ih nađu uvek kada su im potrebna što često dovodi do prevelikog broja trotineta koji pregrađuju trotoare i na razne druge načine ometaju pešake.
Broj e-trotineta brzo je porastao u evropskim gradovima. Pre jedva godinu dana, juna prošle, 2018. godine, američka firma „Lajm“ (Lime) stigla je prva u Pariz, a danas u Evropi postoji 19 kompanija za iznajmljivanje e-trotineta, što je lokalne vlasti zateklo nespremne.
Gradonačelnica Pariza An Idalgo je maja ove godine napala „bezakonje“ pri umnožavanju broja e-trotineta i proglasila ograničenje porasta njihovog broja, a čak je i pozvala kompanije za iznajmljivanje da „zamrznu“ ili smanje svoje flote.

Ubrzo potom, pet kompanija je napustilo Pariz, a broj e-skutera smanjio se sa 20.000 na 15.000, dok je cilj gradonačelnice da ostanu svega dve ili tri takve kompanije.

U isto vreme, u Francuskoj je za predstojeću jesen najavljena primena zakona kojim će se gradovima dati nadležnost da uređuju iznajmljivanje električnih trotineta.

Šest kompanija za iznajmljivanje posluje u Briselu sa ukupnom flotom od 7.000 e-trotineta, što je vlasti pokrenulo u akciju. U belgijskoj prestonici će od septembra biti stroga ograničena mesta gde će biti dozvoljeno ostavljanje trotineta.

Kompanije strahuju da će mere poput tih uticati na njihov poslovni model i žongliraju s lokalnim vlastima da ne bi pale u nemilost. Međutim, „biće finansijskih posledica ukoliko smanjimo flotu“, prokomentarisao je za „Politiko“ šef za komunikacije firme „Sirk“ (Circ) za zemlje Beneluksa, Daniel Silej.

„Lajm“ i „Bird“ bile su kompanije koje su uvele upotrebu e-trotineta u velike gradske centre. Danas „Lajm“ vredi milijardu dolara, a „Bird“ dve milijarde dolara. Njihova evropska konkurencija kaže da su one i glavni uzrok „zle krvi“ – kritike svih takvih kompanija zajedno, kao i samih e-trotineta.

„Jedna od prvih stvari koje smo primetili kod njih je ono što smo nazvali ‘kalkulisana nezainteresovanost’ za propise“, rekla je Katja Šehtner, savetnica Međunarodnog foruma za transport OECD, zadužena za inovacije i tehnologiju. „Gledano iz poslovnog ugla, to je na neki način imalo smisla“, rekla je ona.

Firma „Lajm“ to osporava: „Mikro-mobilnost je nova industrija“, kaže osoba te firme za kontakte s medijima i tvrdi da je „Lajm“ uvek sarađivao s vlastima.

Šef za komunikacije „Sirka“, Silej, dodaje da ta saradnja obuhvata „fino podešavanje“ zona u kojima se ne smeju voziti trotineti i zona u kojima se ne smeju ostavljati, kao i ograničenja brzine za svaki grada posebno, makar to narušavalo propagiranu slobodu korišćenja trotineta.

U nedavnom izdanju internet-magazina „The Verge“ piše da su zaposleni tih firmi nedovoljno plaćeni. U suštini, to su oni koji sakupljaju električne trotinete ostavljene na raznim mestima po gradu i pune im baterije tokom noći da bi ih ujutro stavili na mesta gde ih građani mogu iznajmiti. To je postupak koji „Lajm“ naziva „berba“. Taj rad se plaća od svega tri do 20 dolara dnevno, zavisno od kompanije i vremena potrebnog za punjenje baterija e-trotineta.

Uporedo su se pojavile i sumnje u korist e-trotineta za životnu sredinu. Nedavno istraživanje koje je u Francuskoj sprovela kompanija „6-T konsalting“, zaključuje da taj novi, moderan trend putovanja na posao nije uticao na upotrebu automobila u urbanim centrima.

Naprotiv, piše „Politiko“, izgleda da trotineti obeshrabruju ljude da koriste ekološki prihvatljivije načine kretanja, te i javni prevoz. Čak 44 odsto je u anketi „6-T“ reklo da im električni trotinet zamenjuje hodanje, a još 30 odsto je reklo da bi javni prevoz koristilo ako ako ne bi bilo – trotineta.

Prednosti e-trotineta, međutim, počele su se dovoditi u pitanje zbog nesreća koje su pokazale opšti nedostatak propisa o njima, i pravila o sigurnosti njihovih korisnika.

Prva smrtna nesreća s trotinetom dogodila se u maju u Briselu, a u junu je jedan 25-godišnjak izgubio život u sudaru s kamionom. Fatalan susret s kamionom je imala i jedna popularna mlada britanska TV-voditeljka. Ispostavilo se da ona uopšte nije znala saobraćajne propise, što je izazvalo poplavu zahteva da firme koje iznajmljuju trotinete bar obaveste korisnike o osnovama bezbednosti u saobraćaju.

U Evropi su se dogodile i druge nesreće, te su u švedskom gradu Helsingborgu posle pogibije jednog korisnika trotineta, poslovnog čoveka na pauzi za ručak, istog popodneva izbile demonstracije sa zahtevom da se svi trotineti svuda zabrane.

Firme koje ih iznamljuju sada naručuju modele s većim točkovima koji su bezbedniji, s boljim ogibljenjem i jačim kočnicama. Za korisnike trotineta – početnike uveli su priručnike o bezbednosti, savetuju korišćenje kaciga, ali to nije od koristi za pešake na koje trotinetaši najčešće naleću.

I to je sve što se može uraditi – kažu kompanije koje dodaju da je „čovek najveći faktor rizika, a on se ne može eliminisati, niti ga mi možemo kontrolisati“, prenosi „Politiko“.

 

Izvor: DANAS.rs

 

 

Continue Reading

Nakon nekoliko godina ubrzanog rasta, “Airbnb” trenutno ima više od 18 hiljada oglasa u Amsterdamu i Barceloni, 22 hiljade u Berlinu i skoro 60 hiljada u Parizu.

 

 

Deset evropskih gradova zatražilo je pomoć od EU u borbi protiv platforme za iznajmljivanje stanova Airbnbija, javlja “The Guardian”.

U zajedničkom pismu Amsterdam, Barcelona, Berlin, Bordo, Brisel, Krakov, Minhen, Pariz, Valensija i Beč traže da se pitanje “eksplozivnog rasta” globalnih platformi za kratkoročni najam nađe na sljedećem dnevnom redu evropskih povjerenika.

Inače, u aprilu ove godine Evropski sud pravde donio je neobavezujuće mišljenje da se prema zakonu EU “Airbnb” treba smatrati pružateljem digitalnih informacija, a ne tradicionalnim agentom za nekretnine.

Ako sud potvrdi to mišljenje “Airbnb-ja” i sličnim platformama bit će omogućeno da slobodno posluju te neće morati poštovati nikakve propise lokalnih sredina koji se tiču regulacije turizma.

– Evropski gradovi vjeruju da bi se stanovi trebali koristiti prvenstveno za življenje. Mnogi osjećaju posljedice zbog ozbiljnog nedostatka stambenog prostora. Tamo gdje se stanovi mogu unosnije iznajmiti za turizam, oni nestaju s tradicionalnog tržišta za iznajmljivanje – stoji u pismu gradova koje je poslalo gradsko vijeće Amsterdama.

Nakon nekoliko godina ubrzanog rasta, “Airbnb” trenutno ima više od 18 hiljada oglasa u Amsterdamu i Barceloni, 22 hiljade u Berlinu i skoro 60 hiljada u Parizu.

Prošle godine Palma de Majorka izglasala je zabranu skoro svih oglasa na ovoj platformi, a i mnogi drugi gradovi nastoje doskočiti ovom problemu, podjećaju “Novosti”.

U Parizu je za najmodavce uvedena kazna ako ne registriraju djelatnost iznajmljivanja za kratkoročne najmove, dok je Amsterdam pokušao uvesti ograničenje za jedan mjesec u godini za kratkoročne najmove. Barcelona je pak prošle godine uvela zabranu za sve nove dozvole za kratkoročno iznajmljivanje.

 

Izvor: AVAZ.ba

Continue Reading

Na jahti „Sirena“, koja pripada naslednom princu Saudijske Arabije Muhamedu bin Salmanu, pronađena je nestala najskuplja slika „Spasitelj sveta“ Leonarda da Vinčija

 

 

Na jahti „Sirena“, koja pripada naslednom princu Saudijske Arabije Muhamedu bin Salmanu, pronađena je nestala najskuplja slika „Spasitelj sveta“ Leonarda da Vinčija, piše portal „Art net“ Kako navode izvori, platno će ostati na brodu sve dok se u provinciji Medina ne završi izgradnja kulturnog centra, gde će se navodno čuvati Da Vinčijevi radovi u budućnosti. O prodaji slike je objavljeno u martu 2019. godine. Kako se navodi, saradnici filijala Luvra u Abu Dabiju, gde platno treba da bude izloženo u septembru 2018. godine, nisu uspeli da utvrde tačno mesto gde se nalazi slika.

Na slici „Spasilac sveta“ predstavljen je Isus Hristos. Ona je bila naslikana oko 1.500. godine. Dugo vremena se mislilo da je slika izgubljena, ali je 1958. godine bila stavljena na aukciju pod autorstvom jednog od učenika Leonarda da Vinčija. Tada je ona bila prodata za 45 funti. Nakon restauracije 2007. godine eksperti su zaključili da je „Spasioca sveta“ naslikao sâm slikar. Ruski milijarder Dmitrij Ribolovljev kupio ju je 2013. godine za 127,5 miliona dolara, a prodao na aukciji „Kristi“ 2017. godine za rekordnih 450 miliona dolara.

 

Izvor: NOVOSTI.rs

Continue Reading

Iz Googlea su najavili istragu i obećali poboljšati sustav kako se incident ne bi ponovio te se ispričali korisnicima zbog nevolja kojima su bili izloženi.YouTube, Snapchat, Gmail, Nest, Discord i više drugih web servisa zabilježili su veće probleme u radu tijekom nedjelje, 2. lipnja. Uzrok problema bila je Googleova usluga u računalnom oblaku Cloud, koja pogoni aplikacije koje nisu u vlasništvu diva iz Mountain Viewa. Trebalo je proći više od četiri sata prije no što su napokon riješeni.

 

 

Problemi su najviše pogodili korisnike na istočnoj obali Sjedinjenih Država, iako su se osjetili i u Europi te Hrvatskoj, naročito kod korisnika YouTubea i Gmaila, koji nisu mogli pristupiti tim servisima. U jednom trenutku Googleova upravljačka ploča za paket aplikacija G Suite pokazivala je kako su sve web usluge te tvrtke nedostupne, dok je servis Down Detector prikazao kako je YouTube nedostupan u nizu država diljem svijeta.

Ispad iz sustava osjetili su i korisnici Discorda, Snapchata i Vimea, a probleme su prijavili i igrači Pokemona Go, igre iza koje stoji Niantic, tvrtka koja je ponikla u Googleu. Trgovine poput Shopifyja zbog problema u radu satima nisu mogle obrađivati transakcije putem kreditnih kartica.

U Googleu su za nevolje okrivili ‘visoke razine zagušenosti mrežnog prometa u istočnim dijelovima SAD-a’. Najavili su istragu i obećali poboljšati sustav kako se incident ne bi ponovio te se ispričali korisnicima zbog nevolja kojima su bili izloženi.

U YouTube su zabilježili ozbiljne probleme u radu tijekom siječnja ove i listopada prošle godine, kada je taj servis bio nedostupan sat i pol, piše Verge. Gmail i Google Drive imali su problema s radom u ožujku ove godine, a Facebook je tijekom istog mjeseca zabilježio najgori ispad iz sustava u svojoj povijesti.

 

Izvor: TPORTAL.hr

 

 

Continue Reading

Kancelarija državnog tužioca u Štutgartu saopštio je da su istražitelji pretražili kancelarije njemačkog proizvođača sportskih automobila Porschea zbog sumnje u podmićivanje revizora radi dobivanja poreznih informacija.

 

 

“Postoji sumnja da je službenik iz kancelarije za reviziju poslovnih objekata u Štutgartu otkrio vrlo povjerljive informacije poreznom savjetniku kompanije Porsche AG i prihvatio naknadu u zamjenu”, navodi se u saopštenju.

Oko 200 policajaca i istražitelja kancelarije državnog tužioca pretražilo je prostorije kompanije, poreskih službi, Porscheovog poreskog savjetnika i privatne kuće u Štutgartu u potrazi za papirnatim i digitalnim dokumentima.

Osim istrage o mogućem podmićivanju, istražitelji sumnjaju da je kompanija bivšem članu radničkog vijeća isplatila “nesrazmjerno velike” iznose novca.

“Šest osoba, uključujući i neke iz same uprave kompanije, možda je počinilo prevaru na štetu Porsche AG-a”, navodi se u saopštenju Kancelarije državnog tužioca.

 

Izvor: 24SATA.info

Continue Reading

Američki Gugl suspendovao je licencu kompaniji Huavej, što znači da će kineski proizvođač mobilnih telefona ostati samo na osnovnoj verziji Android operativnog sistema. Prethodno je u četvrtak Trampova Administracija stavila Huavej na crnu listu kompanija.

 

 

Ovaj potez će drastično bi otežati poslovanje Huaveja na tržištu pametnih telefona izvan Kine, s obzirom da će ovom odlukom kineski tehnološki gigant izgubiti pristup ažuriranjima Guglovog operativnog sistema. Kako prenosi Rojters, sledeća verzija Android smart telefona će takođe izgubiti pristup popularnim uslugama, uključujući Gugl plej prodavnicu, Dži-mejl i Jutjub aplikacije.

“Huavej će moći da koristi samo javnu verziju Androida i neće moći da dobije pristup vlasničkim aplikacijama i uslugama od Gugla”, rekao je izvor ove novinske agencije.

Američka administracija kojom rukovodi predsednik Donald Tramp u četvrtak je stavila Huaveji na crnu listu, a to povlači mere koje će toj kompaniji izuzetno otežati poslovanje sa američkim partnerima.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading