Category Archive for: Hrvatska

Jutros u 5 sati u splitskoj bolnici, na odjelu onkologije, umro je Oliver Dragojević, objavila je Slobodna Dalmacija, kojoj je tužnu vijest potvrdila pjevačeva obitelj. Velikan hrvatske glazbene scene, čija je grandiozna karijera trajala 50-ak godina, napustio nas je u dobi od 70 godina, godinu dana nakon što mu je dijagnosticiran rak pluća. Dragojeviću je posljednjih dana bio jako loše, doznaje se iz kruga njegove obitelji. Iza Olivera su ostali supruga Vesna, sinovi Dino, Damir i Davor.

Oliver se rodio u Splitu 7. prosinca 1947. godine, a djetinjstvo je proveo u Vela Luci na Korčuli. U glazbu se zaljubio još kao dijete kad mu je otac Marko poklonio usnu harmoniku. Prvi nastup imao je na Splitskom festivalu sa 14 godina s pjesmicom ‘Baloni’, a dvije godine kasnije počeo se profesionalno baviti glazbom kao pjevač i klavijaturist splitske grupe Batali. Prvi uspjeh doživio je na Splitskom festivalu 1974. kada je osvojio prvu nagradu publike sa skladbom “Ča će mi Copacabana”.

Nakon toga, iduće godine na Splitu nastupa sa šansonom “Galeb i ja” skladatelja Zdenka Runjića, koja postaje njegov zaštitni znak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca na hrvatskoj glazbenoj sceni. Iza Dragojevića su ostali 23 studijska albuma, brojne kompilacije, nagrade struke i publike.

Tijekom svoje dugovječne karijere ostvario je niz uspjeha, osvojio je tridesetak Porina u različitim kategorijama i jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom Carnegie Hallu, londonskom Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji te Opera Houseu u Sydneyju. Zauvijek će ostati zapamćen po svojim velikim hitovima kojima je osvajao festivalske nagrade i srca publike: Galeb i ja, Malinkonija, Oprosti mi, pape, Vjeruj u ljubav, Nadalina (u duetu s Borisom Dvornikom), Piva klapa ispo’ volta, Karoca…

Oliveru je karcinom pluća dijagnosticiran 24. kolovoza prošle godine, nekoliko tjedana nakon što mu je pozlilo na sprovodu Remija Kazinotija. Iako je odmah krenuo s kemoterapijom, 15. listopada je nastupio u HNK Split na koncertu ‘Vjeruj u ljubav’ u organizaciji Županijske lige za borbu protiv raka. Bio je to koncert nabijen emocijama, a ispostavilo se da je to ujedno bio i njegov posljednji nastup pred publikom uživo. Nakon toga po savjetu doktora otkazao je nekoliko koncerata, uključujući i dva velika u Spaladium Areni.

– Vražja bolest je to, malo sam oslabio, ali nadam se pozitivnom ishodu. Najbitnije je ostati čvrst u glavi, a ja se psihički osjećam dobro, izjavio je nedugo nakon što je saznao tešku dijagnozu.

U međuvremenu se povukao se iz javnosti i posljednje mjesece života proveo na svojoj voljenoj Korčuli.

Izvor: JUTARNJI.hr

Nadbiskup Henryk Hoser stigao je u Međugorje gdje će svoju službu započeti danas svečanom misom u međugorskoj crkvi sv. Jakova.

– Pozivamo sve naše župljane i hodočasnike da sudjeluju u ovome misnome slavlju – priopćili su iz Župnog ureda sv. Jakova iz Međugorja.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja 2018. nadbiskupa Henryka Hosera, dosadašnjega Posebnoga izaslanika Svete Stolice, Apostolskim Vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, a njegov dolazak smatra se vrlo važnim za Međugorje čiji status još uvijek nije definiran. Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost, navedeno je ranije iz Svete Stolice.

Usto, pojašnjeno je kako se radi o isključivo pastoralnoj službi. Katolička Crkva dosad je, po pitanju Međugorja, bila je jako suzdržana, no nije branila hodočašća vjernicima u Međugorje, ali isto tako nije ni potvrdila da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama. Mons. Hoser u medijskim je istupima čak ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981. godine, mogla biti priznata. Prema tvrdnjama tada šestero djece Gospa se ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira. Hoser u Međugorju ostaje na neodređeno vrijeme.

Izvor: DNEVNIK.hr

Uprkos porazu Hrvatske u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva protiv Francuske, uz pjesmu, vatromet i trubljenje automobila širom Hrvatske do ranih jutarnjih sati slavio se velik uspjeh hrvatskih nogometaša.

Na glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića jučer se prema procjenama zagrebačke policije okupilo oko 35 hiljada ljudi, a i nakon završetka utakmice, koja je završila 4:2 u korist Francuske, građani su u “kockastim” dresovima, ogrnuti zastavama, uz baklje i pjesmu slavili najveći uspjeh u povijesti hrvatskog nogometa, piše Index.hr.

Pritom su se neki i “okupali” u fontanama, a slavlje se protegnulo i duboko u jutarnje sate prvog radnog dana u sedmici. Utakmica se pratila i u brojnim zagrebačkim kafićima, a velik broj građana je i nakon utakmice u automobilima kružio ulicama, te uz trube, muziku, istaknute zastave i šalove pozdravljao podvig hrvatskih nogometaša, a kako se saznaje od zagrebačke policije, pritom nije evidentiran niti jedan incident.

Gledanje utakmice je bilo organizirano i na gradskim trgovima širom Hrvatske, a društvene mreže i fotoreporterski izvještaji svjedoče neviđenoj euforiji i slavlju u Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Puli, Splitu, Rijeci, Zadru, Osijeku, Vinkovcima te ostalim mjestima u Hrvatskoj. Slavilo se i u Boki Kotorskoj, a nakon posljednjeg zvižduka suca, oglasila su se zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije kako bi pozdravili historijski uspjeh hrvatske reprezentacije.

Uspjeh se proslavljao i u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore u Tivtu – Donjoj Lastvi, a u večernjim satima ispred crkve Svetog Mateja u Kotoru – Dobrota organizirana je velika luminacija, koja je izazvala pažnju brojnih znatiželjnika i turista koji odmaraju u Kotoru.

Kazališne trupe otkazuju predstave, trgovački lanci uvode skraćeno radno vrijeme, preprodavači karata trljaju ruke, vlasnici čarter-agencija nikad nisu bili bolje volje.

Trgovci i ugostitelji nude popuste, a ako kupci pogode točan rezultat, besplatno dobivaju večeru za dvoje, nogometne dresove, popuste do 40 posto na kupljenu odjeću, a neki idu toliko daleko da nude i besplatne tečajeve stranih jezika. Tako Hrvatska diše uoči sutrašnje polufinalne utakmice na moskovskom olimpijskom stadionu Lužniki, gdje će se “vatreni” od 20 sati po hrvatskom vremenu sučeliti s Engleskom, a kad sudac označi početak susreta, stat će život u Lijepoj našoj. Doslovce.

Tako su, recimo, trgovački lanci odmah nakon što je postalo jasno kada i u koliko sati igrati naša reprezentacija počeli razmišljati o promjeni radnog vremena. Prvi je reagirao Spar koji je jučer prijepodne na svojim službenim stranicama objavio sljedeću informaciju.

“Kako bi svojim zaposlenicima omogućili praćenje polufinalne utakmice Hrvatska – Engleska, u srijedu 11. srpnja zatvoriti sve SPAR supermarkete i INTERSPAR hipermarkete u 19:30 sati. Ovom prilikom molimo kupce za razumijevanje te da kupovinu u srijedu prilagode skraćenom radnom vremenu”, poručili su iz tog trgovačkog lanca.

Slično su reagirali i u zagrebačkom burger baru Burgeraj u strogom centru metropole.

“Nego, nemojte se ljutit, ali u srijedu ćemo skraćeno raditi”, stajalo je u objavi.

Bez večernjih termina

Vlasnici bara za Jutarnji pak kažu da zatvaraju ranije jer bi svi zaposlenici željeli gledati utakmicu te da im se poslovno u ta tri sata koliko budu zatvoreni ništa neće promijeniti.

– S druge strane, ljudi će uživati, biti sa svojima i potencijalno imati super uspomenu. Svi mi znamo gdje smo bili ‘98. kad je Hrvatska ušla u polufinale. Ako i ove godine bude tako, nek’ se svi sjećamo kako smo uživali sa svojima – stav je vlasnika Burgeraja.

Još nije poznato hoće li fitness klubovi krenuti stopama teretana K – Team i Ludila koji su odmah otkazali svoje večernje treninge i termine, a hoće li radno vrijeme biti promijenjeno i u Mülleru na Trgu bana Josipa Jelačića, ovisit će o “dogovorima i pregovorima”. I neke kulturne institucije podredile su svoj raspored “najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu”. Primjerice, glumačka družina Histrion objavila je da se predstava “Grička vještica”, koja se po rasporedu trebala održati u srijedu, “odgađa zbog polufinalne utakmice Hrvatska – Engleska”. Ulaznice kupljene za 11. srpnja vrijedit će za predstavu 12. srpnja u 20 sati, dodali su iz Histriona. A utakmicu Hrvatske posebno ističu i organizatori kulturnih događanja na Ljetnoj pozornici Bundek. Najavili su svoje koncerte i predstave, poručili javnosti da je ulaz na sve manifestacije slobodan, ali uz jednu veliku napomenu.

“Postoji mogućnost izmjene programa prema rasporedu utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u, stoga Vam savjetujemo da nastavite pratiti našu stranicu na kojoj ćemo Vas obavijestiti o eventualnim promjenama”, stoji na službenim stranicama.

“Sada će biti ipak nešto lakše doći do ulaznica”, duhovito je napisala legenda engleskog nogometa Gary Lineker na svom Twitter profilu nakon što je Hrvatska sa SP-a izbacila domaćina Rusiju. I bio je u pravu, navala domaćina na tribine moskovskog Lužnikija je splasnula, a u licitaciju su se uključili engleski i hrvatski navijači.

Rasprodano

Ipak jučer u 14.34 sata iz HNS-a su objavili da su “sve ulaznice iz dodatnog kontingenta ulaznica za polufinale SP-a upravo rasprodane”. A cijene tih ulaznica koje su naši navijači imali na raspolaganju preko HNS-a izgledale su otprilike ovako. Za ulaznicu druge kategorije trebalo se izdvojiti čak 3526 kuna, a tih ulaznica je na raspolaganju bilo 1069. Točno 2068 navijača je kupilo karte treće kategorije, a jedna takva je koštala 2101,63 kune. Da ih je bilo još deset tisuća, sigurno bi se prodale.

Stoga našim navijačima u cijeloj priči problem nisu letovi, odnosno broja čartera koji se mogu dići, nego jako mali broj ulaznica s obzirom na interes navijača.  Karte će sutra biti najtraženija roba u Moskvi, a ako još nemate taj vrijedni komadić papira, može se naći u oglasniku po cijeni od oko 350 eura, s time da će ta cifra strelovito rasti kako se utakmica bude bližila. Stoga je vrlo lako moguće da će njihova cijena prijeći i tisuću eura na dan utakmice. Polufinale nije mala stvar, Hrvatskoj se nudi povijesna prilika, a oni koji nisu iz prve ruke doživjeli Francusku i 1998. sada žele ispraviti tu nepravdu. Prema nekim procjenama, hrvatskih navijača je na stadionu Fišt u Sočiju bilo oko pet tisuća, a u grad ih je bilo stiglo još par tisuća. Procjene za polufinalnu utakmicu u Moskvi protiv Engleza govore da bi se ta brojka trebala značajno povećati. Telefoni u putničkim agencijama su se užarili, traže se svakakvi načini prijevoza, dogovaraju se čarteri, a za cijenu se, u ovakvim situacijama, obično ne pita.

Darovi i popusti

Najjeftiniji paket-aranžman koji uključuje prijevoz do Moskve čarterom, zatim busom do stadiona Lužniki i povratak košta osam tisuća kuna. A svi oni koji ostanu u Hrvatskoj, sutra mogu pogađati rezultat utakmice i osvojiti vrijedne nagrade. Tako, primjerice, UNIQA osiguranje za točno pogođen ishod utakmice poklanja nogometni dres, fitness club Ludilo za istu stvar poklanja popuste na članarinu, konoba Cesarica u Vodicama nudi besplatnu večeru za dvoje, a škola stranih jezika Lingua Šibenik besplatan tečaj stranog jezika po želji u trajanju od jednog semestra. Oni pak koji ne žele pogađati, neka šopingiraju.Trgovci nude popuste do 40 posto na dan utakmice, a neki su otišli toliko daleko da popusti počinju dan prije, dok završavaju dan nakon utakmice.

Za ulaz u Rusiju nužan je FAN-ID
Svi navijači koji su kupili karte preko HNS -a nisu mogli sami birati sjedalo i red s obzirom na to da naš Nogometni savez te karte dobiva naknadno od Fife. Nakon uspješno obavljene kupnje kupci će tijekom dana dobiti brojeve ulaznica na svoj e-mail, a s tim je brojevima potrebno napraviti FAN-ID iskaznice u slučaju da ih još nemate. FAN-ID iskaznice su obavezne za ulaz u Rusiju (umjesto vize) i na sve stadione. S isprintanim vaučerom koji se dobije nakon kupnje ulaznice preuzimaju se u Rusiji u Fifa Ticketing centru na sljedećoj adresi: Moskva, “Additional Ticket Collection location”, Proektiruemiy proezd 4062, 6 build 16. Šalter za zamjenu vaučera koje je izdao HNS bit će otvoren utorkom od 15.00 do 18.00 sati i srijedom od 10.00 do 19.00 sati.

Između 100 i 200 vjerovnika Agrokora čekaju u redu za sigurnosnu provjeru i registraciju svojih glasačkih prava u nagodbi vjerovnika Agrokora na sudskom ročište koje je počelo jutros u osam sati u Košarkaškom centru Dražen Petrović, u dvorani Cibona.

Ukupno oko 3.069 vjerovnika ima otvorene tražbine s kojima mogu glasati na ročištu, od čega oko 2.785 vjerovnika ima otvorenu tražbinu veću od 1.000 kuna, a u Agrokoru očekuju da će nazočno biti 1000 vjerovnika i njihovih opunomoćenika. Ukoliko se ročište ne dovrši 4. srpnja 2018. godine ili se iz bilo kojeg razloga ne održi toga dana ili bude odgođeno, Trgovački sud je odmah odredio održavanje ročišta ili nastavka ročišta za sljedeći dan – 5. srpnja 2018. godine u isto vrijeme, te zbog istih razloga i eventualno za 6. srpnja 2018. godine u 8,00 sati.

Na ročište su pozvani svi vjerovnici Agrokora, neovisno o tome jesu li im tražbine priznate ili osporene, s tim da ukupan iznos utvrđenih tražbina trenutno iznosi 42.644.966.221 kuna, što umanjeno za međukompanijske tražbine i namirene tražbine, trenutno daje pravo glasa u iznosu od 25.204.670.817 kuna. Ukupan iznos osporenih tražbina za koje postoji mogućnost da će im biti odobreno pravo glasa, iznosi oko 12,1 milijardu kuna. Zbog velikog broja vjerovnika i tražbina, glasovanje na ročištu se neće provoditi dizanjem ruke ili prozivanjem, već putem, za tu svrhu kreirane mobilne aplikacije. Naime, iako se radi o sudskom ročištu, Agrokor kao dužnik u organizaciji ovog ročišta Sudu mora pružiti svu potrebnu podršku, pa je Agrokorova kompanija m-Start razvila posebnu aplikaciju „m2voting“.

Postupak glasanja odvijat će se u dvije faze, s tim da se prva faza glasanja odnosi se na odobravanje prava glasa vjerovnicima osporenih tražbina, a druga faza se odnosi na glasanje vjerovnika o samoj Nagodbi.

Prema dosadašnjim informacijama, za odobravanje prava glasa vjerovnicima osporenih tražbina, prvenstveno imateljima obveznica, bit će potrebna većina od 51 posto glasova prisutnih vjerovnika (odnosno iznosa njihovih tražbina), a za samu nagodbu će biti potrebno 66 posto glasova svih vjerovnika s pravom glasa, odnos 66 posto vrijednosti svih utvrđenih tražbina s kojima se može glasati. Prijedlog nagodbe vjerovnika je dobio jednoglasnu suglasnost svih petoro predstavnika vjerovnika Agrokora u Privremenom vijeću vjerovnika, a u izvanrednoj upravi Agrokora očekuju da nagodbu prihvati 85 posto vjerovnika. Kako sada stoje stvari, za nagodbu neće glasati Adris Grupa iz Rovinja nezadovoljna postotkom naplate svojih potraživanja, a moguće je da svoj glas nagodbi neće dati ni Franck, ali to još nije potvrđeno.

Izvor: JUTARNJI.hr

Prosječna neto plaća u Zagrebu za ožujak iznosila je 7.302 kune i bila je nominalno 4,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Plaća u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 7.273 kune, a izvan gospodarstva 7.360 kuna. Najveće prosječne plaće za ožujak primili su zaposleni u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, 12.779 kuna. Prosječna plaća u telekomunikacijama istovremeno je iznosila 11.535 kuna, financijskoj uslužnoj djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova 11.252 kuna, a u vađenju sirove nafte i prirodnog plina 11.230 kuna. Prosječnu plaću za ožujak veću od deset tisuća kuna imali su i programeri te zaposleni u djelatnostima povezanima s njima, 10.285 kuna, zaposleni u farmaceutskoj industriji, 10.159 kuna, proizvodnji pića, 10.043 kune,  te u promidžbi i istraživanju tržišta, 10.110 kuna. U skupini većih zagrebačkih plaća su i one u proizvodnji kosa i rafiniranih naftnih proizvoda, 9.147 kuna, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, 9.366 kuna,  znanstvenom istraživanju i razvoju, 9.395 kuna, te u osiguranju, reosiguranju i mirovinskihm fondovima, osim obveznog socijalnog osiguranja, – 9.585 kuna.

S druge strane, najmanje plaće imali su zaposleni u proizvodnji metala, 3.662 kune, u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, 3.913 kuna, te u proizvodnji odjeće, 3.936 kuna.

Izvor: JUTARNJI.hr

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU. Sudeći po podacima o registraciji građana s hrvatskim državljanstvom u uredima Njemačke, Austrije i Irske – država koje su najčešće destinacije za hrvatske iseljenike – odljev stanovništva, unatoč proteku vremena od otvaranja granica i rastu hrvatskog gospodarstva, i dalje ne jenjava.

Prema podacima njemačkog statističkog ureda, lanjske se godine u Njemačkoj prijavilo više od 56.000 hrvatskih građana, najviše u posljednjih desetak godina.

U Austriju je stiglo više od 5000 osoba s hrvatskom putovnicom, u Irsku još toliko. U samo te tri države, lani je doselilo, dakle, više od 65.000 hrvatskih građana, njih gotovo 180 svaki dan. Za ilustraciju, radi se o broju jednakom ukupnom broju stanovnika koje su zajedno imali Vinkovci i Koprivnica tijekom 2011. godine, kad je napravljen posljednji popis stanovništva.

U 2012., posljednjoj godini prije ulaska Hrvatske u EU, u iste tri države odselilo je 4,5 puta manje stanovnika – njih oko 14.300. U Irsku je, recimo, te 2012. godine odselilo ukupno 86 građana s hrvatskom putovnicom, u Austriju njih 537, a u bez sumnje najpopularniju Njemačku nešto više od 7600.

Neki se i vraćaju

Treba naglasiti da se ne radi o čistom gubitku od 250.000 stanovnika u prvim godinama članstva u EU – on je svakako manji, jer se u istom periodu u Hrvatsku i doseljavao određeni broj stanovnika, a treba računati da je jedan dio doseljenih u druge države s hrvatskom putovnicom zapravo stigao iz okolnih država, prije svega BiH i Srbije.

No, useljavanje u Hrvatsku je neusporedivo manje od iseljavanja. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je lani u Hrvatsku doselilo oko 14.000 osoba. Podaci DZS-a o migracijama prilično su nepouzdani, jer bilježe samo one stanovnike koji su uredno prijavili ili odjavili svoje prebivalište. Brojke o doseljenicima ipak su bitno pouzdanije od brojaka o iseljenicima, jer je svakom doseljenom potrebna prijava da bi ostvario bilo kakvo pravo. Iseljenici pak ništa ne dobivaju odjavom, pa ih veliki broj to ni ne čini. Stoga ne treba čuditi da je, prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj lani registrirano ukupno oko 36.000 iseljenika – gotovo dvostruko manje nego što ih se prijavilo u samo tri promatrane države.

Podaci stranih statističkih ureda također pokazuju da se radi o trajnom iseljavanju – oko 15 posto svih odseljenih u Njemačku, prema podacima tamošnjih statističkih ureda, činila su djeca mlađa od 15 godina. Odlaze, dakle, cijele obitelji.

Prema ostalim pokazateljima koji prate inozemni statistički uredi, hrvatski građani napuštaju domovinu kako bi svojim radom prehranjivali obitelji i omogućili im pristojan standard, a ne zbog izdašnih socijalnih sustava. Prema analizi iz 2015. godine, u Njemačkoj jedva pet posto građana koji su doselili iz Hrvatske koristi bilo kakav oblik socijalne pomoći, a od svih useljeničkih zajednica u Irskoj, upravo ona hrvatska ima najveću radnu aktivnost: više od 95 posto muškaraca s hrvatskim državljanstvom sudjeluje na tržištu rada.

Manje za socijalu

S pozicije građana koji su odselili, dakle, radi se o odgovornom ponašanju spram sebe i svojih obitelji – odlaze tamo gdje mogu lakše i sigurnije živjeti, biti adekvatnije plaćeni za svoj rad i osigurati si pristojniji standard. Upravo je takva mogućnost, podsjetimo se, bila jedan od ključnih razloga zbog kojih su hrvatski građani odabrali ulazak u Europsku uniju.

O strukturi onih koji odlaze dijelom govore i podaci o primateljima socijalne pomoći u Hrvatskoj: od ulaska u EU njihov je broj pao za više od 25 posto te je u ožujku ove godine, posljednjem za koje je resorno Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike objavilo podatke, socijalnu pomoć primalo manje od 84.000 osoba. Nikada ranije nije zabilježen tako mali broj primatelja: ni u zlatnim pretkriznim godinama, broj korisnika socijalne pomoći nije pao ispod 90.000 – najmanji broj primatelja zabilježen je 2009. godine, kad ih je bilo 93.537 – dakle, 10-ak posto više nego ove, 2018. godine. Pad je sigurno dijelom posljedica i većeg zapošljavanja, no podsjetimo da je te 2009. godine u Hrvatskoj radilo 90.000 više ljudi nego danas.

Problem poslodavaca

No, istovremeno takva kretanja – odlazak gotovo 6 posto stanovništva u manje od pet godina, mahom onog u radnosposobnoj dobi – posljedično su morala dovesti do potresa na domaćem tržištu rada. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da su u svibnju ove godine poslodavci preko Zavoda tražili dvostruko više radnika nego u svibnju 2013., posljednjem prije ulaska u Europsku uniju. Poslodavci ističu kako ne mogu naći radnike unatoč činjenici da nude sve bolje uvjete i da značajno povećavaju plaće, što djelomično pokazuju i službeni podaci Eurostata. Prosječna plaća radnika po satu u Hrvatskoj je u posljednje dvije godine narasla 11 posto, a na razini EU za 4 posto. No, zarade po satu u Hrvatskoj i dalje su neusporedive s onima u zapadnoeuropskim državama. Primjerice, u području građevine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je lani 8 eura po satu, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj između 22 i 24 eura.

Izvor: JUTARNJI.hr