Category Archive for: Hrvatska

NA KRAJU srpnja četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda (OMF) imala su ukupno 1,882 milijuna članova, što je 58,9 tisuća više nego godinu dana ranije, dok je imovina fondova dosegnula 96 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

U odnosu na lipanj, broj osiguranika u srpnju uvećan je za 3,210 ili 0,17 posto.  Najveći broj osiguranika imao je AZ OMF, 652,2 tisuće, potom Raiffeisen OMF, 565,4 tisuća, a slijede PBZ/CO, 350,9 tisuća te Erste Plavi, 313,6 tisuća. U srpnju je na račune članova četiri obvezna mirovinska fonda bilo uplaćeno ukupno 531,22 milijuna kuna neto mirovinskih doprinosa, što je za 10,33 posto ili 49,7 milijuna kuna više nego u srpnju godinu dana ranije. Ukupno je od početka djelovanja obveznih mirovinskih fondova, u posljednjih 15-ak godina, na račune uplaćeno 70,54 milijardi kuna neto doprinosa. Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova na kraju ožujka dosegnula je 96,34 milijardi kuna i bila je 10,26 posto, odnosno za 8,97 milijardi kuna viša nego godinu dana ranije.

Izvor: JUTARNJI.hr

Nagrada za novorođene iznosi deset tisuća kuna, vrtić je besplatan, prireza nema, studentske stipendije idu i iznad 1000 kuna, građevinska dozvola dobije se za 11 dana, gradska uprava nema troškova službenih putovanja, a održivo gospodarenje otpadom i obnova kulturne baštine u potpunosti se financiraju iz europskih fondova.

Gornje nabrajanje djeluje kao slika zamišljenog idealnog hrvatskog grada. No, primjeri su stvarni, ali su raspršeni u različitim gradovima. Prikupio ih je portal Gradonačelnik.hr u višegodišnjem praćenju rada 128 gradskih uprava. U doba gotovo dramatične demografske situacije u državi i pojačanog iseljavanja, ohrabrujuće zvuči nalaz spomenutog portala da je ove godine čak 67 gradskih uprava podiglo naknade za bebe.

Tko se ističe

– Ističe se Opatija koja je povisila naknadu za novorođene od čak 10 tisuća kuna za prvu bebu, a kada je u pitanju vrtić, osiguravaju besplatan smještaj za svako drugo dijete – ističu na portalu. Kao jedan od najpozitivnijih primjera demografske politike na lokalnoj razini spominju i grad Supetar koji svojim novim pronatalitetnim programom financijski prati djecu od rođenja do završetka školovanja.

– Iako su i prije bili u samom hrvatskom vrhu po visini naknada za bebe, novim programom Grad Supetar ih je dodatno povisio, na pet tisuća kuna za prvo, sedam tisuća za drugo, devet tisuća za treće i čak 15 tisuća za četvrto dijete u obitelji. Osigurali su novac i za besplatne udžbenike, radne bilježnice i pakete bilježnica, najbolje učenike nagrađuju s tisuću kuna, povećali su stipendije, a kako bi zadržali mlade na otoku, učenicima koji se upisuju u tamošnju srednju školu dijele po 1000 kuna. Uz to, obiteljima s četvero i više djece koja nemaju riješeno stambeno pitanje nego žive u domaćinstvu sa svojim roditeljima, Supetar financijski pomaže – utvrdio je Gradonačelnik.hr.

Jedina, pak, tri grada u državi koji su osigurali besplatne vrtiće za svu djecu su Umag, Vrlika i Obrovac.

– Umag je ostvario i nadstandardni stručni tim u vrtićima koji se, među ostalim, ogleda i u radu odgojiteljica, odnosno u omjeru gdje jedna odgojiteljica skrbi za osmero djece u vrtićima – ističe portal, a kao primjer dobre prakse ističu i Grad Cres koji je jedinstven po tome što sufinancira prijevoz vrtićancima iz manjih mjesta na otoku. U proračunskom izdvajanju za stipendiranje učenika i studenata već godinama, prema podacima portala Gradonačelnik.hr, prednjači Novska koja je u posljednjih pet godina podijelila čak 1257 stipendija.

Stope prireza

Pritom je bitno istaknuti da u stipendije dijele svim redovnim studentima s područja Grada, a iznos su nedavno povisili na 800 kuna, što je iznadprosječni iznos stipendije u Hrvatskoj. Malo je gradova koji prelaze tu cifru, kao što su primjerice Rijeka u kojoj stipendije iznose 1100 kuna te Belišće, Velika Gorica i Ivanić Grad koji studente pomažu s 1000 kuna mjesečno. Zanimljiv je tu primjer Grada Ploča koji je iznos stipendija sa 700 na 950 kuna povisio uz pomoć sponzora. Sve više gradova povećava stipendije za deficitarna zanimanja, pa su tu primjerice Trilj i Buzet, gdje stipendije za najdeficitarnija zanimanja dosežu 700 kuna za đake i 1000 za studente. Iako je raširena predodžba da gradske uprave diljem zemlje dodatno “gule” svoje stanovnike neizbježnim prirezima, Gradonačelnik.hr utvrdio je da 26 gradova nema taj porez u svojim proračunskim prihodima. Kao najveće gradove bez prireza portal izdvaja Samobor, Vukovar i Koprivnicu. Napominju i da velika većina gradskih uprava koje ne odustaju od prireza brem ne poseže za povećanjem stopa, a Karlovac je, navode, posljednji primjer većeg grada koji je smanjio prirez, i to za dva posto.

Visina troškova reprezentacije gradskih uprava odavno je signal njihova racionalnog i štedljivog upravljanja. Da se grad može voditi bez službenih putovanja na račun proračuna, dokazao je, naglašava Gradonačelnik.hr, Đurđevac, a sisačka gradska uprava uspjela je svesti troškove reprezentacije na iznos manji od dvije kune po stanovniku grada. U sustavnoj pomoći poduzetnicima najdalje su, prema podacima portala, otišli Samobor koji je u stanju osigurati građevinsku dozvolu u roku od 11 dana i Bjelovar koji svakom poduzetniku investitoru s deset zaposlenih ne naplaćuje standardne naknade i doprinose za gospodarstvo. Pomoć privredi sagledana prema proračunskim izdvajanjima naših gradova otkriva da s najvećim iznosima obrtnike i poduzetnike pomaže Pula, a poljoprivrednike Petrinja. Kad je u pitanju inovativno upravljanje gradovima, Gradonačelnik.hr skreće pozornost na primjere iz Bjelovara, Križevaca i Splita. Bjelovar će, navode na portalu, nagodinu postati prvi u potpunosti digitalizirani grad, a uveo je i sustav stimulacije i destimulacije sukladno rezultatima koje postiže u radu.

Europski fondovi

Križevci su izdvojeni zbog projekta prve solarne elektrane u zemlji koja je građena po modelu mikro-zajmova uzetih od samih građana pod povoljnim uvjetima za zajmodavce. Split je, pak, s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla potpisao ugovor o projektu Smart City parking, koji vozačima u potrazi za parkingom signalizira slobodna mjesta u gradu. Bolje upravljanje dio gradova uspijeva postići uključivanjem gradova u odluke o raspolaganju proračunskim novcem. Tu je najdalje otišao Grad Sisak sa svojom aplikacijom uz pomoć koje građani u nekoliko klikova mišem mogu mijenjati proračunske stavke i predlagati projekte, pa je tako u ovogodišnji proračun ugrađeno devet amandmana temeljenih na prijedlozima građana na ovoj aplikaciji. Tu je i primjer Pazina gdje je gradska uprava, nakon uspješnog pilot-projekta iz 2015., u akciji uključivanja šest do 12 mjesnih odbora u autonomne odluke o tome kako će biti potrošeno 600 tisuća kuna namijenjenih tim dijelovima grada. Primjeri obnove šibenskih tvrđava Barone i Svetog Mihovila s 15 milijuna kuna u cijelosti iz europskih fondova ukazuju da naši gradovi neke od ključnih problema mogu riješiti natjecanjem za novac iz Bruxellesa. Štoviše, gledajući ponuđena sredstva EU za regionalni razvoj svojih članica, najefikasniji put do idealnog grada s početka teksta vodi upravo preko Bruxellesa.

Izvor: JUTARNJI.hr

Kada su posrijedi parametri kvalitete života, Hrvatska je u europskom vrhu po druženju s obitelji, bavljenju tjelesnom aktivnošću i osjećaju sigurnosti,  dok je na začelju po putovanjima, odlascima na kulturna i sportska zbivanja i pohađanju tečajeva povezanih s hobijima.

Jedna od aktivnosti kojoj se često posvećuje slobodno vrijeme jest druženje s obitelji i rodbinom, a prema podacima Eurostata gotovo trećina (29,7 posto) stanovnika Hrvatske to čini svakog dana, što je za čak 13 posto više od europskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku u svojoj usporednoj analizi kvalitete života u Hrvatskoj i EU. Svakog tjedna to čini 29 posto (prosjek EU-a iznosi 35,2 posto), a samo jedanput na mjesec, vrijeme s obitelji i rodbinom provodi 11,7 posto stanovnika, što je blizu prosjeka EU-a koji iznosi 12,9 posto. Prema udjelu onih koji se u posljednjih 12 mjeseci nisu nijedanput družili s obitelji i rodbinom (1,6 posto), Hrvatska je ispod europskog prosjeka, koji je iznosio 2,3 posto.

Češće vozimo bicikl, a rjeđe idemo na kulturna zbivanja

Podaci Eurostata pokazuju da su stanovnici Hrvatske u bavljenju tjelesnom aktivnošću aktivniji od prosječnog Europljanina. Naime, čak 85,7 posto stanovnika Hrvatske odabire hodanje (prosjek EU-a iznosi 74,4 posto), gotovo trećina vožnju bicikla (30,2 posto naspram 19,7 posto u EU), a 21,6 posto ide na aerobik (4,4 posto u EU). Jedina tjelesna aktivnost koju Hrvati obavljaju rjeđe od Europljana jest jačanje mišića – 9,6 posto naspram 24,2 posto u EU. Odlazak na neko kulturno ili sportsko zbivanje najčešće je također rezervirano za slobodno vrijeme. To barem jedanput u godini čini manje od pola stanovnika  Hrvatske – 43,7 posto, čime je na začelju u EU, tik ispred Bugarske, s udjelom od 32 posto stanovnika, i Rumunjske, s udjelom od 29,6 posto. Prosjek Europske unije je 67,3 posto.

Skoro 60 posto kućanstava ne može si priuštiti tjedan dana putovanja

U slobodno će vrijeme mnogi poželjeti otputovati. Prema prethodnim podacima Ankete o dohotku stanovništva iz 2017., 58,1 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. To je Hrvatsku smjestilo na predzadnje mjesto tog popisa, odmah iza Rumunjske (64,8 posto stanovnika). Najmanji udio bilježi Danska – u toj zemlji sedmodnevno putovanje ne može si priuštiti tek 13,8 posto građana. Iako više od polovice ispitanih živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće, gotovo trećina stanovnika RH (30 posto) u dobi od 16 do 74 godina koristi se internetom baš u potrazi za uslugama povezanima s putovanjem i smještajem. No to je i dalje manje od prosjeka EU-a, koji iznosi 49 posto.

Iako podaci pokazuju da svoje slobodno vrijeme volimo posvetiti raznim aktivnostima, vrlo mali udio stanovništva odlučit će se na obuku povezanu s hobijima ili sportom, uočio je DZS. Naime, istraživanje EU-SILC 2016 pokazuje da samo 4,5 posto stanovništva Hrvatske u slobodno vrijeme, bilo u nekom centru ili klubu, ili pak kod kuće putem interneta, pohađa neki tečaj, seminar ili radionicu koji će im pribaviti znanja i vještine vezane za njihov hobi, sport ili slobodno vrijeme. U EU će se na to odlučiti 11,1 posto stanovništva.

Hrvatska u vrhu po broju stomatologa

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 319,1 liječnik. Najveći omjer ima Austrija (509,7 liječnika na 100 tisuća stanovnika), a najmanji Poljska (232,8 liječnika na 100 tisuća stanovnika). Istodobno, kad se promatra broj stomatologa na 100 tisuća stanovnika, najbolji omjer ima Bugarska (105,1), a najmanji Poljska (33,2), dok se Hrvatska našla u gornjem dijelu ljestvice sa 79,5 stomatologa na 100 tisuća stanovnika. Voditi zdrav život zasigurno ne bi trebao biti samo trend nego jedna od ključnih potreba. Iako postoje mnoga istraživanja koja nastoje potvrditi ili odbaciti tu tezu, mnogi smatraju da je zdrav život povezan s njegovim trajanjem. Podaci Eurostata o očekivanom trajanju života pri rođenju smještaju Hrvatsku (78,2 godina) nešto ispod prosjeka EU-a (81 godinu).

Radimo 2,4 sata više od europskog prosjeka, ali se osjećamo sigurnima

Jednako kao i u slučaju zdravlja, ni sigurno radno mjesto nije jamstvo kvalitetnog života, ali svakako ima utjecaj na više aspekata života, a pridonosi i razini zadovoljstva. Posljednji podaci o stopi nezaposlenosti u EU za lipanj 2018. smještaju Hrvatsku iznad europskog prosjeka. U EU ona iznosi 6,9 posto, a u Hrvatskoj 9,2 posto. I po prosječnom broju radnih sati u tjednu iznad smo prosjeka. Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici Hrvatske u prosjeku rade 38,8 sati na tjedan . Još jedan element koji utječe na kvalitetu života jest osjećaj sigurnosti. Prema rezultatima istraživanja EU-SILC 2016, udio osoba koje su izjavile da se suočavaju s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini iznosio je 13 posto na razini EU-a. Isti pokazatelj za Hrvatsku iznosio je tek 3 posto, što je svrstava u sam vrh zemalja EU čije se stanovništvo najmanje suočava s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini te se stoga Hrvatska može smatrati zemljom u kojoj se stanovništvo osjeća sigurnim.

Izvor: DIREKTNO.hr

Radnici Uljanika i 3. maja koji su u štrajku zbog neisplata plaća za srpanj, danas prosvjeduju pred Vladom. Oko 10:30 sati na zagrebačkom Trgu bana Jelačića okupili su se prosvjednici koji su nešto iza 11 sati krenuli na Markov trg pred zgradu Vlade. “Di su pare”, skandirali su radnici kada su stigli pred zgradu Vlade.  “Dobrodošli na mjesto gdje trebamo tražiti plaću”, čulo se s pozornice.

Predstavnici su radnike zamolili da budu dostojanstveni dok traje sastanak u Vladi, na koji su otišli brzo nakon dolaska na Markov trg na kojem se čulo i skandiranje “uprava odlazi” i “hoćemo ostavke”. Policija je prosvjednike po dolasku na Trg bana Jelačića legitimirala.

Na putu prema zgradi Vlade skandiraju “Ne damo Uljanik” i “3. maj ne damo”. “Naoružani” su transparentima i prema zgradi Vlade idu uz pratnju bubnjeva. Na glavnom zagrebačkom Trgu dočekani su pljeskom. Prosvjednike podržava i Radnička fronta čiji su članovi došli s transparentom na kojem piše “Ujedinjeni, organizirani, solidarni”.

Komadina optimist

U ponedjeljak ujutro primorsko-goranski župan Zlatko Komadina sastao se u Vladi s premijerom, te s ministrima Horvatom i Marićem. “Radi se na održivom i zakonitom rješenju, dobio sam takve informacije. Ja sam optimist. Plaće za srpanj, prema utisku koji sam stekao, bit će skoro”, rekao je nakon sastanka i dodao kako je odgovornost na Upravi.

Autobusima u Zagreb

Osam autobusa s otprilike 400 radnika Uljanika krenulo je u ponedjeljak ujutro put Zagreba, gdje će se u 11 sati na Markovom trgu održati veliki prosvjed zbog neisplate plaća za srpanj. Također, oko 500 radnika Brodogradilišta 3. maja u 10 autobusa krenulo je u ponedjeljak ujutro prema Zagrebu gdje će zajedno s radnicima Uljanik grupe iz Pule sudjelovati na prosvjedu, na kojemu će tražiti isplatu srpanjskih plaća.

Radnici su se okupili u brodogradilištu, iz kojega su autobusima krenuli na put u pratnji policije. Zamjenik predsjednika Štrajkaškog odbora u 3. maju Boris Bučanac izavio je uoči puta da u Zagreb idu tražiti svoja prava. Štrajk traje do isplate plaća, rekao je, a navodne informacije o mogućoj isplati putem komercijalnog zajma nije želio komentirati. Kako javlja Novi list, sa željom da se ukrca u ponedjeljak ujutro pojavio se i direktor Maksimilian Percan, međutim Trećemajci ga nisu pustili u autobus.

“Njemu se više ne može jamčiti ni sigurnost od samog sebe, a kamoli od radnika”, prokomentirao je informaciju o njegovu dolasku glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju Juraj Šoljić. Percan je, kako doznaje Novi list, na kraju prema Zagrebu samoinicijativno krenuo u službenom audiju.

Prosvjed pred Vladom

Procjenjuje se da će pred Banskim dvorima ostavku Uprave Uljanik grupe i isplatu srpanjskih plaća tražiti oko tisuću radnika. Predstavnici područnih sindikata sastat će se s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom, od kojih će tražiti da se pod hitno pronađe rješenje za očuvanje radnih mjesta i održivost brodogradnje.

“Prioritet je isplata plaće, ali i snažna potpora i uključivanje države, koja u slučaju Uljanika mora prestati zazivati stečaj. Pozvat ćemo Vladu da se snažno koncentrira na program restrukturiranja kako bi se sačuvala radna mjesta”, poručio je predsjednik Štrajkaškog odbora Đino Šverko novinarima u ponedjeljak ujutro prije odlaska u Zagreb, dodavši kako od premijera očekuje da se riješi, kako je rekao “ne samo srpanjska plaća već i program restrukturiranja koji je od iznimne važnosti za opstanak brodogradnje na obje lokacije, u Puli i Rijeci”.

Komentirajući neslužbenu informaciju kako bi srpanjska plaća za radnike Uljanik grupe mogla biti isplaćena putem kredita komercijalne banke, Šverko je istaknuo kako vjeruje da će se naći neko rješenje te kako “čim legne plaća na račun radnika, štrajk će se prekinuti”.

“Mi pušemo i na hladno, jer smo i dosad imali takvih neslužbenih, pa čak i službenih informacija, koje se u konačnici nisu obistinile. Kada legne plaća na račun naših radnika mi ćemo prekinuti štrajk”, kazao je predsjednik Štrajkaškog odbora Đino Šverko.

Što se tiče nastavka štrajka u Puli, sindikati su najavili kako će se štrajk u ponedjeljak, zbog odlaska na prosvjed u Zagreb, vjerojatno odvijati unutar brodogradilišta te neće biti prosvjeda po ulicama. Radnici riječkoga Brodogradiilišta 3. maja i pulskoga Uljanika, odnosno cijele Uljanik Grupe, počeli su prošle srijede opći štrajk jer im nisu isplaćene plaće za srpanj. Javni prosvjed organiziraju Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zajedno sa sindikatima koji djeluju u pulskoj Uljanik Grupi. Okupljanje prosvjednika je na Trgu bana Josipa Jelačića u 10:30 sati, odakle će u koloni krenuti Zakmardijevim stubama, Ćirilometodskom ulicom do Markova trga. Prosvjednici traže neisplaćene plaće za srpanj, te prosvjedom žele izraziti nezadovoljstvo stanjem u Uljanik Grupi.

S radnicima na prosvjedu će biti i predsjednik Uprave 3. maja Maksimilijan Percan. Organizatori prosvjeda uputili su i zahtjev predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću za primanjem sindikalnih predstavnika. (Hina/I.D.)

Izvor: DNEVNIK.hr

U 43. Trci na prstenac sudjelovalo je ukupno 16 konjanika. Nakon odrađena tri trka, pogotkom u sridu u sva tri trka, Kristijan Kancelar osvojio je ukupno 9 punti (bodova). Rezultat ga je definitivno izdvojio od ostalih konjanika te je tako izborio titulu ovogodišnjeg slavodobitnika trke. Kancelar je jahao na konju imena Ramzes, a kopljonoša mu je bio Matko Iveta. Kristijanu ovo nije prva pobjeda. Pobijedio je još 2008. godine, a tradicija konjičkih vještina i ljubavi prema konjima odavno se njeguje u ovoj barbanskoj obitelji. Nakon završetka trke, s vođom konjanika pristupio je proglašenju i uručivanju nagrada. Dobio je 30.000 kuna, a prijelaznu nagradu Ptica prstenac uručio mu je istarski župan Valter Flego. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila mu je prijenosni štit predsjednika RH te prigodni dar predsjednice.

Izvor: INDEX.hr

Tokom jakog nevremena koje je zahvatilo severni Jadran, u uzburkanom moru kod Milne na Braču zateklo se dvoje srpskih državljana. Spasavanju je pomogao hrvatski ministar rada Marko Pavić, prenose hrvatski mediji.

Otac i ćerka iz Beograda spasavali su brod i zavržili u moru, a pošto nisu mogli da se popnu nazad i umalo završili na oštrim stenama, pomogli su im hrvatski ministar rada i još jedan meštanin, prenosi Jutarnji list. Pola sata borili su se Tihomir Proševski i njegova ćerka Violeta s nevremenom pokušavajući da usidre brod, ali sidro im je bilo preslabo da zadrži plovilo izloženo rastućim naletima talasa i udarima vetra pa se u jednom trenutku konopac koji drži sidro zapleo u propeler motora i brod je ostao bez pogona, piše hrvatski portal 24 sata.

Proševski je skočio s broda da rasplete konopac, a za njim je u strahu skočila i njegova kći.

U panici, jer su se usred oluje zatekli u moru, zaboravili su da spuste merdevine i više nisu mogli da se popnu na brod. Videvši ljude u moru koji su se našli između oštrog stenja i broda kako traže pomoć i istovremeno pokušavaju spasti svoj brod, u pomoć im je prvi priskočio ministar rada Marko Pavić koji se našao u blizini, a potom je iz kuće na suprotnoj strani uvale doplivao još jedan meštanin u pomoć.

Boreći se s olujnim vetrom, zajedničkim snagama, ljude su uspeli da dovedu do obale, a brod prema šljunkovitoj plaži

Nevreme praćeno grmljavinom koje je u utorak zahvatilo severni Jadran proširilo se i na srednju Dalmaciju. Lučka kapetanija u Splitu je poslepodne imala više spasavanja, a dvoje nautičara ostalo je bez prstiju, prenosi N1.

“Na Hvaru smo imali nekoliko akcija s težim povredama, a najteža je ova u kojoj je italijanski državljanin pri otkidanju sidra ostao bez dva prsta. I kod Šolte je jedan strani državljanin ostao bez dva prsta”, potvrdili su iz Lučke kapetanije za Tportal.

Izvor: MONDO.rs

Piloti najvećeg europskog niskobudžetnog avioprijevoznika Ryanaira u petak 10. kolovoza štrajkat će u Njemačkoj zbog čega je otkazano 250 njemačkih letova, među kojima i neki iz Hrvatske i prema Hrvatskoj. U Zračnu luku Pula i Zračnu luku Zadar u petak je trebalo sletjeti te iz njih poletjeti 12 Ryanairovih zrakoplova, no, kako sad stvari stoje, zbog štrajka će na zemlji ostati više od 2200 putnika.

U petak u 3 ujutro

Sindikat njemačkih pilota Vereinigung Cockpit (VC) u srijedu je priopćio da će se njemački piloti Ryanaira pridružiti kolegama iz Irske, Švedske i Belgije i održati jednodnevni štrajk. On bi, kako je najavljeno, trebao početi u petak u tri sata ujutro te će se odnositi na sve letove iz njemačkih gradova, kao i one u Njemačku. Sukladno tome, uz već otkazanih 146 irskih, švedskih i belgijskih letova, bit će otkazano i 250 njemačkih odnosno ukupno 396 letova.

Među njima je i šest letova iz Hrvatske i isto toliko u Hrvatsku i to u pulsku i zadarsku zračnu luku. Tako su otkazana dva leta iz Frankfurta u Pulu, u 10.05 i u 14.25, te dva iz Pule u Frankfurt koji su trebali poletjeti u 12 sati, odnosno u 16.20, potvrdili su nam iz Zračne luke Pula. Osim ta četiri leta, otkazana su i dva belgijska. Jedan od njih je let iz Pule u 16.10 koji je trebao stići u Bruxelles u 17.55, a drugi je iz Bruxellesa trebao poletjeti u 14 sati te u Pulu sletjeti u 15.45.

– Svi Ryanairovi letovi predviđeni za petak su otkazani. Hoće li putnici biti smješteni u hotele ili na neke druge letove ili će, pak, dobiti povrat novca nije nam poznato, jer to ovisi o upravi Ryanaira. Uzimajući u obzir da se radi o štrajku, nismo sigurni da će biti ikakvih naknada – pojasnili su nam iz Zračne luke Pula.

Dvije opcije

Dvije opcijeIpak, na stranici aviokompanije jasno piše da se u slučaju otkazivanja leta, korisnik može odlučiti za neku od dvije opcije – povrat novca ili promjenu leta. No, to nisu jedini ‘hrvatski’ letovi koje je aviokompanija otkazala. Otkazani su i letovi iz Bremena za Zadar te iz Zadra za Bremen. Uz to, vjerojatno će ista sudbina zadesiti i letove iz zadarske zračne luke prema Berlinu i Frankfurtu te obrnuto, budući da je sindikat najavio otkazivanje svih njemačkih letova.

Izvor: JUTARNJI.hr