Loading
GSS Media

Category Archive for: Hrvatska

Home / Category: Hrvatska

Jevrejska verska zajednica (ŽVZ) “Bet Israel” danas je odala počast žrtvama holokausta u Jasenovcu povodom Dana sećanja, a počast su odali i predstavnici drugih verskih organizacija u Hrvatskoj uz poruke jedinstva, jednakosti i prihvatanja drugih.

 

 

Jevrejska verska zajednica (ŽVZ) “Bet Israel” danas je odala počast žrtvama holokausta u Jasenovcu povodom Dana sećanja, a počast su odali i predstavnici drugih verskih organizacija u Hrvatskoj uz poruke jedinstva, jednakosti i prihvatanja drugih.

Predsednik ŽVZ “Bet Israel” Aleksandar Srećković rekao je da je Jasenovac bio mesto najvećeg stradanja jevrejskog naroda na ovim prostorima u Drugom svetskom ratu, a “Rasne, etničke i ostale biološke razlike su nevažne, ali ih društvo stvara i često koristi da bi se opravdali mržnja, tlačenje i ubijanje”, rekao je Srećković, dodajući da se rasizam koristi kao argument prilikom izgradnje stereotipa i predrasuda na načelu podele mi-oni, prenosi Hina.

On je naglasio kako etičke orijentacije svih religija govore o izboru između dobra i zla, o neotuđivim vrednostima koje bi trebalo da budu iznad svih ljudskih zakona i da vreme Holokausta nije samo istorija Jevreja, već i celog čovečanstva.

“Naša obaveza je da se stalno podsećamo tog vremena. Naša obaveza je da nikad ne zaboravimo što je jedan čovek bio u stanju da učini drugom u ime viših ciljeva i u ime nekakve ideologije koja je zaboravila etičke vrednosti na koje se svi pozivamo”, poručio je Srećković.

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić naglasio je kako je potrebno spoznati da ljudi, bez obzira na razlike, pripadaju istoj vrsti – čoveku.

“Linija koja razdvaja dobro i zlo ne proteže se između naroda, država, rasa. Linija koja razdvaja dobro od zla nalazi se u srcu svakoga od nas. Tu se bije bitka i tu se donosi odluka – jesmo li ljudi ili ne”, rekao je Perić.

Biskup požeški Antun Škvorčević istakao je kako je za vreme Drugog svetskog rata sistematski sporvedeno nečovečno nasilje, progon i ubistva nekoliko miliona pripadnika jevrejskog naroda i da je određeni broj žrtava skončao i u jasenovačkom logoru.

“Osećajući svu težinu zloupotrebljene ljudske slobode i nemoć pred razornom iracionalnošću zločina, zaustavljamo se pred izazovom nedužnih žrtava. Upravo zbog njih, na spomenu u Jasenovcu ne priliči nikakva osvetnička reč ili manipulisanje njihovim brojem. Bilo bi to svedočenje zarobljenosti zlom, još jedno poniženje žrtava” poručio je on.

U molitvi za stradale, uz mitropolita Perića i biskupa Škvorčevića, učestvovali su i rabin ŽVZ “Bet Israel” Kotel Dadon i predsednik Mešihata Islamske zajednice u RH Aziz Hasanović.

Jom Hašoa ili Dan sećanja na Holokaust obeležava se kao izraelski dan komemoracije za približno šest miliona Jevreja koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je sprovodila nacistička Nemačka sa svojim pomagačima i za jevrejski otpor u tom periodu.

Jevrejskoj zajednici na komemoraciji su se pridružili predstavnici verskih organizacija u Hrvatskoj.

 

Izvor: NOVOSTI.rs

Continue Reading

U Njemačkoj je 2018. živio rekordan broj stranaca, a njihov broj se u prošloj godini povećao za oko 292.000 te sad iznosi 10,9 milijuna, dok se prošle godine iz Hrvatske u Njemačku doselilo 27.772 osoba, objavio je u ponedjeljak Državni statistički zavod u Wiesbadenu. Broj državljana Republike Hrvatske s boravkom u Njemačkoj se između 31.12.2017. i 31.12.2018. povećao za 27.772. To je osjetno manje nego godinu dana ranije, kada se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj povećao za 35.295.

 

 

Prošle je godine, po prvi put otkako je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju, broj doseljenika iz Hrvatske bio u padu u odnosu na godinu ranije. Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana Hrvatse, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine u kojoj Hrvatska nije bila članicom Europske unije.

Najviše hrvatskih državljana, njih 117.660, živi u saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg. Po broju stranaca, Hrvatska se nalazi iz Turske, Poljske, Italije, Sirije, Rumunjske. Ukupno je krajem 2018. u Njemačkoj živjelo nešto ispod 83 milijuna stanovnika, a 10,9 milijuna stranaca se odnosi samo na osobe sa stranim državljanstvom.

Ako se gleda ukupan broj tzv. stanovnika s migrantskom pozadinom, u što spadaju i stranci, njemački državljani stranog porijekla, kao i etnički Nijemci koji su nakon raspada istočnog bloka doselili u Njemačku, tada je njihov broj sa 19,7 milijuna gotovo dvostruko veći.

Najveći priljev useljenika prošle je godine zabilježen iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Albanije. Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Europe, koji je Njemačka donijela 2015.

Pored stanovnika neke od zemalja zapadnog Balkana, najveći broj useljenika koji su u Njemačku došli na temelju radnih ugovora dolazi iz Indije, Kine i SAD-a.

 

Izvor: TPORTAL.hr

Continue Reading

PREMA prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova za izmjenu Zakona o sigurnosti na cestama, novi zakon o prometu bi trebao biti osjetno stroži prema počiniteljima prekršaja. Dvostruko veća kazna za nevezanje u automobilu ili izostanak sjedalice za djecu, oduzimanje vozila za pijanu vožnju (i naplaćivanje čuvanja vozila), dva mjeseca zatvora za vožnju pod utjecajem droga – mjere su to koje bi mogle postati dio Zakona o sigurnosti na cestama.

 

 

Strože kazne

Puno su strože nego sadašnje, pa se policija nada da će spriječiti barem stotinjak smrti na prometnicama godišnje. Josip Mataija iz policije je za Novu TV otkrio koji prekršaji će se najstrože kažnjavati.

Kada bi nove izmjene zakona mogle ugledati svjetlo dana?

“Teško je to procijeniti u ovom trenutku. Evo, sad je završilo javno savjetovanje. Dobili smo određen broj komentara, njih ćemo obraditi, nakon toga prijedlog zakona ide na mišljenje tijela. Poslije toga procedura vlade pa u sabor, ali evo mi, što se nas tiče, željeli bismo da to bude što prije. Nadamo se prije ljeta.”

Mislite li da će te izmjene promijeniti sliku prometa, odnosno smanjiti stradavanja?

“Pa svakako mislimo, zato smo ih i predložili. Dakle, ove izmjene zakona usmjerene su na one najteže prometne prekršaje odnosno vozače koji rade te prometne prekršaje i koji zbog tih prekršaja rade teške prometne nesreće.”

Naglasak izmjena ipak će biti na recidivistima, hoće li to pomoći?

“Većina tih kazni koja je predviđena, i novčanih i zaštitnih mjera i prekršajnih bodova odnosno oduzimanja vozila, odnosi se na one najteže prekršaje. To su vožnja pod velikom koncentracijom alkohola, vožnja pod utjecajem droga, vožnja u naselju preko 50 km/h, odbijanje alkotestiranja, namjeran prolazak kroz crveno. Dakle, stvarno oni najteži prekršaji tako da vozači, normalni vozači koji voze onako kako treba, neće ni osjetiti ove izmjene”, rekao je Mataija.

 

Izvor: INDEX.hr

Continue Reading

Sporazum će potpisati ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti. Na svečanosti će biti prisutan i predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Svečano potpisivanje sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) održat će se danas u Zagrebu.

 

 

Sporazum će potpisati ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti. Na svečanosti će biti prisutan i predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Kako smo već pisali, riječ je o važnom iskoraku jer će se pridruženim članstvom Hrvatskoj omogućiti ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN. Uz to, hrvatskim će znanstvenicima biti olakšan pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima, a posla će biti i za brojne inženjere i druge stručnjake.

Continue Reading

S oporavkom ekonomije, rastom plaća i zaposlenosti lani je osjetno povećana i štednja građana, ali prije svega novac po viđenju koji drže na računima u bankama. Ukupni novac kućanstava (štedni i oročeni depoziti u kunama i devizama te depozitni novac), prema podacima HNB-a, krajem prošle godine dosegnuo je 202,5 milijardi kuna.

 

 

To znači da je tijekom 2018. porastao za 8,2 milijarde kuna ili 4,2 posto, znatno više nego proteklih godina. U 2017. građani su u bankama “podebljali” račune za 2,5 milijardi kuna, a godinu prije za oko pola milijarde. Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, smatra da je taj trend očekivan, imajući u vidu povećani raspoloživi dohodak građana i još jednu dobru turističku sezonu. Oni kojima su povećani prihodi odnijeli su novac u banke, unatoč tome što su kamatne stope na depozite gotovo zanemarive, a realno su i negativne uračuna li se inflacija. Ipak, ne može se reći da pad kamatnih stopa proteklih godina nije utjecao na štedne navike, ali uglavnom na način da se novac sve manje oročava, a sve više tek drži na računu.

Depozitni novac kućanstava, odnosno raspoloživi depoziti po računima koji služe za svakodnevna plaćanja, porasli su s 33,9 na 42,8 milijardi kuna. Tijekom četiri godine taj je depozitni novac više nego udvostručen: na kraju 2014. godine iznosio je 19,5 milijardi kuna. Također, štedni devizni depoziti, oni koji ne nose nikakav prinos, lani su povećani za 12,1 milijardu kuna, sa 38,2 na 50,3 milijarde kuna.

S druge strane, oročeni depoziti u devizama smanjeni su za 12,6 milijardi kuna, sa 97,4 na 84,8 milijardi kuna. Kada je riječ o štednji u kunama, tu nema značajnijih promjena: oročeni depoziti već se godinama kreću oko 22 milijarde kuna, a štedni su na razini od oko dvije milijarde.

– Ljudi preferiraju likvidnu imovinu jer više nema poticaja kamatnih stopa. One su na štedne i oročne depozite potpuno demotivirajuće i povećana je sklonost prema likvidnoj imovini – kaže Živković-Matijević. Kod depozita po viđenju klijent može bilo kada povući svoja sredstva i na njih ne ostvaruje nikakvu kamatu, ali simbolična je postala i ona na oročene depozite. Ipak, klasični oročeni depoziti u bankama i dalje čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava.

Pad pasivnih kamatnih stopa proteklih godina malo je povećao sklonost građana alternativnim oblicima ulaganja kao što su investicijski fondovi. Međutim, u odnosu na ukupnu imovinu kojom raspolažu, ulaganja u alternativne instrumente ostaju gotovo zanemariva. Kako pokazuju podaci Hanfe, imovina investicijskih fondova lani je na kraju godine iznosila 19,1 milijardu kuna, što je oko 600 milijuna više nego godinu prije. Sličnim je tempom rasla i u prethodnoj godini.

– Kod nas je kultura ulaganja u neke druge financijske instrumente, u prosjeku, razmjerno niska. Imajući to u vidu, ta ulaganja nisu ni atraktivna. Drugi financijski instrumenti, bilo da se radi o dionicama ili fondovima, ne jamče nikakav prinos, a u bankama je barem zagarantirana glavnica – smatra Živković-Matijević. Na kraju, iskustva iz vremena financijske krize, kada su mnogi ostali bez imovine uložene u dionice, očito su još svježa i građani su, jednostavno, neskloni rizičnim ulaganjima.

S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva, visoku likvidnost financijskog sustava i nastavak niskih kamatnih stopa na štednju, analitičari očekuju i povećanu sklonost “držanju likvidne imovine poput depozitnog novca”.

S jedne strane, objašnjava Živković-Matijević, na to upućuje nastavak rasta raspoloživog dohotka te niskih kamatnih stopa na štednje i oročene depozite, a s druge strane niska financijska svijest o ulaganjima u druge instrumente i nesklonost preuzimanju rizika.

 

Izvor: JUTARNJI.hr

Continue Reading
U Europskoj uniji je u prosincu industrijska proizvodnja znatno pala na godišnjoj razini, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom, pokazuje najnovije izvješće europskog statističkog ureda.
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu, prema kalendarski prilagođenim podacima, smanjena za 6,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, nakon što je u studenom pala za 0,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Veći su pad proizvodnje u prosincu, prema Eurostatu dostupnim podacima, zabilježile tek Irska, za 19,8 posto, i Španjolska, za 6,7 posto. Najveće povećanje industrijske proizvodnje zabilježeno je u Danskoj, za 14,3 posto, Mađarskoj, za 5,8 posto, i Estoniji, za 5,7 posto.
Na razini EU-a industrijska je proizvodnja u prosincu prema kalendarski prilagođenim podacima pala 2,7 posto, nakon 1,9-postotnog pada u studenom. U eurozoni je, pak, na godišnjoj razini u prosincu zabilježen 4,2-postotni pad proizvodnje, nakon 3-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Prema kategorijama proizvoda, najviše je na razini EU-a i eurozone u prosincu smanjenja proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,2 odnosno 5,5 posto. Najmanji pad zabilježen je u proizvodnji netrajnih potrošačkih dobara, za 0,2 odnosno 1,8 posto.
Blaži pad proizvodnje na mjesečnoj razini
Na razini 28-članog EU-a pad industrijske proizvodnje usporio je u prosincu na mjesečnoj razini, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, na 0,5 posto, nakon što je u studenom smanjena 1,2 posto. Osjetno je blaži pad proizvodnje u prosincu zabilježen i u eurozoni, za 0,9 posto, nakon 1,7-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Najviše se u EU na mjesečnoj smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,2 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 0,2 posto.
Proizvodnja intermedijarnih dobara stagnirala je, dok je proizvodnja energije porasla za 0,4 posto a trajnih potrošačkih dobara za 0,1 posto. Među zemljama EU-a, najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Irskoj, za 13,4 posto. Slijede Malta, s padom proizvodnje za 5,2 posto, i Nizozemska, za 3,2 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu pala za 2,9 posto u odnosu na studeni, kada je smanjena 0,4 posto. Najveći rast industrijske proizvodnje zabilježen je u Danskoj, za 11,6 posto, Luksemburgu, za 3,5 posto, i u Latviji, za 3,3 posto.
Izvor: DIREKTNO.hr
Continue Reading

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u petak je jednoglasno, bez rasprave donio odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika kojom im se iz ovogodišnjeg državnog proračuna osigurava 56,4 milijuna kuna.

 

 

Najviše novca, 21,3 milijuna kuna, pripalo je HDZ-u koji je u trenutku konstituiranja Sabora imao 46 zastupnika i 11 zastupnica. Slijedi SDP koji je iz proračuna ‘uprihodio’ 14,1 milijun kuna s 33 zastupnika i pet zastupnica. Mostu nezavisnih lista s 11 zastupnika i tri zastupnice ove godine će na račun iz proračuna sjesti 5,3 milijuna kuna, HNS-u, pod čijom je ‘markicom’ u Sabor ušlo tri zastupnika i šest zastupnica, dobiva 3,5 milijuna kuna, a HSS s četiri zastupnika i jednom zastupnicom 1,9 milijuna kuna. Po tri zastupnika Živog zida, IDS-a i SDSS-a za rad u ovoj godini imaju osiguranih 1,1 milijun kuna. Promijenimo Hrvatsku, HDS i HSU s po dva zastupnika dobit će po 734 tisuće kuna. HRAST, SNAGA, HDSSB, Narodna stranka – Reformisti, Abeceda demokracije te nezavisni zastupnici Željko Glasnović, Robert Jankovics, Furio Radin, Vladimir Bilek i Veljko Kajtazi dobit će po 367 tisuća kuna, dok će Ermina Lekaj – Prljaskaj, kao predstavnica podzastupljenog spola koja ima pravo na deset posto veću naknadu, dobiti 403 tisuće kuna. Sredstva za rad samo jednog zastupnika dobit će i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, jer je s te liste u Sabor ušao samo jedan zastupnik, iako trenutačno Klub Stranke rada i solidarnosti broji 11 članova.

Proračunski novac raspodjeljuje se prema stanju u trenutku konstituiranja Sabora

Dodijeljena sredstva ne odgovaraju aktualnom stanju i odnosu snaga u Hrvatskom saboru, s obzirom na to da je od početka mandata 30-ak zastupnika promijenilo stranačke dresove. No, Zakon o financiranju političkih aktivnosti propisuje da se proračunski novac raspodjeljuje na temelju stanja u trenutku konstituiranja Sabora. Ta je odredba, kada se Zakon donosio, osmišljena kako bi destimulirala mijenjanje stranačkih dresova, no, očito nije polučila uspjeh. Sredstva iz ove Odluke strankama i nezavisnim zastupnicima doznačivat će se tromjesečno.

 

Izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading