Loading
GSS Media

Category Archive for: Hrvatska

Home / Category: Hrvatska

Problematičnim propisima posebno su pogođeni bivši vlasnici OPG-ova i nekadašnji samostalni novinari. Bivše vlasnike OPG-ova, kao i novinare koji su radili na tzv. RPO, ako sami ne odjave OPG ili samostalnu novinarsku djelatnost, država nakon gubitka posla ponovo tretira kao obveznike koji moraju plaćati poreze i doprinose iz samostalne djelatnosti.

 

 

Nadalje, oni zbog zbog krutih propisa ne mogu ostvariti pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti.  Naime, tu naknadu može ostvariti osoba koja je u trenutku prestanka radnog odnosa imala najmanje devet mjeseci rada u zadnje dvije godine. No, netko tko je u nekom periodu života bio vlasnik OPG-a ili samostalni novinar neće moći tu naknadu (naravno, ako ostane bez posla) dobiti čak ni ako ima deset godina nesamostalnog rada. Štoviše, u oba slučaja moguće je da – bez njihova znanja – gomilaju dug prema državi, piše Novi list.

Konkretno, ako u trenutku kad se zaposle sami ne odjave svoj OPG ili samostalnu novinarsku djelatnost, nakon gubitka posla država će ih ponovno tretirati kao obveznike koji su dužni plaćati poreze i doprinose iz svoje samostalne djelatnosti. A toga će postati svjesni tek kada u slučaju otkaza dođu u Zavod za zapošljavanje i zatraže naknadu za nezaposlene. Tu naknadu neće moći dobiti, ali moguće je da “dobiju” – dugovanje prema državi za poreze i doprinose.

 

Izvor: DNEVNIK.hr

Continue Reading

NAJNOVIJI Eurobarometar pokazao je kako 68 posto europskih građana smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u Europskoj uniji, dok je u Hrvatskoj 66 posto ispitanika iskazalo takav stav, priopćio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

 

 

Posljednji Eurobarometar, istraživanje koje ispituje stavove javnosti o Europskoj uniji, proveden je u rujnu te je pokazao kako 62 posto europskih građana misli da je članstvo u europskom bloku dobro za njihovu državu, a 68 posto ispitanika smatra kako članstvo omogućava razne koristi. To predstavlja najvišu zabilježenu potporu Europskoj uniji od 1983., stoji u objavi Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. U Hrvatskoj 66 posto ispitanika smatra kako zemlja ima koristi od EU članstva. Kao glavne razloge navode da Europska unija otvara nove poslovne mogućnosti, doprinosi gospodarskom rastu, te održavanju mira i jačanju sigurnosti. Istraživanje pokazuje kako 44 posto hrvatskih građana ocjenjuje pripadnost Europskoj uniji kao dobru stvar, što predstavlja 8 postotnih bodova više u odnosu na prethodni Eurobarometar iz travnja. Udio građana koji se negativno očitovao o EU članstvu nije se smanjivao niti povećavao u odnosu na podatke iz travnja, te i dalje iznosi 14 posto.

 

Izvor: INDEX.hr

Continue Reading

OD JUTROS je gorivo znatno skuplje. Kao što je najavljeno, cijene dizela i benzina išle su prema gore, a poskupljenje je prilično veliko. Prema stranici Ministarstva gospodarstva na kojoj se prate cijene naftnih derivata, prosječna litra benzina od jutros košta 10,796 kuna. Jučer je prosječna litra benzina koštala 10,673 kune. Prosječna cijena litre dizela od jutros iznosi 10,483 kune. Jučer je prosjek bio 10,215 kuna. Ovo su ujedno i najviše cijene u posljednjih mjesec dana. Jasno, cijene variraju kao i do sada, od jedne do druge benzinske stanice, ali ovjde je ionako riječ o prosjeku.

 

 

Tako se, primjerice, eurosuper 95 na benzinskim crpkama u Zagrebu kreće od 10,30 kuna po litri do 10,60 kuna, sudeći prema cijenama na stranici Ministarstva gospodarstva. Eurosuper 95 je još i jeftinija varijanta benzina. Cijena Eurosupera BS 100 kreće se od 11, 30 do 11,50 kuna po litri. Eurodizel se kreće od 10,03 kune po litri do 10,30 kuna. Eurodizel Class Plus je još skuplji. Njegova cijena kreće se od 10,45 do 10,51 kunu po litri.

 

Izvor: INDEX.hr

Continue Reading

Istanbulska konvencija, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, od 1. listopada je stupila na snagu i u Hrvatskoj. Uvođenje Istanbulske konvencije izazvalo je žestoke podjele u zemlji i brojne prosvjede, ali i lomove unutar vladajuće koalicije.

 

 

Podsjetimo o čemu je riječ. Istanbulska konvencija prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama.
Konvenciju je dosad ratificiralo 28 država članica Vijeća Europe. Rad na Konvenciji započeo je 2008. godine, a prihvaćena je u Istanbulu 2011. Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., nakon što ju je ratificiralo deset država članica Vijeća Europe. Hrvatska je Konvenciju potpisala 22. siječnja 2013., a Europska unija 13. lipnja 2017.
Konvencija se odnosi na niz nasilnih i traumatizirajućih djela čije su mete većinom žene. Ta djela obuhvaćaju: psihičko nasilje uhođenje, tjelesno nasilje, seksualno nasilje uključujući silovanje, prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju, seksualno uznemiravanje.
Ova Konvencija također po prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji, koje prema definiciji Istanbulske konvencije označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.
Države potpisnice obvezale su se ojačati prevenciju od nasilja u obitelji i prema ženama na način da provode medijske kampanje protiv nasilja, osiguraju usavršavanje stručnih osoba, podupiru suradnju s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kako bi se poticalo uzajamno poštovanje među spolovima.
U Hrvatskoj je sporno bilo uvođenje rodne ideologije, tj. rodnog identiteta. Pojam “rodni identitet” pojavljuje se na jednome mjestu, prilikom nabrajanja osnova po kojima je zabranjena diskriminacija.
Za primjenu Istanbulske konvencije u 2018. i 2019. potrošit će se 141 milijun kuna. To je godišnje oko 69 milijuna kuna, od kojih značajan dio odlazi na gradnju skloništa za žene žrtve nasilja.
Inače, prilikom glasovanja u Hrvatskom saboru o Istanbulskoj konvenciji, što je rijetko slučaj, značajan dio zastupnika HDZ-a – čak 30 posto –  glasovao je mimo stranačke stege, tj. po savjesti pokazavši time neposluh stranačkom predsjedniku i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Bio je to i prvi jasan znak da Plenković ne nadzire kompletnu stranku, već da postoji dio, uvjetno rečeno, desnog krila koje nije spremno bezrezervno podržati sve Plenkovićeve ideje.
Uvođenje Istanbulske konvencije znači, kao što je o tome već pisao portal Direktno, da Hrvatsku i primjenu Istanbulske konvencije počinje nadzirati posebno tijelo GREVIO, o kojem hrvatski građani ne znaju gotovo ništa. Podsjetimo, dvije od deset članica toga tijela su iz Srbije i Crne Gore.
Izvor: DIREKTNO.hr
Continue Reading

U ponedjeljak je u Londonu FIFA dodijelila nagradu The Best za najboljeg nogometaša svijeta u 2018. godini. U konkurenciji za nju bili su Modrić, Ronaldo i egipatski napadač Mohamed Salah, a po prvi put u karijeri tu je nagradu osvojio naš Luka Modrić. Zlatko Dalić nažalost, nije uspio do nagrade u konkurenciji za najboljeg trenera svijeta jer izabran je Didier Deschamps

 

 

Luka Modrić izabran je u ovoj godini i za najboljeg igrača svjetskog prvenstva, potom i kao Uefin igrač godine, pa se s pravom očekivalo da da ga i FIFA proglasi najboljim odnosno da mu dodjeli nagradu The Best. Konkurenti su mu bili Cristiano Ronaldo te Mohamed Salah.

Bravo Luka!

 

Izvor: TPORTAL.hr

 

Continue Reading

Tim domaćih stručnjaka iz bolnice Sveti duh prvi je put izveo je zahvat koji uklanja kronične bolove u leđima. Napredak je vidljiv već nakon pola sata.

 

 

Bolovi u leđima gospođe Snježane Car bili su nepodnošljivi, a nisu joj pomagale ni tablete. Za manje od jednog sata, potpuno novom metodom liječenja, rezultati su i više nego vidljivi. “Bilo je bolnije leći nego se sada okrenuti. Budući da se sad mičem bez boli, nadam se najboljem”, rekla je nakon medicinskog zahvata na Svetom Duhu. Taj je zahvat, nakon kojeg nestaje bol, u četvrtak je prvi put u bolnici Sveti Duh. Taj inovativni zahvat, namijenjen kroničnim bolesnicima, kojima uvelike olakšava svakodnevni život. No, ono još važnije, ističe doktorica Nesek Adam, vraća ih u radno sposobnu skupinu.

Bolovi u leđima gospođe Snježane Car bili su nepodnošljivi, a nisu joj pomagale ni tablete. Za manje od jednog sata, potpuno novom metodom liječenja, rezultati su i više nego vidljivi. “Bilo je bolnije leći nego se sada okrenuti. Budući da se sad mičem bez boli, nadam se najboljem”, rekla je nakon medicinskog zahvata na Svetom Duhu. Taj je zahvat, nakon kojeg nestaje bol, u četvrtak je prvi put u bolnici Sveti Duh. Taj inovativni zahvat, namijenjen kroničnim bolesnicima, kojima uvelike olakšava svakodnevni život. No, ono još važnije, ističe doktorica Nesek Adam, vraća ih u radno sposobnu skupinu.

 

Izvor: DNEVNIK.hr

Continue Reading

U Hrvatskoj su u kolovozu cijene kako dobara, tako i usluga, porasle, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, u usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, ove je godine život u Lijepoj našoj skuplji 2,1 posto, a najviše su porasle cijene stanovanja i prijevoza, objavila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

 

 

Tako su u kolovozu stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva poskupjeli 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je prijevoz skuplji čak 6,2 posto. Uz to, rast cijena zabilježen je i u restoranima i hotelima i to od 2,4 posto, a usluge iz područja rekreacije i kulture ove godine koštaju jedan posto više nego u kolovozu 2017. Dodatno, alkoholna pića i duhan u prosjeku su na godišnjoj razini 2,9 posto skuplji od cijena u istom razdoblju lani, komentirala je HGK. S druge strane, taj je rast niveliran i padom cijena, a na godišnjoj su razini najviše pale cijene odjeće i obuće, i to za 1,6 posto, čiji je prosječni pad  i u kolovozu bio rezultat sezonskih sniženja. Slijede cijene komunikacija koje su na godišnjoj razini pale za neznatnih 0,1 posto, piše u komentaru Komore, a cijene obrazovanja ostale su na istim razinama kao i prošle godine u kolovozu. No, gledajući strukturu glavnih skupina prema namjeni potrošnje, u kolovozu ove godine cijene su u pravilu bile nešto više nego u kolovozu prošle godine, a u državama istočne i središnje Europe trendovi su vrlo slični te se posljednjih mjeseci stopa inflacije kreće između jedan posto i četiri posto. Ističe se jedino Rumunjska koja bilježi najvišu stopu inflacije od svih zemalja EU10.

 

Izvor: JUTARNJI.hr

Continue Reading