Loading
GSS Media

Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Home / Category: Bosna i Hercegovina

Građani Bihaća i večeras su izašli na proteste zahtijevajući od vlasti da riješe problem migranata u ovom gradu, javljaju reporteri “Avaza” s lica mjesta.

 

 

Nekoliko stotina građana već treći dan je izašlo na ulice da bi ukazali na nebrigu nadležnih vlasti naspram sigurnosne situacije u njihovom gradu i tražili da hitno reagiraju. Građani zahtijevaju vanrednu sjednicu Vlade USK, Gradskog vijeća Bihaća i adekvatnu reakciju državnih vlasti, te proglašavanje vanrednog stanja u Bihaću, urgentno postizanje dogovora o budućoj lokaciji migrantskog kampa van grada i njihovo izmještanje iz urbanih gradskih zona.

 

Izvor:24sata.info

Continue Reading

Nepoznati mladić danas je u apoteci u Maglaju s namjerom da plati dug jednog od penzionera koji je uzimao lijek odlučio ipak otplatiti sve dugove penzionera u toj apoteci koji su iznosili blizu 400 KM.

 

 

Ovo dirljivo svjedoćenje s javnošću je podijelio Zeničanin humanista Aldin Kajmaković koji je svjedočio činu u maglajskoj apoteci. U statusu kojeg je na društvenoj mreži s javnosti podijelio, Kajmaković govori kako je prilikom ulaska u apoteku sreo starijeg čovjeka, penzionera koji je radnicu u tom trenutku pitao “Može li do penzije?” te nastavlja:

“Ponavlja dido 3 x dvije tablete i 8,70 KM, koliko košta lijek da ne zaboravi… Zadesi se tu osoba koja upita apotekarku ‘Da li je dido pitao može li do penzije pa da tad plati ili može li mu to terapije biti do penzije?”… Nakon što apotekarka reče da on uzme na dug do penzije, momak se ponudi da plati taj lijek i ako ima još nesto duga od ranije. Kada je apotekarka stidljivo rekla da ima još dugova i da ona tako penzionerima daje lijekove na veresiju do penzije, momak je zamolio da sabere sve dugove koje imaju penzioneri. Nakon kraćeg vremena, momak je platio blizu 400 KM”, stoji u statusu Kajmakovića te dodaje kako je i apotekarka nakon toga zaplakala jer nije vjerovala da se takve stvari dešavaju na današnjem vremenu.

“Ni meni nije bilo nimalo svejedno, iskreno, postidio sam se zbog njegovog dobročinstva. Volio bih da svaki grad ima bar po jednog takvog dobročinitelja, a ovom mladiću iz Maglaja želim sve najbolje i da i dalje nastavi putem činjenja dobrih djela”, zaključio je Kajmaković za Klix.ba

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading

Uprkos tome što Centralna izborna komisija (CIK) BiH još uvijek nije dodijelila mandate državnim i federalnim parlamentarcima već se znaju imena i prezimena 140 zastupnika koji će naredne četiri godine sjediti u klupama Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

 

 

Nije isključeno da u organe zakonodavne vlasti države BiH i njenog entiteta Federacije BiH uđu i drugi parlamentarci ukoliko neki od zastupnika budu izabrane za funkcije u izvršnoj vlasti.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH
Stranka demokratske akcije (SDA):
Denis Zvizdić, Adil Osmanović, Šemsudin Mehmedović, Nermin Mandra, Edin Mušić, Safet Softić, Halid Genjac, Amir Fazlić i Šemsudin Dedić (ukupno devet mandata)
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH:
Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Enver Bijedić, Zukan Helez i Nada Mladina (ukupno pet mandata)
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD):
Nebojša Radmanović, Staša Košarac, Vojin Mitrović, Dragan Bogdanović, Lazar Prodanović (ukupno pet mandata)
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH:
Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Bariša Čolak (ukupno pet mandata)
Srpska demokratska stranka (SDS):
Mirko Šarović, Dragan Mektić, Aleksandra Pandurević i Obren Petrović (ukupno četiri mandata)
Demokratska fronta (DF):
Dženan Đonlagić, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš (ukupno tri mandata)
Savez za bolju budućnost (SBB):
Edita Đapo i Damir Arnaut (ukupno dva mandata)
Naša stranka (NS):
Predrag Kojović i Mirijana Marinković-Lepić (ukupno dva mandata)
Partija demokratskog progresa (PDP):
Branislav Borenović i Mira Pekić (ukupno dva mandata)
Nezavisni blok (NB):
Fuad Kasumović (jedan mandat)
Pokret demokratske akcije (PDA):
Mirsad Kukić (jedan mandat)
Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA):
Jasmin Emrić (jedan mandat)
Demokratski narodni savez (DNS):
Dragutin Rodić (jedan mandat)
Socijalistička partija (SP):
Jakov Galić (jedan mandat)
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ima 42 člana, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske. Kvorum čini većina svih članova izabranih u Zastupnički dom PSBiH.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH
Stranka demokratske akcije (SDA):
Asim Kamber, Husein Rošić, Hamdija Abdić, Rahim Gadžić, Ibrahim Zukić, Samira Begić, Denijal Tulumović, Edita Mazić, Miralem Galijašević, Suad Kaknjo, Adisa Kokić-Hinović, Mirsad Zaimović, Mirza Ganić, Eldar Čomor, Adnan Efendić, Melika Mahmutbegović, Mirsad Peco, Senad Mašetić, Osman Ćatić, Salmir Kaplan, Sebija Izetbegović, Asim Sarajlić, Salko Bukvarević, Kenela Zuko, Salko Zildžić, Ismet Osmanović, Zijat Mušić i Halima Crnica (ukupno 28 mandata)
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH:
Albin Muslić, Mujo Hasić, Nedžad Šečić, Zlatko Ercegović, Meliha Bijedić, Hasan Muratović, Senaid Begić, Elvir Karajbić, Jasmina Zubić, Damir Mašić, Nijaz Helez, Zoran Mikulić, Irfan Čengić, Lana Prlić, Ivan Boban i Mira Grgić (ukupno 16 mandata)
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH:
Marijan Klaić, Josip Martić, Marinko Čavara, Lidija Bradara, Boris Marjanović, Jelka Milićević, Mladen Bošković, Goran Opsenica, Dario Knezović, Stanko Musa, Ivica Pavković, Petar Galić, Ante Baković, Ivan Musa i Delfa Dejanović (ukupno 15 mandata)
Demokratska fronta (DF):
Zeid Mujić, Bahrudin Šarić, Alma Kratina, Hajrudin Žilić, Nihad Čolpa (GS), Mara Đukić, Ahmed Džubur, Samer Rešidat, Dževad Adžem i Amra Kunovac (ukupno 10 mandata)
Savez za bolju budućnost (SBB):
Azra Hadžić-Bećirspahić, Adin Huremović, Zlatko Kravić, Faika Mujanović – Glamočanin, Mirsad Kacila, Sanela Prašović-Gadžo, Munib Jusufović i Šemsudin Kavazović (ukupno osam mandata)
Naša stranka (NS):
Sabina Ćudić, Nasiha Pozder, Mirsad Čamdžić, Amela Kuskunović, Sanela Klarić i Želimir Bukarić (ukupno šest mandata)
Pokret demokratske akcije (PDA):
Husein Topčagić, Elzina Pirić, Safer Demirović i Azmir Husić (ukupno četiri mandata)
Nezavisni blok (NB):
Eldin Vrače, Amer Obradović, Dženana Hodžić i Elmedin Voloder (ukupno četiri mandata)
Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA):
Irfan Durić i Tahir Nuhić (ukupno dva mandata)
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 1990:
Luka Faletar i Boro Krišto (ukupno dva mandata)
Narod i pravda (NP):
Nermin Muzur i Goran Akšamija (ukupno dva mandata)
Laburistička stranka (LS):
Mirvet Beganović (jedan mandat)
Zastupnički dom Parlamenta FBiH sastoji se od 98 zastupnika, koji se biraju demokratskim putem na izravnim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriju cijele Federacije BiH, sukladno Ustavu Federacije BiH i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Mandat zastupnika u Zastupničkom domu je četiri godine, ukoliko Zastupnički dom ne bude raspušten, sukladno Ustavu Federacije BiH.
Izvor: KLIX.ba
Continue Reading

Sarajevo – Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske u vođstvu je kandidat SNSD-a Milorad Dodik sa osvojenih 55,15 odsto glasova, izjavio je Sarajevu predsjednik Centralne izborne komisije /CIK/ BiH Branko Petrić.

 

 

On je na konferenciji za novinare CIK-a BiH u ponoć saopštio da je na, osnovu preliminarnih, nezvaničnih i nepotvrđenih rezultata, na drugom mjestu kandidat Saveza za pobjedu Mladen Ivanić sa osvojenih 41,98 odsto glasova. Petrić je naveo da je kandidat Prve SDS za srpskog člana Predsjedništva BiH Gojko Kličković dobio je 1,49 odsto glasova, a kandidat Srpske napredne stranke Mirjana Popović 1,38 odsto. Prema njegovim riječima, ovi rezultati dobijeni su sa 43,42 odsto biračkih mjesta na kojima je glasalo 741.599 birača. Na izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u vođstvu je kandidat SDA Šefik Džaferović sa 100.872 ili 37,97 odsto glasova, na drugom mjestu je kandidat SDP-a Denis Bećirović sa 33,40 odsto, a na trećem kandidat SBB-a Fahrudin Radončić sa 12,35 odsto glasova. Kandidat Demokratskog fronta za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić vodi sa 49,47 odsto glasova, a na drugom mjestu je kandidat HDZ-a BiH Dragan Čović sa 38,66 odsto glasova. Petrić je najavio da će najnoviji rezultati izbora biti objavljeni na veb stranici CIK-a BiH danas između 8.00 i 9.00 časova. Kada je riječ o izlaznosti, ona je na nivou BiH 1.736.838 ili 53,36 odsto birača, u Republici Srpskoj 57,30 odsto, u Federaciji BiH 51,25 odsto i u Brčko distriktu 56,81 odsto. Petrić je naveo da nedostaju rezultati sa samo 17 biračkih mjesta.

 

Izvor: GLASSRPSKE.com

Continue Reading

Vlada Republike Srpske (RS) dodjelila je danas privrednom društvu “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd” (Šandong) koncesije za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.

 

 

Data je i saglasnost na prijedlog Ugovora o koncesiji za autoput Banja Luka – Prijedor – Novi Grad (prva faza Banja Luka – Prijedor). Koncesija se dodjeljuje na period od 33 godine, uključujući i period izgradnje, saopćeno je nakon radno-konsultativne sjednice entitetske vlade. Vrijednost investicije (projektovanje i izgradnja) je projektovana na iznos od 297 miliona eura. Konačni kapitalni trošak po kilometru je sedam miliona eura i on se nalazi, kako navode iz Vlade RS-a, na donjem pragu srednjeg obima u poređenju sa sličnim projektima u Evropi.

Koncesionar se obavezuje na uredno plaćanje koncesione naknade, koja se sastoji od jednokratne naknade – 1,5 posto od vrijednosti investicije, što iznosi 4.466.600 eura i godišnje naknade – pet posto, od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od iznosa prikupljene putarine, a u skladu sa Zakonom o koncesijama. Iz Vlade RS-a podsjećaju da je kompanija Šandong u decembru 2017. godine podnijela ponudu za započinjanje postupka dodjele koncesije za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.

Autoput Banja Luka – Prijedor će biti dužine oko 42 km, sa po dvije saobraćajne trake po smjeru, razdijelnim ostrvom i zaustavnim trakama. Prema podacima generalnog projekta, očekuje se da će na predmetnoj dionici biti izgrađeno sedam tunela i 35 mostova, sa tri planirane petlje i infrastrukturom za zatvoreni sistem naplate putarine sa tri stanice za naplatu, kao i sistemom za upravljanje i kontrolu bezbjednosti saobraćaja.

 

Izvor: 24SATA.info

Continue Reading

U više porodilišta u BiH u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je manje beba nego lani u istom periodu, što donosi zabrinutost da, ukoliko se uskoro nešto ne promijeni, bijela kuga će uzeti sve više maha.

 

 

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci  ove godine registrovano je 13.045 živorođene djece, što u odnosu na isti period lani pokazuje pad broja živorođenih za 2,46 odsto, odnosno prošle godine za prvih šest mjeseci rođeno je 13.374 djece ili  329 beba više. Aleksandar Majić, demograf iz Banjaluke, ističe da se skoro 20 godina kontinuirano smanjuje broj rođene djece, ali da mnogo faktora utiče na to.

“Između ostalog, tu su društveno-ekonomski faktori koji su povezani sa nezaposlenošću, povezani sa  životnim standardom, a i samim tim i stilom života, tj. nekim sociološkim faktorima, odnosno sve manjim  brojem sklopljenih brakova”, kazao je Majić za “Nezavisne”.

Prema njegovim riječima, kasnije sklapanje braka utiče na smanjen broj rođenih beba.

“U posljednje vrijeme svjesni smo i sve većih migracija stanovništva sa ovih prostora. U tim migracionim kretanjima većinom učestvuje mlađa populacija”, kazao je Majić i objasnio da se na taj način smanjuje potencijalni broj budućih roditelja, jer oni odlaze u inostranstvo, i to je, kako kaže Majić, sigurno ključni faktor što je iz godine u godinu manje beba.

Prema njegovim riječima, veća finansijska izdvajanja za djecu, a posebno za prvorođenu,  u mnogome bi doprinijela da se popravi demografska slika.
“Mi forsiramo rađanje trećeg i četvrtog djeteta, ali bi sigurno trebalo odmah  te mjere i podsticaji da budu primjenjivani i na prvom djetetu”, ističe Majić.
Smatra da bi veće plate i veća zaposlenost urodili plodom da stanovništvo ostane  na ovim prostorima i da se popravi demografska slika.
Vedran Francuz, sociolog, ističe da je pad nataliteta zahvatio ne samo BiH, nego i zemlje u regionu.
“Država može kroz različite programe da motiviše mlade da ostanu ovdje i da osnivaju porodice”, kazao je Francuz i dodao da je svakako jedan od pozitivnih primjera to što Vlada RS izdvaja za nezaposlene porodilje.
Dragan Stanar, načelnik opštine Oštra Luka, ističe da se godinama unazad rađa sve manje djece upravo zato što mladi nemaju uslova da ostanu u svojim opštinama i da stvaraju porodicu. U ovoj opštini je za pola godine rođeno 11 beba.
“Taj problem je prisutan i drugim opštinama, a naša jako loša politička i ekonomska situacija izaziva da ljudi odlaze odavde”, kazao je Stanar.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja “Četiri plus”, koje okuplja višečlane porodice, ističe da se godinama rađa sve manje djece, te da mladi odlaze iz BiH.
“Godinama se  bilježi sve manji broj poroda, jer sve je više mladih koji u sve kasnijoj dobi dobijaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenih pitanja te se sve kasnije odlučuju na stvaranje porodica”, kazao je Radovanović.
Građani su uglavnom saglasni da,  ukoliko BiH želi zadržati mlade ljude, koji će ovdje ostati, zasnivati porodice i stvarati svoje domove, mora im pružiti mnogo više.

 

Izvor: VIJESTI.ba

Continue Reading

Ambasada Bosne i Hercegovine u Bernu je u kontaktu sa predstavnicima švicarske brodarske kompanije u čijem je vlasništvu oteti brod, potvrdili su Feni iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, odgovarajući na upit o otmici posade švicarskog teretnog broda u kojoj je bio i jedan bh. državljanin.

 

 

“Osim što je Ambasadi potvrđeno da je jedan od radnika na brodu državljanin BiH, ostali podaci se radi istrage i aktivnosti koje se poduzimaju za sigurno i brzo puštanje zadržanih na brodu ne smiju davati u javnost”, naglasili su iz MVP-a BiH. Agencije su javile da su nigerijski pirati oteli 12 članova posade švicarskog teretnog broda, među kojima je i bh. državljanin. Švicarska brodarska tvrtka Massoel potvrdila je napad na svoj teretni brod Glarus u nigerijskim vodama. Brod je prevozio pšenicu od Lagosa do Port Harcourta. Nigerijska agencija za pomorsku upravu i sigurnost objavila je, a prenio je BBC, da su sedmero talaca Filipinci, po jedan iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Ukrajine i Rumunjske te da se još uvijek smatraju nestalima. Iz švicarske tvrtke naveli su da su obavijestili obitelji otetih te da surađuju s vlastima i stručnjacima, kako bi se osiguralo brzo i sigurno oslobađanje talaca.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading