Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Na današnji dan prije tačno 35 godina počele su 14. zimske olimpijske igre u Sarajevu. Grad podno Trebevića dobio je organizaciju ispred japanskog Sapora i švedskog Geteborga, a u sljedećih deset dana glavni grad BiH postao je centar svijeta i temelj svim budućim zimskim olimpijadama.

Bila je to prva zimska olimpijada u nekoj socijalističkoj zemlji i rezultat sedmogodišnjih priprema nakon što je Sarajevo u maju 1978. godine izabrano za domaćina. Glasanje se pokazalo uvjerljivim jer je grad na Miljacki dobio 36 glasova od mogućih 39. Veliku čast da saopći ovu radosnu vijesti imao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić. Grupa zaljubljenika u zimske sportove sedamdesetih godina došla je na ideju o organizaciji olimpijskih igara, a nakon što su detaljno provjerili mogućnost realizovanja ovog projekta i nakon vršene procjene stručnih i materijalnih mogućnosti 14. oktobra 1977. godine saopćena je vijest da će se Sarajevo kandidovati za organizaciju olimpijskih igara 1984. godine.

Pored Sarajeva i Jugoslavije tada su se još kandidovali Švedska, Japan, tadašnja Čehoslovačka i Francuska. Prvo su odustali Francuzi i Čehoslovaci pa je ostala borba tri države i njhovih gradova. Hiljade članaka napisano je o kandidaturama za organizaciju OI. Još se pamti kako je pred odluku u Atini poznata engleska novinarka Pet Besford napisala: “Ukoliko se opredijelite za Saporo, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Geteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekat će vas široka i iskrena srca, toplo, ljudski, sa svojim planinama i snježnim terenima.

Sarajevo 1984 Opening Ceremony 01 Lighting of the cauldron

Opening Ceremony of the XIV Olympic Winter Games in Sarajevo,former Yugoslavia that were celebrated from 8 to 19 February, 1984. The Olympic Flame was lit by Sandra Druvabcic, a figure skater. The comments of the video are in Spanish, since the coverage belongs to TVE (Televisión Española).

Nakon 35 godina, pored nostalgije, 14. zimske olimpijske igre ostaju zapamćene po nekoliko vječnih dostignuća i zanimljivosti. Legendarni Jure Franko postao je prvi Jugoslaven koji je osvojio medalju na zimskim olimpijskim igrama. Austrija je podbacila osvojivši svega jednu bronzu. Senegalac Lamine Guèye u Sarajevu je postao prvi crnac iz Afrike koji se takmičio u skijanju na zimskoj olimpijadi. Jayne Torvill i Christopher Dean iz Velike Britanije osvojili su maskimalan broj bodova u umjetničkom klizanju, ocjenu koja nije ponovljeno do danas.

Olimpijski plamen zapalila je legendarna Sanda Dubravčić, a maskota je bio Vučko, kreacija Slovenca Jože Trobeca, koja je i 35 godina kasnije ostala simbol Sarajeva. Bajka u gradu na Miljacki trajala je od 8. do 19. februara. Olimpijada za vlast tadašnje Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ pogodila početkom 1980-ih. Dakako, potrošena su velika sredstva te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na najvećem bh. stadionu – svi smo bili ponosni.

Poznata je priča da je nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. februara, nakon što je najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić tačno u 15:44 sati (7. februara) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao snijeg.

Na Igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. U programu Olimpijskih igara tada je bilo alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i skokovi. Na ZOI ’84. učestvovalo je 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, odnosno više od 2.500 učesnika.

Gotovo tri i po decenije kasnije mnoge olimpijske znamenitosti leže napuštene, što zbog zuba vremena, što zbog činjenice da su se nekadašnji simboli najvećeg pozitivnog događaja u Sarajevu našli na prvim linijama razdvajanja za vrijeme agresije na BiH. Zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sportisti su iz Sarajeva uputili najbolju poruku o olimpizmu i sportskom nadmetanju. Na kraju je nastala pjesma – Što je lijepo da se ne zaboravi, da što duže uspomene traju. Lijepo je bilo u Sarajevu, doviđenja u Kalgariju…

Izvor: KLIX.ba

Članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će kroz zakonske okvire nastojati osigurati mehanizme da se prepozna svaka lažna diploma.

Zato će zatražiti sastanak koordinacijskog tijela kantonalnih ministarstava obrazovanja kako bi pod monitoringom i uz stručnu pomoć resornog ministarstva provjere vjerodostojnosti diploma bile izvršene u svim kantonima u Federaciji.

– Ostvarit ćemo potrebnu saradnju s Federalnim ministarstvom obrazovanja koje je već pokrenulo aktivnost revizije diploma uposlenih u federalnim organima uprave, agencijama, zavodima, direkcijama i drugim tijelima kako bi sinhronizovano pokrenuli i proveli postupak revizije. Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom – izjavio je za Fenu predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem (DF-GS).

Očiglednim smatra da je u oblasti obrazovanja sve izraženiji proces otvaranja visokoškolskih ustanova i to na način da „kantonalna ministarstva obrazovanja učestvuju u ovim aktivnostima i da se u tim postupcima zaobilaze zakoni i propisi koji uređuju ovu oblast“.

– Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelomično i saučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvrjeđuje svaku profesiju i stvara “visokoobrazovani” kadar koji je neupotrebljiv, a “ima prednost” pri zapošljavanju – istakla je članica Odbora, specijalista ginekologije i akušerstva Faika – Mujanović Glamočanin (SBBBiH).

Pored potrebne revizije naglašava da se moraju poduzeti i adekvatne mjere da se kupljene diplome proglase nevažećim i kazne prodavači i kupci.

– Od takvih ljudi koji ne cijene struku ni znanje potrebno je zaštiti sve djelatnike u sistemu obrazovanja. U tom cilju sačekat ćemo rezultate analize aktuelnog stanja, što je zatražila Vlada Federacije, a zatim uvesti zakonitosti kako bi se u Federaciji spriječilo izdavanje sumnjivih diploma – kaže član Odbora, doktor pedagoških nauka Rahim Gadžić (SDA).

Nakon postupka provjere vjerodostojnosti uvjeren je da će se ništavnim staviti sve što je nelegalno stečeno prodajom i kupovinom diploma.

– Taj problem postaje još veći kada to čine univerziteti – moderne građevine, izvanredno opremljeni prostori za izvođenja nastave, luksuzna auta, jahte samo su neki od jasno prepoznatljivih simbola privatnih univerziteta i njihovih vlasnika.  Logično se postavlja pitanje, zašto to ne vide oni koji bi trebali vidjeti, kantonalni/županijski vlastodršci, zašto ne vidi Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava, nadležne inspekcije na nivou entiteta i kantona. Ako naprijed spomenuti ne vide ili vide ali ništa ne čine da spriječe eroziju obrazovanja onda oni zlonamjerno uništavaju Bosnu i Hercegovinu – mišljenja je članica Odbora, profesorica na Univerzitetu u Tuzli Meliha Bijedić (SDPBiH).

Dodaje da je zakonski okvir potrebno kreirati tako da se „sankcionira osoba na čije je ime je izdata diploma, da se sankcioniraju sve osobe u instituciji koje su sudjelovale u izdavanju, zatvore institucije koje su izdavale takve diplome, te da se obeštete ustanove koje su isplatile plaću zaposlenicima koji su se koristili lažnim diplomama (npr. ministarstva, javne ustanove, javna preduzeća i sl.)“

– Nužno je smanjiti broj nepotrebnih diploma i uraditi analizu koja su to zanimanja potrebna, pa prema tome razvijati strategiju obrazovanja u BiH, u skladu sa evropskim standardima, prateći razvoj nauke i tehnologije u svijetu. Također, treba pooštriti provjere prilikom zapošljavanja i uvesti sistematsku inspekciju rada škola, a ukoliko se otkrije korupcija uskratiti akreditacije – rekla je članica Odbora i grafička dizajnerica Miomirka Mila Melank (Naša stranka).

Ne čudi je da se kupovine dešavaju jer je „vrijednost diplome i znanja devalvirala do tačke kada je postalo svejedno da li je stvarno zaslužena ili kupljena“. Sistem prenošenja znanja vidi problematičnim u prevelikom broju visokoškolskih ustanova čija akreditacija je, kaže, upitna.

– Također, jedan od velikih problema je premalo izdvajanje za obrazovanje i kontrolu njegovog kvaliteta. Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja i nauke ukupno ove godine planira izdvojiti manje od 0,9 posto budžeta Federacije, odnosno samo 8,7 miliona KM za obrazovanje i nauku od budžeta koji iznosi 2,6 milijardi KM – navodi Melank.

Aktuelni problem kupovine lažnih diploma, podsjećaju članovi Odbora, javio se kao posljedica nepostojanja ministarstva obrazovanja na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno što je nadležnost osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja spuštena na nivo kantona, kojima je dopušteno da kreiraju zakonski okvir obrazovanja bez da su obavezni međusobno usklađivati regulatorna i zakonska rješenja sa višim nivoima.

Zbog ovog, kao i ostalih problema – dvije škole pod jednim krovom, nacionalna grupa predmeta, programi neprilagođenim potrebama privrede – zaključili su da je prioritetno učiniti dubinske promjene u obrazovnom sistemu.

Izvor: VIJESTI.ba

Punopravno članstvo u NATO savezu Bosni i Hercegovini bi, osim izuzetno bitnog „sigurnosnog kišobrana“, donijelo i brojne političke i ekonomske benefite, smatra direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

U razgovoru za Vijesti.ba, Hadžović ističe kako bi našoj zemlji, između ostalog, članstvo u Alijansi povećalo kreditni rejting, te bi stoga imala pristup znatno jeftinijim kreditima na svjetskom tržištu.

– U svim zemljama članicama NATO-a povećan je broj stranih investicija jer su pod okriljem grupacije koja im garantuje da će sigurnosni rizik prilikom investiranja u te zemlje biti sveden na minimum. Stoga se strani investitori lakše odlučuju da ulažu u te zemlje, jer im je najbitnije da je zemlja sigurna, stabilna, ali i ko je garant te stabilnosti – rekao je Hadžović.

S obzirom na to da NATO vojnu industriju razvija za vlastite potrebe, nastavlja naš sagovornik, Bosni i Hercegovini otvaraju se mogućnosti i da se uključi u taj veliki biznis vezan za namjensku i vojnu industriju.

– Kada ste u NATO-u, svakako da možete računati i na podršku ostalih partnera u oblasti tehnologije. Kada ste na tržištu NATO-a, postajete dio ekonomskog prostora koji vam daje mnogo veće mogućnosti za plasman svojih proizvoda iz namjenske, vojne, ali i drugih industrija – poručuje Hadžović.

Napominje kako ne treba zaboraviti i da sve ima svoju cijenu, ali je dosadašnja praksa ipak pokazala da su izdvajanja manjih zemalja za članstvo bila znatno manja, nego koristi koje su ostvarivale.

– Učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama pod okriljem NATO-a sada uglavnom sponzorišu naši partneri, ali će se to vjerovatno morati promijeniti u nekom budućem periodu, pa ćemo te troškove morati preuzeti na sebe – potcrtava Hadžović.

Troškovi će svakako porasti, dodaje, ali su benefiti i dalje na strani posebno manjih zemalja, koje, naročito u smislu političkog imidža, dobijaju puno.

– Svakako, kada ste u jednom tako privilegovanom krugu zemalja koje su dio najvećeg vojno-političkog saveza, to se reflektuje i na vašu ekonomiju. Praksa je dosad pokazala da su sve zemlje, posebno one koje su se NATO-u priključile 1999. i 2004., povećale svoje ekonomske kapacitete – naglašava Hadžović.

Priliv investicija u tim zemljama, navodi, uvećan je za dva ili čak tri puta nego u prethodnom periodu.

– Nažalost, Hrvatska i Albanija to nisu osjetile u tolikoj mjeri, jer su se NATO-u priključile u vrijeme ekonomske krize. Ali, evo, ipak vidimo da su i Hrvatska i Albanija veoma atraktivne za ulaganja i strane investicije – dodaje Hadžović.

Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da su sve zemlje i ekonomski prosperirale, te da nisu morale izdvajati ogromna sredstva kako bi razvile svoje vojne i sigurnosne kapacitete, već su se u značajnoj mjeri mogle osloniti i na podršku partnera.

– Recimo, možete poput Crne Gore očekivati da vaše nebo čuva Italija ili neka druga zemlja članica. S druge strane, i vi njima izlazite ususret s kapacitetima kojima raspolažete, a BiH bi tu najviše mogla ponuditi jedinstvene kapacitete u uništavanju minskih eksplozivnih sredstava, koje je izgradila dugogodišnjim deminiranjem svoje teritorije – zaključuje Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

Izvor: VIJESTI.ba

​Bijeljina – Republika Srpska danas slavi 27. rođendan.
Republika Srpska osnovana je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.
Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH, nakon što su preglasani u ključnim pitanjima koja su se ticala opstanka Jugoslavije i nakon što su pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali konstutitivni status.

Položaj i ovlaštenja Republike Srpske potvrđeni su u Dejtonu 1995. godine, kada je ona ustanovljena kao jedan od dva entiteta koji sačinjavaju BiH.
Srpska od svog formiranja ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.
Prostire se na 24.857 metara kvadratnih, a prema podacima posljednjeg popisa iz 2013. godine, Republika Srpska ima 1.170.342 stanovnika i 414.847 domaćinstava.
Za opstanak Republike Srpske tokom ratnih sukoba devedesetih godina 20. vijeka stradala je 21.000 boraca, prema zvaničnim podacima koje je iznio Istražno-dokumentacioni centar BiH.
Narodna skupština Republike Srpske nije prestajala sa radom ni u toku ratnih sukoba.
Osnovne privredne grane Srpske su energetika, metalurgija i prerada metala, elektro i hemijska industrija, industrija prerade drveta, industrija tekstila, kože i obuće, industrija građevinskog materijala, prehrambena industrija.
Srpska ima obilje prirodnog bogatstva – planine Zelengoru, Treskavicu, Jahorinu, Romaniju, Grmeč, Kozaru, Ozren… sa ogromnim šumskim i lovnim bogatstvom i turističkom perspektivom.
Republika Srpska ima vodotoke moćnih rijeka kao što su Una, Sana, Vrbas, Ukrina, Drina i Tara, koje spadaju u najbistrije na Balkanu.
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović u Banjaluci će, povodom 9. januara – Dana Republike, odlikovati zaslužne institucije i pojedince.
Uručenje odlikovanja zakazano je za 10 časova u Palati Republike.
U 12 časova na Trgu Krajine u Banjaluci biće održan svečani defile povodom Dana Republike Srpske, a u 14 časova svečana akademija u Sportskoj dvorani “Borik”.
Od 16 časova predviđen je svečani prijem u Administrativnom centru Vlade Srpske.
Patrijarh Irinej služiće svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci. Liturgija počinje u 9 časova.
Premijerka Srbije Ana Brnabić prisustvovaće obilježavanju Dana Republike Srpske, kada će joj biti uručen Orden Republike Srpske na lenti.
Ona će prisustvovati i svečanom defileu na Trgu Krajine.
Policija je pojačala mjere bezbjednosti. Građanima, koji budu željeli da prate svečani defile, savjetuje se da poštuju naredbe policijskih službenika na terenu.
Ugostiteljski i drugi objekti, u širem centru grada su zatvoreni kao i veći broj ulica.

Izvor: GLASSRPSKE.com

Otac tragično stradalog Davida će u toku dana biti ispitan, a tužilac će doneti odluku da li će mu biti predložen pritvor. Davor Dragičević, otac tragično stradalog Davida, doveden je jutros u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, gde će ga ispitati tužilac.

Dragičević, koji je juče uhapšen, uzvikivao je “Pravda za Davida” prilikom uvodenja u zgradu tužilaštva. On će u toku dana biti ispitan, a tužilac će doneti odluku da li će mu biti predložen pritvor, prenosi RTRS. U tužilaštvo je stigao i advokat Dragičevića, Dragan Tolimir. Jučerašnje privođenje Dragičevića zbog odbijanja da primi poziv za saslušanje zbog narušavanja bezbednosti, izazvalo je proteste građana koji su se na Trgu Krajina u Banjaluci sukobili sa policijom, a među njima ima i povređenih.

Pored Dragičevića privedeni su i njegova bivša supruga Suzana Radanović, lider PDP-a Branislav Borenović, narodni poslanik Draško Stanivuković i bivši poslanik Adamu Šukalo. Radanović, Borenović i Šukalo su pušteni iz pritvora, a zadržani su Stanivuković i Dragičević. Advokat Dragičevića, Ifet Feraget, rekao je sinoć da ima informacije da će Okružno tužilaštvo Banjaluka zatražiti jednomesečni pritvor za Dragičevića.

Izvor: NOVOSTI.rs

Neuspješno je u četvrtak okončan još jedan pokušaj da se na Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP) riješi problem popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH pa je tako donošenje odluke o kojoj ovisi proces uspostave vlasti u zemlji ponovo odgođeno uz naznake kako će se o tome rasprava nastaviti narednog tjedna.

Članovi SIP-a iz reda bošnjačkog naroda Suad Arnautović i Ahmed Šantić su svojevrsnu političku sapunicu koja u BiH traje praktično od presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” iz 2016. pokušali prekinuti ponudivši ostalim članovima tog tijela na redovitoj sjednici održanoj u Sarajevu svoj prijedlog modela popune federalnog Doma naroda.
Taj je prijedlog temeljen na popisu stanovništva iz 1991. te na procjeni kako iz svake od deset županija unutar Federacije BiH u Dom naroda treba biti biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda kako to stoji u entitetskom ustavu iako je upravo to osporio Ustavni sud.
Članica SIP-a Irena Hadžiabdić bila je spremna podržati raspravu o ovom dokumentu no to su odbili hrvatski i srpski članovi SIP-a pa je nakon provedenog glasovanja odlučeno da se predloženi materijal kao radni dostavi svima i da se o njemu naknadno očituju, zajedno s drugim prijedlozima za čiju su izradu zadužene stručne službe.

Šantić je novinarima nakon sjednice kazao kako su on i Arnautović sve to pokušali ne bi li deblokirali proces uspostave vlasti sukladno zakonskim obvezama koje ima SIP.
“Bolje bilo kakav dokument nego nikakav. Mislim da se o njemu trebalo glasovati pa što bude”, kazao je Šantić.
Dodao je kako očekuje da će ovo biti poticaj drugim članovima SIP-a da i oni nešto konkretno predlože i da se na tom tragu napokon donese odluka koju čeka cijela država.
Šantić je kazao kako se može samo nadati da će se to i dogoditi narednog tjedna konstatirajući kako su svi članovi SIP-a zapravo “uvaljeni” u isti glib jer im je prepušteno rješavati problem kojim se trebao baviti parlament BiH.
Dom naroda parlamenta Federacije BiH ima 58 zastupnika, po 17 iz reda tri konstitutivna naroda te 7 iz reda ostalih.
Njih neizravno biraju odnosno delegiraju skupštine županija iz sastava svojih zastupnika. Dom naroda u slučaju Federacije BiH ima nezaobilaznu ulogu kod uspostave izvršne vlasti jer predlaže predsjednika i dopredsjednike entiteta koji opet imenuju entitetsku vladu a mora i potvrditi sve zakone koje donosi Zastupnički dom.
Uz to entitetski Dom naroda delegira po pet Hrvata i Bošnjaka u Dom naroda parlamenta BiH koji također mora potvrditi sve zakone koji se donose na državnoj razini.
O tome hoće li unutar kluba Hrvata apsolutnu većinu imati HDZ BiH ovisi i ustroj buduće vlasti u Federaciji BiH a time vjerojatno i u državi.

Izvor: DIREKTNO.hr

Zbog štetnih posljedica aerozagađenja, građani Sarajeva pokrenuli su online peticiju “Želimo da dišemo zdrav zrak” kojom od Vlade KS traže hitno angažovanje stručnih ljudi i pronalazak rješenja.

Sarajevo je posljednjih godina uvijek bio na vrhu liste zagađenih gradova Evrope, a svakodnevna mjerenja pokazuju da se trend zagađenja nastavlja i ove godine.

“Grad Sarajevo ima blizu 400.000 ljudi koji nemaju priliku udisati kvalitetan zrak, a sve to zbog loše vlasti. Mi smo ih izabrali, mi smo njihova briga. Posao im je da pronalaze rješenja. Nema odgađanja. Angažujte najbolje, proučite iskustva uspješnih zemalja, preusmjerite ulaganja u naše zdravlje. Svaki sat je dragocjen. Možda naša djeca mogu naći druge domovine, ali nemaju više od jednog života. Čak i vi na vlasti niste besmrtni. Mislite o tome”, poručuju organizatori ove peticije.

Indeks kvaliteta zraka u Sarajevu je jutros u 7 sati imao brojčanu vrijednost 368 i okarakterisan je kao opasan. Udruženje građana “Eko akcija” upozorava na ozbiljne posljedice za cjelokupno stanovništvo. Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore.

Izvor: KLIX.ba