Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na rad u inozemstvo ove godine iz BiH je otišlo 10.913 osoba. Od ovog broja 10.090 građana je otišlo u Sloveniju, a 823 radnika su dobila posao u Njemačkoj. Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije pak govore da je dozvolu za boravak u ovoj zemlji 2018. godine dobilo 28.599 državljana BiH.
Od broja dozvola izdatih bh. državljanima (52.475), od januara do oktobra 2018. godine, 2.193 dozvole su za stalni, a 26.406 za privremeni boravak. Najviše dozvola izdato je u oktobru. BiH je po broju izdatih dozvola daleko ispred zemalja regiona, poput Crne Gore čiji su državljani dobili 285 boravišnih dozvola, Makedonije s 3.740 boravišnih dozvola te Srbije i Kosova sa s 8.942, odnosno 6.364 boravišne dozvole. Podaci se odnose na državljane BiH koji su zahtjeve za boravišne dozvole predavali ne samo u Ambasadi Slovenije u BiH, već i u slovenskim ambasadama u drugim zemljama, kao i na broj zahtjeva koje su u ime radnika lično predali poslodavci u Sloveniji. U tom broju u tabeli uračunati su i podaci o dozvolama za boravak i rad koji se produžavaju u Republici Sloveniji na godišnjem nivou. Zbir izdatih dozvola za boravak i rad u tabeli ne predstavlja samo boravišne dozvole radi zaposlenja, već i boravišne dozvole iz drugih razloga određenih u Zakonu o strancima Republike Slovenije, kao što su spajanje porodice, studij, plava karta, drugi opravdani razlozi i sično.
Odlaze vozači, varioci, zidari…
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da je u Sloveniju otišlo 23 posto vozača, isto toliko varilaca, 7 posto zidara te u manjem postotku ostale profesije uglavnom vezane za građevinsku industriju, kao što su elektroizolateri, hidroizolateri, elektromonteri, hidromonteri, armirači, fasaderi i slično. Radnici koji su otišli u Njemačku dobili su posao kao njegovatelji.
“Za sve ove profesije postoje viškovi na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH”, navode iz Agencije.
Što se tiče uslova rada, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH povremeno kontroliraju poslodavce koji zapošljavaju bh. radnike te obilaze radnike kako bi se uvjerili da li se sporazumi prema kojima su zaposleni poštuju.
“Mi ne možemo upoređivati uslove rada u inozemstvu i na domaćem tržištu rada, već samo kontrolisati da li se odredbe sporazuma poštuju. Do sada nije bilo slučajeva prevare za posredovanja koja su išla putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a radnici su zadovoljni uslovima rada, prije svega platama”, navode iz agencije.
Domaći poslodavci bi se mogli naći u problemu
Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje ističu da je evidentno da u posljednje vrijeme na strukturu raspoložive radne snage u BiH utječe i izražena emigracija u inozemstvo, naročito mladog i stručnog kadra. Posebno se to odnosi na zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija, građevinarstva, mašinstva te medicine.
“Ukoliko se taj trend nastavi, na tržištu rada u FBiH bi moglo doći do apsurdne situacije da se na evidenciji nezaposlenih i dalje nalazi veliki broj osoba, ali da domaći poslodavci imaju velike probleme da pronađu odgovarajuću radnu snagu jer osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih ne posjeduju potrebne vještine i znanje”, ističu iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Dodaju da u ovom kontekstu treba imati na umu da blizu 30 posto osoba koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih u FBiH nemaju nikakve kvalifikacije.
“Ako u svemu ovome postoji nešto pozitivno onda je to činjenica da kvalificirani radnici na domaćem tržištu dobijaju sve više na cijeni i u poziciji su da biraju poslove te da budu adekvatnije plaćeni nego je to ranije bio slučaj”, naglašavaju iz zavoda.
Da bi ovaj problem bio što manje izražen, dodaju, potrebno je reformisati obrazovnu politiku koju bi trebalo apsolutno prilagoditi potrebama tržišta rada, inače će se nastaviti produkcija kadra za evidenciju nezaposlenih, a ne za tržište rada.
Izvor: KLIX.ba
