Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Potpisivanjem sporazuma između SDA, DF-a i SBB-a osigurana je parlamentarna većina u entitetu Federacija BiH, a koju će pored ovih stranaka činiti još HDZ BiH. Najkasnije početkom juna trebao bi biti smijenjen i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Elvir Karajbić iz SDP-a.

Nova većina u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine trebala bi imati 66 od 98 federalnih zastupnika. Riječ je o 27 zastupnika SDA, 16 zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih u HNS-u, devet zastupnika DF-a i jedan zastupnik GS-a, osam zastupnika SBB-a, tri odmetnuta zastupnika Nezavisnog bloka i dva zastupnika HDZ-a 1990.

To znači da će u opoziciji ostati samo 32 zastupnika i to zastupnici iz reda SDP-a, Naše stranke, jedan zastupnik iz Nezavisnog bloka, PDA, A-SDA, Naroda i pravde i Laburističke stranke.

Potpredsjednika SDA i ministra raseljenih osoba i izbjeglica FBiH Edina Ramića ovim povodom pitali smo kada se može očekivati potpuni izbor rukovodstva Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH, ali i smjena trenutnog predsjedavajućeg Zastupničkog doma PFBiH Elvira Karajbića iz SDP-a.

“Zavisi od pregovaračkih timova. To će se vjerovatno u narednim danima dešavati, jer mi nemamo više razloga da čekamo. Do kraja maja to trebamo ispregovarati i rješavati, ako ne u maju, onda definitivno početkom juna”, kazao nam je Ramić.

Ranije se spekulisalo kako će na poziciju predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, nakon smjene Karajbića, biti imenovan zastupnik SDA Mirsad Zaimović.

Podsjećanja radi, Karajbić je na čelo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH izabran odmah nakon konstituisanja federalnog organa zakonodavne vlasti i to u vrijeme dok se pričalo o formiranju vlasti bez SDA. Za njegov izbor glasali su i zastupnici DF-a i SBB-a, a koji odnedavno čine većinu sa SDA i HDZ-om BiH.

Izvor: KLIX.ba

U Bosni i Hercegovini u martu 2019. turisti su ostvarili 95.808 posjeta, što je više za 29,8 posto u odnosu na februar 2019. i za 8,5 posto više u odnosu na mart 2018. godine. Turisti su u martu u BiH ostvarili 197.850 noćenja, što je više za 12,8 posto u odnosu na februar 2019. i za osam posto više u odnosu na mart 2018. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 33,5 posto dok je 66,5 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista bio je viši za 19 posto u odnosu na februar 2019. i viši za 7,3 posto u odnosu na mart 2018. godine. Broj noćenja stranih turista bio je viši za 10 posto u odnosu na februar 2019. i za 8,4 posto viši u odnosu na mart 2018. godine.

U strukturi noćenja stranih turista u martu 2019. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (26,6 posto), Srbije (13,9 posto), Italije (6,5 posto), Slovenije (5,4 posto), Kine (4,2 posto) i Turske (3,5 posto) što je ukupno 60,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 39,9 posto noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz: Kanade sa prosječnim zadržavanjem od 3,3 noći, zatim Kuvajta sa 3,2 noći, Danske i Egipta sa po 3,1 noći, Indije i Italije sa po 2,9 noći i Bahreina sa 2,8 noći, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Turistima je u martu 2019. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 19.116 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je za 1,2 posto više u odnosu na mart 2018. i 40.786 raspoloživih kreveta što je više za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

U martu 2019. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na  raspolaganju ukupno 17.216 soba i apartmana što je za 2,6% više u odnosu na mart 2018. i 35.485 kreveta što je za 4,3 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Neto stopa iskorištenosti stalnih kreveta u martu 2019. iznosila je 16,4 posto, prenosi Fena.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,1 posto.

izvor: HAYAT.ba

Predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik i predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan potpisali su u Ankari revidirani Ugovor o slobodnoj trgovini između Turske i BiH

Predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik i predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan potpisali su u Ankari revidirani Ugovor o slobodnoj trgovini između Turske i BiH i Memorandum o razumevanju u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd – Sarajevo, kojim je predviđena dinamizacija procesa u izgradnji dela puta koji prolazi kroz BiH. Predsedavajući i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, bošnjački član Predsedništva Šefik Džaferović i predstavnik hrvatskog člana Predsedništva Vanja Filipović sastankom sa Erdoganom započeli su zvaničnu posetu Ankari.

Erdogan je rekao da je potpisan i Sporazum o slobodnoj trgovini, što će doprineti trgovinskoj razmeni od milijardu evra.

– Auto-put Sarajevo – Beograd će doprineti razvoju cele BiH. Zato smo potpisali i Memorandum o razumevanju. Razgovarali smo i o oblastima energetike, turizma, poljoprivrede i stočarstva. Nastavljamo da podstičemo privatne kompanije da posluju i ulažu u BiH. Radimo na jačanju veza na polju kulture i ljudskih odnosa – istakao je Erdogan.

Dodika je, uz najveće počasti, pred predsedničkom Palatom Turske dočekao lično Erdogan. Posle intoniranja himni i rukovanja sa članovima delegacija, usledio je sastanak. Dodik se posle susreta zahvalio Erdoganu na čvrstom stavu i zalaganju za formiranje vlasti u BiH. Rekao je da razume predsednika Turske koji podržava ulazak BiH u NATO, jer je i Turska članica NATO.

– Želim da izrazim zadovoljstvo, jer je predsednik Turske bio spreman da sasluša i ceni naše razlike u pogledu pristupa o NATO putu koji mi imamo u BiH – istakao je Dodik.

Ponovio je da je neophodno što pre formirati, kako bi ova zemlja nastavila normalno da funkcioniše.

– U BiH postoji saradnja kroz partnerstvo za mir koje smo spremni da obnovimo, a dileme i razlike, koje mi imamo u BiH već su poznate – rekao je Dodik.

Lider Turske je kazao da BiH predstavlja pravi mozaik Balkana zbog čega su mir i stabilnost u BiH od velike važnosti za mir u celoj Evropi, ne samo na Balkanu:

– Što se tiče trilateralnih odnosa BiH, Turske i Srbije, istakli smo da želimo da ostvarimo i te sastanke što pre – rekao je Erdogan.

TURSKA PODRŽAVA PUT U NATO

Erdogan kaže da Turska snažno podržava evroatlantske integracije BiH, a posebno njeno učlanjenje u NATO: “Želimo da se što pre formira vlast u BiH bez međusobnih optužbi i nadam se da će se lideri što pre fokusirati na proces reformi, integracije BiH u evroatlantske institucije i učlanjenje u NATO za šta Turska pruža veliku podršku”, izjavio je Erdogan.

Izvor: NOVOSTI.rs

State Department je objavio godišnji Izvještaj o stanju ljudskih prava za 2018. godinu.

Za države regije zajednički problemi su korupcija, sloboda medija, napadi na novinare, te napadi na LGBTI populaciju. Za Crnu Goru se još ističe i problem trgovine ljudima.

BiH: Komplikovan sistem omogućava korupciju

Nedostatak jasne podjele nadležnosti i odgovornosti između 16 agencija za provedbu zakona u zemlji rezultira povremenom konfuzijom i preklapanjem odgovornosti, navodi se u Izvještaju. Problemi u oblasti ljudskih prava uključuju teške uslove u zatvorima, ograničavanje slobode okupljanja i izražavanja, slobode štampe, rasprostranjena korupcija u vlasti, zločine koji uključuju nasilje protiv manjina i LGBTI populacije. “Političke stranke i osobe iz struktura organizovanog kriminala ponekad su uticale na pravosuđe i na državnom i na entitetskim nivoima u politički osjetljivim slučajevima, posebno onima koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele da izvrše sudske odluke”, ističe se.

Iako zakoni predviđaju slobodu izražavanja, uključujući slobodu štampe, vlasti slabo poštuju ova prava, navodi se u izvještaju. Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje novinarima i medijima povećali su se u periodu prije Općih izbora u oktobru, dok je u većini medijskih izvještaja dominirala nacionalistička retorika i etnička i politička pristranost, često potičući netoleranciju, a ponekad i mržnju. Nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima i dalje predstavlja problem, zaključuje se u izvještaju.

Tokom prošle godine došlo je do brojnih fizičkih napada na novinare. Trend političara i drugih lidera koji optužuju medije za izdaju kao odgovor na kritike se pojačao. Tako se u izvještaju navodi primjer iz juna prošle godine, kada je predsjednik RS Milorad Dodik optužio je opozicione novinare BNTV-a Suzanu Rađen Todorić i Željka Raljića da rade protiv Republike Srpske.

Koristeći činjenicu da su otišli u London na medijski trening, povezao je to sa svojom ranijom teorijom zavjere o britanskim špijunima koji planiraju državni udar u RS, Dodik je tvrdio da su novinari prošli specijalnu obuku u Velikoj Britaniji. Pominje se i napad na novinara BN TV-a Vladimira Kovačevića, te na novinare tokom protesta boraca.

Pišući o slobodi mirnog okupljanja izvještaj se osvrće na slučaj Dragičević.

“U decembru je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS zabranilo grupi građana da održe mirne proteste u Banja Luci. Prije zabrane, pokret ‘Pravda za Davida’ tragao je za pravdom u slučaju 21-godišnjeg Davida Dragičevića, čije ubistvo tek treba riješiti. Dragićevićeva porodica mobilisala je hiljade građana u potrazi za istinom i svojim naporima da traže pravdu za sve. Vlada RS je pravdala svoju odluku da zabrani sva javna okupljanja grupe, uključujući i proteste, tvrdeći da pokret nije u potpunosti poštovao zakon tokom prethodnih okupljanja. Policija RS prekinula je okupljanje 25. decembra, prilikom čega je uhapšeno 20 pristalica ‘Pravde za Davida’, uključujući i dva člana Partije demokratskog progresa (PDP) – predsjednika Borislava Borenovića i delegata u Narodnoj skupštini RS Draška Stanivukovića. Neki novinari i demonstranti su naveli da je tokom hapšenja policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te su objavili fotografije na kojima se čini da su njihove tvrdnje podržane”, navodi se.

Piše i kako postoje kredibilni izvještaji o zastrašivanju glasača i kupovini glasova u predizbornom periodu.

Na dan izbora, međunarodni posmatrači prijavili su brojne incidente političkih partija koje su manipulisale sastavom biračkih odbora, što je ugrozilo integritet izbornog procesa. Bilo je i izvještaja o nepravilnostima i drugim problemima tokom procesa prebrojavanja glasačkih listića.

Dodaju i kako regulatorni sistem finansiranja kampanje nije mogao adekvatno da osigura transparentno i odgovorno finansiranje.

Zakon predviđa krivične sankcije za korupciju zvaničnika, ali vlada nije efikasno primijenila zakon i nije postavila javnu korupciju kao prioritet i ozbiljan problem. Zvaničnici su često akteri koruptivnih praksi, za koje nisu kažnjeni, a korupcija je i dalje prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija naročito prevladava u sektorima zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi.

Malo je poziva za krivičnim gonjenjem korumpiranih zvaničnika. Obimnost državne, entitetske, kantonalne i općinske administracije, od kojih svaka ima ovlaštenja da uspostavi zakone i propise koji utiču na poslovanje, kreirala je sistem koji nije transparentan i koji pruža mogućnosti za korupciju. Struktura vlasti na više nivoa daje korumpiranim zvaničnicima više mogućnosti da traže “naknade za usluge”, posebno u institucijama lokalne uprave.

Romi su i dalje najranjivija i najdiskriminisanija grupa u zemlji.

Izvor: VIJESTI.ba

U Sarajevu će danas biti održan novi sastanak o formiranju vlasti na državnom nivou. Dogovoren je između stranaka SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a. Na posljednjem, održanom 19. februara, lideri navedenih stranaka Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik nisu postigli dogovor.

Samo jedno je sigurno, a to je da će SNSD dati predsjedavajućeg i gotovo pa sigurno je da će to biti Zoran Tegeltija. No, posve je nesigurno da li će on danas biti prihvaćen bez “cjelokupnog paketa”, a to su imena članova novog sastava Vijeća ministara. Uz to, imperativni zahtjev SDA za prihvatanje Tegeltije kao mandatara je da se konačno usvoji godišnji nacionalni plan za NATO. Što se ovog uslova SDA tiče, Dodik je jučer ponovo potcrtao da ga neće prihvatiti.

“SDA pokušava nametnuti da prvo treba riješiti problem NATO-a, to je dio njihove politike. Mi izlazimo iz toga jer nismo ni bili dio priprema tog plana. Sve što je učinjeno na tom pitanju je bilo učinjeno mimo nas iz SNSD-a. SNSD neće žrtvovati princip vojne neutralnosti za bilo kakav dogovor o formiranju vlasti. To je moja poruka i sutra će isto biti”, istakao je jučer Dodik.

Zna i Čović da će biti teško prihvatiti i jedno i drugo. On je prije nekoliko dana izjavio kako misli da “neće biti mandatara dok ne bude čitavog dogovora za Vijeće ministara”.

Ipak, neformalni rok za uspostavu državne vlasti, koji su sebi postavili lideri, je kraj marta. Osim navedenih problema, čeka se i ko će se pridružiti navedenoj trojki radi formiranja parlamentarne većine. Oči su uprte u DF i SBB.

Kada je, pak, riječ o podjeli resora, o čemu bi danas također moglo biti razgovora, budući da SNSD-u pripada funkcija predsjedavajućeg, ostala dva glavna partnera bi trebalo da dobiju pozicije ministra vanjskih poslova te ministra finansija.

Kada je, pak, riječ o podjeli resora, o čemu bi danas također moglo biti razgovora, budući da SNSD-u pripada funkcija predsjedavajućeg, ostala dva glavna partnera bi trebalo da dobiju pozicije ministra vanjskih poslova te ministra finansija.

Izvor: KLIX.ba

Nakon susreta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika s entitetskim ministrima, predstavnicima Brčkog i drugih instanci, prezentovana je najvjerovatnija trasa koja će nakon konačnog usvajanja biti predstavljena Turskoj kao inicijatoru i investitoru autoputa Sarajevo – Beograd. Klix.ba donosi pretpostavljenu mapu i osnovne podatke o dionicama.

Kako je Dodik naglasio na jučerašnjoj konferenciji za medije, cijena gradnje dionica autoputa i brze ceste bila bi blizu šest milijardi konvertibilnih maraka. Također, istaknut je značaj dijela autoputa, odnosno brze ceste između Višegrada i Bosanske Gradiške kao direktne konkurencije autoputu Beograd – Zagreb, a kada je riječ o tranzitu iz Turske i južnog Balkana prema Zapadnoj Evropi.

Šta je autoput/brza cesta Sarajevo – Beograd?

Kada kažemo “autoput Sarajevo – Beograd” mislimo na još uvijek nepostojeću cjelinu dionica, koju treba da čine dijelovi postojećih autocesta u BiH i Srbiji i dionice koje tek treba da se izgrade. Za bh. stranu to su autoput A1 (izgrađeni dio od Sarajeva do Zenice i neizgrađeni dio od Zenice do Žepča), neizgrađeni autoput Žepče – Tuzla, neizgrađeni autoput Tuzla – Brčko i neizgrađeni autoput Brčko – Bijeljina. Navedene dionice čine tzv. sjeverni krak. južni krak čini neizgrađena brza cesta Sarajevo (Pale) – Višegrad s dionicom za Goražde.

U Srbiji najveći dio cjeline već postoji, a izgradnja prvih kilometara novih dionica trebalo bi da počne već ovoga ljeta. Riječ je o sjevernom kraku, odnosno dionici od granice s našom zemljom do spoja s postojećim autoputem Beograd – Zagreb. Također, Srbiji valja graditi svoj dio južnog kraka u istočnom dijelu Srbije, odnosno od granice s BiH na Vardištu do Čačka i od Beograda do Ljiga.

Važnost Tuzle

Kako je ranije isticano te kako su vlasti FBiH, ali i lokalne vlasti u Brčkom i Bijeljini naglasile, Tuzlanski kanton, kao i cjelokupno područje sjeverne Bosne, ima najviše stanovnika i njegova privreda i prirodni resursi jedan su od ekonomskih stubova BiH. Prema stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim prometnicama u području grada Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila, što je parametar koji sugerira značajnu ekonomsku isplativost gradnje brze ceste od Sarajeva do Tuzle i dalje preko Brčkog i Bijeljine. S obzirom na sporost gradnje autoputa A1 i problema u vezi s tenderom, entuzijazam Tuzlaka kada je riječ o gradnji kraka prema njihovom gradu s razlogom je bio gotovo uništen. Turska inicijativa je zato vjetar u jedra Tuzlanskom kantonu i možda jedina šansa da se u ovom dijelu 21. vijeka ona uključi u mrežu modernih cesta.

