Loading
GSS Media

Category Archive for: Hrvatska

Home / Category: Hrvatska

U pripremi je izmjena Zakona o parničnom postupku (ZPP) u sklopu koje bi se, uz ostale novosti, uvelo i takozvano presedansko pravo. Riječ je o institutu koji bi imao naziv ogledni postupak, a njime bi Vrhovni sud imao priliku unaprijed zauzeti pravno shvaćanje o pojedinom pravnom pitanju koje se javlja u velikom broju sporova što dolaze pred sudove. Kada bi se takvo pravno pitanje pojavilo, sudovi bi zastali s postupanjem, dok Vrhovni sud u kratkom roku ne bi zauzeo stajalište koje bi potom bilo obavezno za sve sudove. Da je ogledni spor postojao u vrijeme kada su građani podnosili tužbe za franak, već bi u roku od pet, najviše šest mjeseci od podnošenja prve tužbe svi znali kako će na sudovi riješiti njihov predmet.

 

 

Ključne promjene

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa snažno se zalaže za uvođenje ovog instituta koji je još 2015. planirao uvesti bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, no u mandatu svoje Vlade nije uspio promijeniti ZPP, pa je cijeli koncept ostao na čekanju.
– Ključne su tri promjene u ZPP-u. Jedna je uvođenje oglednog spora. Drugo je drugačije uređivanje revizije, s tim da se trebaju ukinuti one revizije kolje su vezane uz vrstu i vrijednost spora. A treće je da se pravilo koje vrijedi od 1. lipnja 2013. godine da se nakon prvog ročišta više ne mogu iznositi novi dokazi primjenjuje i na predmete započete prije toga datuma, s tim da bi se u tim predmetima uvelo takozvano prijelazno razdoblje, odnosno omogućilo još jedno ročište na kojemu bi se iznijeli svi dokazi – kaže Sessa
. Dodaje kako se proširivanjem obaveze da se odmah iznesu svi dokazi i na predmete koji su počeli prije 1. lipnja 2013. postiže to da odvjetnici više ne mogu odugovlačiti s postupcima, a suce se prisiljava da sude.
Predsjednik Vrhovnog suda kaže kako se u konceptu izmjena ZPP-a u pravilu slaže s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem. Jedino pitanje oko kojih su različti stavovi odnosi se na reviziju.
Objedinjenje
Objašnjavajući što su ogledni sporovi, odnosno presedani koji će zaživjeti s novim zakonom, Sessa kaže da će se oni uglavnom odnositi na radne i potrošačke sporove. Riječ je o slučajevima gdje se podnosi veliki broj tužbi, a sudovi rješavaju de facto isto pravno pitanje. Takvi su predmeti bili u slučaju franak, pojavljuju se kod komunalnih naknada, parkinga i sličnih. Poanta je u tome da bi pravno shvaćanje koje bi zauzeo Vrhovni sud bilo obavezno za sve prvostupanjske sudove.
– Na taj način bila bi zajamčena jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, što je i ustavna zadaća Vrhovnog suda – kaže glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Željko Pajalić.
Sindikalne tužbe
U praksi su česte sindikalne tužbe kojima se tuži poslodavca zbog neisplate božićnica, regresa ili uskrate kojeg drugog materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tužbe protiv istog poslodavca različiti sudovi donesu dijametralno suprotne odluke. Tako jedan radnik od poslodavca utuži božićnicu ili regres, a drugi koji radi zajedno s njim, to ne uspije. Presedansko pravo trebalo bi dokinuti takvu praksu.
– U situaciji kada sud prvog stupnja uoči postojanje pravnog pitanja koje se pojavljuje u većem broju istovjetnih postupaka, i koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, traži sjednicu sudskog odjela i ako smatra da je pitanje važno zatražiti od Vrhovnog suda zauzimanje pravnog shvaćanja – kaže sudac Pajalić.
Procedura bi bila, kako je naveo, da tada predsjednik Vrhovnog suda od svih predsjednika prvostupanjskih sudova zatražiti očitovanje o broju takvih postupaka. Nakon što pribavi podatke ostavio bi sjednici odjela Vrhovnog suda da u roku od 30 dana odluči o dopuštenosti prijedloga.
– Ako se prijedlog dopusti, tada se u roku od 90 dana donosi shvaćanje o postavljenom pravnom pitanju. Svi sudovi, kao što je rečeno, vezani su tim shvaćanjem. Na taj način Vrhovni sud u jednom predmetu, unaprijed rješava o važnom pragovnom pitanju, te se izbjegava situacija u kojem bi Vrhovni sud naknadno, o istoj pravnoj stvari odlučivao o većem broju pojedinačnih predmeta i to nakon žalbenog postupka, pred različitim žalbenim sudovima što često dovodi do različitih odluka – zaključio je sudac Pajalić.
Izvor: JUTARNJI.hr
Continue Reading

U drugom dijelu redovnog mjesečnog istraživanja Crobarometar, Dnevnik Nove TV otkriva tko su, na kraju godine, najpopularniji a tko najnepopularniji političari te kako njihov rejting stoji među biračima četiri najveće stranke. Predsjednicu podupire 51 posto ispitanika, a ne podupire njih 42 posto. O njezinu radu nema stav 7 posto građana. Rad Predsjednice u prosincu 2013. podupiralo je 65 posto birača, njih 28 nije, a 7 posto nije znalo. Predsjednica je i dalje najpopularnija i o njoj pozitivan dojam ima 61 posto ispitanika, dok negativan ima njih 33 posto. No, u 5 mjeseci izgubila je 5 postotnih poena potpore. Za usporedbu, njezin prethodnik Ivo Josipović u prosincu 2013 imao je potporu 74 posto ispitanika.

 

 

Ivan Vilibor Sinčić može računati na potporu 48 posto ispitanika, dok negativan dojam o njemu ima 41 posto ispitanika.
Milan Bandić godinu završava s potporom 43 posto ispitanika, a negativan dojam o njemu ima njih 49 posto.
Božo Petrov u prosincu može računati na potporu 39 posto ispitanika, a negativan dojam o njemu ima 50 posto ispitanika.
Andrej Plenković uživa pozitivan dojam 38 posto ispitanika, a negativan dojam ima njih 56 posto.
I na kraju, o Davoru Bernardiću pozitivan dojam ima 24 posto ispitanika, a negativan njih 60 posto.

Tko su najpopularniji političari u 4 vodeće stranke?

Kod HDZ-a redoslijed već godinu dana isti. Kolinda grabar Kitarović prva je s 90 posto potpore, Andrej Plenković s 83, a Milan Bandić s 67 posto. Kod SDP-a ponovno vodi Anka Mrak Taritaš s 67 posto, potom Silvano Hrelja sa 60 posto, nakon njega slijedi Krešo Beljak s 54 posto potpore, a četvrto mjesto s jednakom potporom od 53 posto dijele Davor Bernardić i Mirando Mrsić. Živi zid ima samo jednog lidera, Ivana Sinčića, s 92 posto potpore, potom je tu Predsjednica s 49 posto i Anka Mrak Taritaš sa 43 posto. Kod MOSTA nema iznenađenja. Božo Petrov može računati na 77 posto ispitanika koji o njemu imaju pozitivan dojam. Potom slijedi Predsjednica sa 56 posto i na kraju Ivan Vilibor Sinčić s 42 posto.

Napomena

Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. u mjesecu na 982 punoljetna građana. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.

 

Izvor: JUTARNJI.hr

Continue Reading

Premijer Andrej Plenković rekao da je u mandatu ove Vlade plaća u javnom sektoru povećana za 11,5 postotna boda.

“Minimalnu plaću povećat ćemo na 3000 kuna neto. To je povećanje od devet posto tj. 248,16 kuna. Bruto iznos je veći i sada iznosi 3750 kuna. Ukupno je minimalna plaća u ovom mandatu porasla za 504 kune neto. Što se poslodavaca tiče, za njih smo predvidjeli određene kompenzacijske mjere. U sljedećoj godini poslodavima ćemo omogućiti do 1,5 milijuna kuna potpora male vrijednosti”, kazao je premijer i dodao kako je riječ o najvećoj minimalnoj plaći od 2008. godine.

 

 

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je da ćemo do 1. siječnja imati veći minimalac od devet zemalja EU. “Time doprinosimo ostanku ljudi u Hrvatskoj”, dodao je. Vlada je prihvatila i tri amandmana na prijedlog proračuna za 2019. godinu od ukupno 217 podnesenih u Saboru, kao i četiri koja se odnose na izvanproračunske korisnike, a dala je i dva svoja amandmana.

Prihvaćen je amandman zastupnika Marije Puh, Ivana Šipića i Žarka Tušeka, vrijedan 10 milijuna kuna za 2019. Također, prihvaćena su i dva amandmana zastupnika Pere Čosića, Ljubice Maksimčuk i Marka Šimića u visini od 15 i pet milijuna kuna.
Nadalje, Vlada je prihvatila i amandmane na prijedlog financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i to zastupnika Vesna Bedeković, Josipa Đakića, Vladimira Bileka, Željka Lackovića, kojim se za program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta, za projekt DC 10 (Podravski ipsilon) dionica: Kloštar Vojakovački – Križevci i DC 12 (Podravski ipsilon) dionica: Farkaševac – Bjelovar ukupne procijenjene vrijednosti 549 milijuna kuna mijenja predviđeni početak izvođenja radova iz 2020. u 2019. godinu te se osiguravaju dodatna sredstva u iznosu od 37 milijuna kuna za realizaciju u 2019. godini.
Istodobno se smanjuju planirane realizacije u 2019. godini na stavki izgradnje brzih cesta, na projektima nastavaka izgradnje BC Popovec – M. Bistrica – Zlatar Bistrica – Zabok u iznosu od 13.000.000 kuna, Stobreč – Dugi Rat – Omiš (I. faza) u iznosu od 8 milijuna kuna i izgradnje D403; Čvor Škurinje – luka Rijeka u iznosu od 16 milijuna kuna.

Vlada je prihvatila i dva amandmana zastupnice Sunčana Glavak koja se odnose na financiranje izvanproračunskih korisnika te amandman Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a.
Povrh toga, Vlada je dala još dva amandmana na prijedlog proračuna, pri čemu je Marić naglasio da se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita, dakle ne mijenja se ukupni iznos sredstava planiran prijedlogom proračuna.
Prvi se odnosi na razvoj potpomognutih područja, kazao je ministar Marić, pojasnivši da se odnosi na programe lokalne zajednice koji se financiraju kroz stavku kapitalni projekti i predstavljaju podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji potpomognutih područja.

“Budući da je interes lokalne zajednice za provođenje ovakvih projekata jako velik, a u isto vrijeme Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pripremilo je paket zakona koji podrazumijeva i prijedlog zakona o potpomognutim područjima, dakle predlažemo povećanje za ovu namjenu za 14,6 milijuna kuna, pa bi ukupna stavka kapitalni projekt razvoj potpomognutih područja iznosila 94,6 milijuna kuna”, kazao je Marić

Drugim Vladinim amandmanom predlaže se preraspodjela 4,1 milijun kuna na Ministarstvo obrazovanja i znanosti zbog osiguranja sredstava za Veleučilište Hrvatsko zagorje – Krapina. Preduvjet za realizaciju tog povećanja je prijenos osnivačkih prava na Republiku Hrvatsku, zaključio je Marić.

 

Izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading

WEB PORTAL naposlu.hr je prva hrvatska platforma namijenjena ocjenjivanju zadovoljstva zaposlenika poslodavcem. Želja im je pronaći najbolje hrvatske poslodavce i tako pomoći posloprimcima kod potrage za dobrim radnim mjestom u Hrvatskoj.

 

 

Sadašnji i bivši zaposlenici, studenti te kandidati koji su bili na razgovoru za posao, na platformi imaju mogućnost anonimnog ocjenjivanja poslodavca u kategorijama: radno mjesto, plaća i napredovanje, rukovodstvo, međuljudski odnosi te natječaj. Kako bi sve bilo transparentno, ocjenjeni poslodavci, mogu komentirati vašu ocjenu. Na portalu, se među ostalom, mogu i provjeriti prosječne plaće prema zanimanju u Hrvatskoj.

Osnivač naposlu.hr, Josip Burazer, istaknuo je kako ocjenjivanje unapređuje transparentnost i uvjete na hrvatskom tržištu rada. „Veliki dio života provodimo na poslu, te je bitna stavka koja utječe na kvalitetu našeg života. naposlu.hr će omogućiti korisnicima, naći najbolje poslodavce u Hrvatskoj, te nagraditi dobre poslodavce, koji vode brigu o svojim zaposlenicima. Smatramo da naš proizvod može pomoći u poboljšanju radnih uvjeta u Hrvatskoj, jer će poslodavci sa lošim radnim uvjetima, teško zaposliti kvalitetnog zaposlenika. Poslodavci s lošim ocjenama, na platformi mogu vidjeti koje uvjete moraju popraviti, ukoliko žele zadržati zaposlenike. Naša prva analiza ocjena, pokazala je zbog kojeg razloga posloprimci najčešće napuštaju poslodavca, a to je, jer ih se ne cijeni, a tek onda zbog plaće. Možda sve tvrtke, ne mogu povećati plaće zbog tržišnih uvjeta, ali radne uvjete mogu. Hrvatski posloprimci više ne moraju trpjeti loše uvjete na poslu, jer im je tržište rada otvoreno po cijeloj Europi.  Mišljenja smo da u Hrvatskoj ima jako puno dobrih poslodavaca, te im je ovo prilika, da preko naše web platforme, to i pokažu ostalim posloprimcima, dok će oni slabijih ocjena, morati nešto mijenjati.“

Ocjene o poslodavcima, te opis radnih uvjeta, su anonimne, besplatne i dostupne svim korisnicima.

 

Izvor: INDEX.hr

 

Continue Reading

Nakon višemjesečne intenzivne suradnje s talijanskom policijom (Polizia di Stato), u srijedu je hrvatska policija uhitila četvoricu hrvatskih državljana i to 60-godišnjaka, 43-godišnjaka i dvojicu 48-godišnjaka osumnjičenih za krađu nakita milijunske vrijednosti u siječnju ove godine u Veneciji.

 

 

Nakit je ukraden iz privatne kolekcije nakita i drugih vrijednih indijskih artefakata katarskog šeika Hamada bin Abdullaha al-Tanija, koja je bila izložena u Veneciji, u Duždevoj palači pod nazivom ‘Blaga mogula i maharadža”, priopćeno je iz policije. Čitava kolekcija neprocjenjive je vrijednosti, a ukraden je par naušnica od platine i dijamanata u vrijednosti od milijun dolara i broš od platine i rubina u vrijednosti od preko dva milijuna dolara. Protiv uhićenih hrvatskih državljana vodi se kazneni postupak pred sudom u Veneciji, a uhićeni su u koordiniranoj akciji na području Policijske uprave zagrebačke i Policijske uprave istarske temeljem europskih uhidbenih naloga.

Jedan od uhićenih hrvatskih državljana se pod višestrukim identitetima dovodi u vezu s nekoliko velikih krađa dragulja u različitim državama Europe u sklopu kriminalne organizacije PINK PANTHER te je za njim raspisana međunarodna potraga i od strane Švicarske zbog krađe nakita u vrijednosti od osam milijuna švicarskih franaka u ožujku 2011. godine u Baselu tijekom izložbe “Baselworld 2011“.

U sklopu iste akcije danas je na graničnom prijelazu Tovarnik uhićen i peti član kriminalne organizacije, 54-godišnji državljanin Republike Srbije, također temeljem europskog uhidbenog naloga.
Kriminalističko istraživanje se nastavlja.

 

Izvor: TPORTAL.hr

Continue Reading

U 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina – od travnja 2011. do kraja 2017. godine – zabilježen je ukupni pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto! Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku koji je procijenio broj stanovnika po općinama i gradovima uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu, odnosno razlici između umrlih i rođenih u tom periodu, te službene podatke o iseljavanju koji su, prema objektivnim procjenama, kad se radi o iseljavanju u inozemstvo, manji od realnih podataka.

 

 

Na razini države najveće postotno smanjenje broja stanovnika doživjele su manje općine, s pretežno staračkim stanovništvom: u Erveniku, Civljanama i Biskupiji, općinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika smanjio se za oko 40 posto u odnosu na broj zabilježen tijekom Popisa stanovništva 2011. godine.

Val odseljavanja

To su općine u kojima je već 2011. prosječna starost ukupnog stanovništva bila između 55 i 63 godine (prosjek Hrvatske bio je 41,7 godina), u kojima je broj umrlih bio desetak i više puta veći od broja rođenih (u promatranom periodu u Erveniku je, primjerice, rođeno 15 djece, a umrlo je 199 žitelja), a broj iseljenika trostruko veći od broja doseljenika – u spomenuti Ervenik doselila se 131 osoba, a iz njega se iselilo 447 ljudi, od kojih 357 u inozemstvo. No, broj stanovnika smanjio se i u velikim gradovima. Od četiri najveća, porast je zabilježen samo u Zagrebu, i to skroman – od 1,8 posto stanovnika. Ostala tri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika zabilježila su pad – Split od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4 posto. Među županijskim središtima najveći je pad broja stanovništva pretrpio Vukovar, koji je u promatranom periodu izgubio svakog 6. stanovnika: u Vukovaru je, na temelju podataka za proteklih sedam godina, umiralo dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece, a iseljenika je bilo trostruko više nego doseljenika. Posebno je vidljiv val odseljavanja u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju: 2012. godine iz Vukovara su se u inozemstvo odselila 34 stanovnika, a lani njih 473. I to 473 osobe koje su uredno odjavile boravište i prijavile se u inozemstvo – one koji su otišli bez službene odjave službena statistika ne bilježi.

Najveći pad

Od ostalih županijskih središta porast stanovništva zabilježili su samo Dubrovnik (3,6 posto) i Čakovec (2,3 posto). Sisak, Požega i Slavonski Brod izgubili su više od 8 posto stanovnika. Grad s najvećim padom stanovništva je Hrvatska Kostajnica: u njoj je 2011., prema podacima DZS-a, živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. njih 712 – 26 posto! – manje. Glina je također ostala bez svakog 4. stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog… Ukupno gledajući, najlošije stoje Slavonija i zaleđe Dalmacije, dok je najviše onih s porastom stanovnika u općinama Istre, Primorja i na otocima. Među jedinicama lokalne uprave s najvećim porastom stanovništva prednjači općina Vir, kojoj se stanovništvo u proteklih sedam godina povećalo za više od 800, odnosno za 27 posto. Takav rast prije svega je posljedica doseljavanja stanovnika, i to pretežno iz drugih dijelova Hrvatske: prema podacima, u promatranim godinama u Vir se doselilo 1745 osoba, a odselilo gotovo upola manje.

Pretpostavlja se da se radi o osobama koje na Viru imaju vikendicu te su promijenile adresu stanovanja zbog nekih od benefita – prirez je, primjerice, 7,5 posto. Iako općina ima niz primamljivih demografskih mjera – vrtić je za svu djecu besplatan, za rođenje prvog djeteta općina daje 7500 kuna, a za svako sljedeće dijete svota se za toliko povećava – prirodni prirast u toj otočnoj općini još je negativan: u 2017. rodilo se 19 djece, a umrlo 28 žitelja.

Rekorderi

Grad s najvećim rastom broja stanovnika je Solin, koji pak porast podjednako zahvaljuje i pozitivnom prirodnom prirastu i većem broju doseljenika od iseljenika, koji se mahom doseljavaju iz obližnjeg Splita. Prema podacima DZS-a, u Solinu se od 2011. do kraja 2017. rodilo 2068 djece, dok je umrlo 1220 osoba: Solin je već nekoliko godina među gradovima rekorderima po pozitivnom odnosu rođenih i umrlih. Posljedica je to sve većeg preseljenja mladih obitelji iz Splita u Solin (i neke prigradske općine) zbog jefitinijih stanova i općenito nižih životnih troškova. Unatoč odlasku iz gradskog središta, Split im ostaje dovoljno blizu da su im nadohvat ruke svi benefiti većeg grada. I podaci o doseljavanju u Solin to potvrđuju: u promatranom periodu u taj se grad doselilo 4965 osoba, njih 80-ak posto iz “drugog grada ili općine iste županije”, dok se u istom periodu odselilo nešto više od 3600 osoba. Slična je situacija i u Viškovu, općini nedaleko od Rijeke, te Podstrani pokraj Splita, općinama koje se nalaze među deset općina s najvećim rastom stanovništva, a bilježe pozitivan saldo i u doseljavanju i u prirodnom prirastu.

Zanimljivo je da među gradovima s rastom stanovništva nema Imotskog, koji je redovito zadnjih godina među prva tri grada po pozitivnom prirodnom prirastu. U sedmogodišnjem razdoblju u tom se gradu rodilo 1443 djece, a umrlo 845 osoba. Ipak, ukupno se stanovništvo u istom rzadoblju smanjilo za nešto više od 6 posto – na kraju 2017. godine u Imotskom je živjelo 700-tinjak ljudi manje nego u travnju 2011. godine. Razlog je val iseljavanja, posebno posljednjih godina: samo u zadnje dvije godine u inozemstvo se iz toga grada odselilo 455 osoba.

 

Izvor: JUTARNJI.hr

Continue Reading

Osnivač Agrokora Ivica Todorić bit će izručen Hrvatskoj nakon što je Visoki sud u Londonu danas donio konačno rješenje o pravu na žalbu Todorićevih advokata na odluku o njegovoj ekstradiciji.

 

 

Tokom današnjeg ročišta sudija Ouseley je kazao da su sve navedene optužbe dovoljan razlog za izručenje. Ročište je nakon dva sata prekinuto, nakon čega je donesena odluka o odbacivanju žalbe i rješenju o izručenju. Tokom ročišta Todorićev advokat, James Hines, je kazao da u posljednjih pola godine istraga u Hrvatskoj nije zabilježila napredak i da se ne zna da li će biti suđenja. Hines je naglasio da bi njegov klijent već šest mjeseci bio u pritvoru da je ostao u Hrvatskoj. Istakao je da se ne zna da li će biti uopće podignuta optužnica protiv Ivice Todorića. Ipak, odlukom suda prvostepena presuda je postala pravomoćna i sljedeći korak je izručenje Agrokorovog osnivača u Hrvatsku.

Prema pisanju hrvatskih medija on će nakon procesa izručenja biti direktno upućen u zagrebački zatvor Remetinac. Sudija je uoči ročišta kazao da od odbrane očekuje samo nove dokaze, a ne preformulisanje starih koji su odbačeni u prvostepenoj presudi krajem aprila ove godine kada je odlučeno da se Todorić izruči Hrvatskoj. Ivica Todorić je uhapšen 7. novembra 2017. godine na temelju evropskog naloga za hapšenje koji je raspisala Republika Hrvatska. On je, međutim, istog dana pušten nakon što je uplatio kauciju u iznosu od 100 hiljada funti. Todoriću je nakon uplaćivanja kaucije oduzet pasoš te mora nositi sigurnosnu narukvicu i javljati se policiji tri puta sedmično. Zagrebačko Županijsko državno tužilaštvo je zbog sumnje u nezakonito pribavljanje milijardu i 142 miliona kuna pokrenulo istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića i 12 Agrokorovih menadžera te revizora.

 

Izvor: KLIX.ba

 

Continue Reading