Kako smo skrenuli pažnju na Tuzlu, tako je važno kazati kako je rukovodstvo RS-a s Dodikom na čelu u vrijeme prvih pregovora o trasi autoputa bilo protiv sjevernog kraka, odnosno da je zagovaran isključivo južni krak preko Pala i Višegrada.

Koliko je ceste u BiH?

Trasa koja će biti predložena uključuje autoput (prema trenutnim planovima) i brzu cestu. Autoput od Žepča sve do granice sa Srbijom na Rači trebao bi biti dugačak od 160 do 180 kilometara, dok bi brza cesta od Sarajeva do Višegrada trebala biti dugačka oko 120 kilometara. Kao neizgrađena dionica treba se spomenuti i A1 između Zenice i Žepča u dužini od blizu 40 kilometara.

Također, za razliku od prve dvije dionice, za veći dio spomenutog dijela A1 finansiranje je osigurano. Sve skupa, uz neizgrađene dionice u BiH, dobije se planirani moderni asfalt u dužini od blizu 340 kilometara. S postojećim A1 od Sarajeva do Zenice dobije se oko 410 km.

Zašto južni krak nije autoput?

Jednostavno, saobraćaj na toj dionici je i više nego siromašan. Tokom 2018. godine bilo je riječi da će turska strana ponuditi koncesioni model finansiranja koji podrazumijeva garanciju države da prosječni dnevni promet preko Višegrada bude više od 12.000 vozila. Dnevni promet ceste Sarajevo – Mostar je od 6.000 do 10.000 vozila. Prema podacima iz 2009. godine, promet na putevima od Višegrada do Sarajeva jedva da prelaze 7.000 vozila dnevno, dok veći dio prometnica ima između 600 i 3.000 vozila dnevno. Ruta preko Tuzle nema taj problem s blizu 10.000 vozila dnevno na dionicama prema Brčkom i Bijeljini

Zahvalno Goražde?

Specifičan je slučaj Goražda, odnosno njegove geografske pozicije kada je riječ o planovima budućih brzih cesta. Ako se sjetimo da je u toku izgradnja dijela brze ceste Sarajevo – Goražde (kroz Federaciju BiH) i ako pogledamo priloženu mapu, lako je zaključiti da je najistočnije mjesto u FBiH. Kako je Dodik kazao u izlaganju u srijedu, Autoputevi RS su prepoznali važnost Goražda pa će u projekt izgradnje brze ceste Sarajevo – Višegrad uključiti i poseban krak ka Goraždu.

Jednom kada saobraćajnice budu izgrađene, imat ćemo savremenu konekciju na glavni grad BiH preko oba entiteta i savremenu vezu sa Srbijom u smjeru Višegrada. Jednom kada saobraćajnice budu izgrađene, imat ćemo savremenu konekciju na glavni grad BiH preko oba entiteta i savremenu vezu sa Srbijom u smjeru Višegrada.

Izvor: KLIX.ba

Na području Policijske uprave Bijeljina u jutarnjim satima pronađena su 22 migranta, koji su na teritoriju Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine ilegalno ušli iz susjednih zemalja.

Oko 05.25 sati, u ulici Neznanih junaka u Bijeljini, policajci su kontrolisali četiri osobe, a provjerama je utvrđeno da se radi o ilegalnim migrantima iz Bangladeša. U 07.30 sati na području Grada Bijeljina pronađena je grupa od 18 osoba, za koja je provjerama utvrđeno da se radi o ilegalnim migrantima iz Pakistana. Pronađeni ilegalni migranti nisu posjedovali potvrde o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil. Iz Policijske uprave Bijeljina ističu da su ove osobe predate inspektorima za strance u Terenskoj kancelariji u Bijeljini. Lokalni portali u tom gradu su objavili da su pripradnici Policijske uprave Bijeljina brzom reakcijom uspjeli pronaći i privesti migrante koji su se jutros dali u bjeg prilikom sprovođenja u terensku Kancelariju za strance. Nakon što su se migranti razbježali, usljedila je policijska potjera u kojoj je, prema saznanjima portala InfoBijeljina, učestvovalo više od 30 policajaca.