Category Archive for: Hrvatska

Vlada je pripremila 1,5 milijardu kuna za devet mjera aktivne politike zapošljavanja kojima želi pomoći svima koji se nalaze na marginama tržišta rada, rečeno je u srijedu u Banskim dvorima na predstavljanju mjera uz slogan “Od mjere do karijere”.

Paket mjera stupa na snagu u četvrtak, 2. ožujka, a riječ je o potporama za zapošljavanje, usavršavanje, samozapošljavanje te za očuvanje radnih mjesta, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i mjeri stalni sezonac.

Mjere su, kazao je premijer Andrej Plenković, dio aktivnosti fokusiranih na najvažniji dio programa Vlade – gospodarski rast i razvoj. Posebno ističe da se mogu koristiti kombinirano i da je predviđeni iznos za 400 milijuna kuna veći nego lani, a od ukupnog iznosa se 650 milijuna kuna povlači iz Europskog socijalnog fonda.

“Mjere će pridonijeti gospodarskoj stabilnosti i rastu jer će se povećati broj raspoloživih i novootvorenih radnih mjesta”, kazao je premijer uvjeren da će pridonijeti ostvarenju projekcija Vlade i Europske komisije o gospodarskom rastu u ovoj godini većem od 3 posto.

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutno je oko 22.000 slobodnih radnih mjesta, a Plenković kaže kako bi, kada bi se ta mjesta potpuno popunila, broj nezaposlenih pao za 10 posto.

Podsjetio je kako je u izbornom programu isticano da se stopa zaposlenosti želi povećati na 68 posto i ocijenio da će kombinacija devet mjera biti korak u tom smjeru i da će se to osjetiti tijekom godina ovoga mandata.

Kod mjere za samozapošljavanje poticaj je povećan s 25.000 na 35.000 kuna, a Plenković navodi da je moguće i udruživanje više mladih u svojevrsni start-up što bi predstavljalo značajna sredstva za samozapošljavanje.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić ustvrdio je da će paket mjera, koji je smanjen s dosadašnje 41 mjere na njih devet, omogućiti što većem broju nezaposlenih, dugotrajno nezaposlenima, osobama s invaliditetom i mladima, da što prije uđu na trižšte rada i pronađu svoju perspektivu.

Ozvor: Jutarnji.hr

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za četvrti kvartal prošle godine prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo raslo 3,4 posto.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. što je najveći rast u zadnjih gotovo devet godina, od četvrtog tromjesečja 2007. godine. Tada je BDP porastao također 3,4 posto.

To je već deveto tromjesečje zaredom kako je hrvatsko gospodarstvo u uzletu, a najveći doprinos dala je dobra turistička sezona, ali i osobna potrošnja građana.

Zanimljivo je da je ukupan izvoz  prvi puta u povijesti veći od 50 posto BDP-a.

“To je, naime, prvi puta u povijesti mjerenja BDP-a, da je na godišnjoj razini zabilježen izvoz veći od 50 posto BDP-a. Razlog je dobra turistička sezona, rekao je na konferenciji za novinare Marko Krišto, ravnatelj DZS-a.

Prva procjena pokazuje da je BDP u 2016. realno veći za 2,9 posto u odnosu na 2015. godinu.

Hrvatska je druga najbrže rastuća ekonomija Europske unije, odmah iza Rumunjske, ustvrdio je Krišto.

Plenković: Za rast BDP-a zaslužna je Vlada jer se bavi bitnim stvarima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak kako je za rast BDP-a u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,4 posto zaslužna Vlada jer se bavi bitnim stvarima i poduzima ono što ljudi očekuju – gospodarskim rastom.

“Rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine, mogu slobodno reći u mandatu moje Vlade, bit će veći nego što je bio u bilo kojem kvartalu prije, u proteklih devet godina. Ova Vlada se bavi bitnim, onime što ljudi očekuju – gospodarskim rastom i razvojem i sve pretpostavke koje mi možemo učiniti s naše strane idu u tom smjeru”, rekao je Plenković koji je sudjelovao nna konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”.

Plenković je dodao da i porezna reforma i proračun i rasterećenje gospodarstva, transparentnost javnih nabava, svi zakonski prijedlozi idu za tim da Vlada radi ono što joj je posao – stvori kvalitetan okvir za one koji imaju poduzetni duh, plan, program, spremni su izaći na tržište, generirati nova radna mjesta, vrijednost i pridonijeti BDP-u i kvaliteti života svih hrvatskih ljudi.

“Na tom tragu ćemo ustrajati unatoč nizu drugih sitnih tema koje se naizgled čine strašno važne”, poručio je predsjednik Vlade.

Rast osobne potrošnje

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je u prosjeku gospodarstvo u četvrtom kvartalu 2016. poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto. Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.  Makroekonomisti u anketi navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

“Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend upućivali su i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača”, navodi jedan od makroekonomista.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.

“Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja”, navodi se.

Ubrzanje rasta industrijske proizvodnje

Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje, koja jača već 23 mjeseca zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine. Zahvaljujući rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto, u cijelom četvrtom lanjskom tromjesečju proizvodnja je porasla oko 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

“Pozitivno će na BDP utjecati dinamiziranje industrijske proizvodnje i nastavak pozitivnih trendova na strani osobne potrošnje, investicija i izvoza”, navodi jedan od makroekonomista. Izvoz je i lani nastavio trend rasta, treću godinu zaredom. Prema prvim podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prošloj godini 5,1 posto, na 92 milijarde kuna. To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 4,6 posto, na 147 milijardi kuna. Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 55 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 62,6 posto, za razliku od 62,4 posto godinu dana prije. Pozitivno bi na BDP u četvrtom lanjskom kvartalu mogao utjecati “nešto manji rast deficita vanjskotrgovinske bilance nego u prethodnim razdobljima prošle godine, na što je, prema prvim procjenama, utjecao nešto izraženiji rast robnog izvoza na samom kraju godine”, navodi se u anketi.

Nastavak rasta investicija

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom.

“Očekujemo nastavak značajnog doprinosa investicija, povezanih s EU fondovima, ali i s privatnim investicijama”, navodi jedan od makroekonomista.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Zahvaljujući postupnom ubrzavanju rasta BDP-a s 2,7 posto u prvom, 2,8 posto u drugom te 2,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine, kao i izglednom ubrzanju u četvrtom kvartalu, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016. Prema najnovijoj anketi, osam makroekonomista procjenjuje da je rast BDP-a u prošloj godini iznosio 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,6 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 3,1 posto. Ostvare li se procjene o rastu BDP-a za 2,9 posto, bio bi to najveći skok od 2007. godine, kada je gospodarstvo poraslo 5,2 posto.

Izvor: Dnevnik.hr

Središtem Rijeke u nedjelju prolazi 32. Međunarodna karnevalska povorka, kao vrhunac Riječkoga karnevala, a u njoj sudjeluje oko 10.400 maskiranih sudionika u 110 karnevalskih skupina sa 74 alegorijskih kola.

Povorka je krenula u podne i kreće se od Rive, preko Ulice Ivana Zajca, Ribarske ulice, Jelačićevog trga, preko Scarpine ulice, Korza, Adamićeve ulice i Jadranskog trga, do povratka u luku. Uzduž trase je postavljeno šest pozornica s kojih voditeljski parovi najavljuju skupine i podižu atmosferu.

Ove godine, uz sudionike iz Rijeke i šireg kvarnerskog područja te drugih dijelova Hrvatske, u povorci sudjeluju gosti iz inozemstva, i to tri skupine iz Italije, iz Ptuja u Sloveniji, skupine iz Herceg Novog u Crnoj Gori i Vrnjačke Banje u Srbiji.

Nakon prolaska posljednje skupine oko 20 sati, a to su tradicionalno Halubajski zvončari, karnevalska skupina Pom-F-Ri s Pomorskog fakulteta u Rijeci će simbolično spaliti Pusta na moru u riječkoj luci, te slijedi zabava u prostoru Ex Port na Delti, pred pozornicom na Korzu te u brojnim kafićima i klubovima u središtu grada.

Oni koje interesira povorka, a nisu mogli doći u središte Rijeke, omogućeno je praćenje uživo putem internetskih stranica Riječkog karnevala, na vlastitom You tube kanalu i na portalu dnevnik. hr te u programu televizije Kanal Ri kao i u radijskom programu Radio Rijeke.

Zbog održavanja povorke, promet središtem Rijeke je u nedjelju u potpunosti zatvoren od 9 do 22 sata. Posebno je regulirano i parkiranje, zbog mnoštva gostiju, sudionika i gledatelja, a javni gradski prijevoz je za putnike tijekom dana besplatan.

Izvor: Tportral.hr

VELEPOSLANICA EU-a u Albaniji Romana Vlahutin i članovi njene obitelji dobili su 24-satnu pratnju policije, nakon što su se prijetnje smrću intenzivirale u posljednje vrijeme, piše austrijski Standard.

Prijetnje se povezuju s najavom reforme pravosuđa u Albanij, koja je za Der Standard, primjer “endemski korumpirane zemlje”.

Albanija je inače odnedavno kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a smatra se kako je upravo u pravosuđu najveća korupcija. Protiv korupcije u Albaniji izravno su uključene i EU i američke institucije, a prijetnje su stigle i na adresu Donalda Lua američkog veleposlanika te na adresu Genoveve Ruiz Calaverae članicu Europske komisije.

Vlahutin, Lu i Calavera članovi su komisije koji provjeravaju rad i imovinu sudaca i državnih odvjetnika u toj zemlji, a krajnji cilj Komisije je da se korumpirane ljude ukloni iz sustava pravosuđa Albanije.

Korumpirani suci i tužitelji tako su se našli u strahu od gubitka posla, ali i klasični kriminalci koji su od takvog pravosuđa do sada imali izravnu korist.

Vlahutin je bivša savjetnica Ive Josipovića, koja je 2014. godine imenovana za voditeljicu izaslanstva Europske unije u Tirani.

Iyvor: Index.hr

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA) na sjednici Predsjedništva u četvrtak prihvatio je ostavku bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića kao počasnog predsjednika SABA-e, uz poruku da ga se ne odriču kao antifašista i da mu kao bivšem predsjedniku Hrvatske ostaje ured u prostorijama Saveza.

Mesić je krajem siječnja podnio ostavku na dužnost počasnog predsjednika SABA-e u želji, kako je naveo, da Savez poštedi negativnih posljedica nastalih objavljivanjem snimki s njegovim izjavama iz 1990. i 1992. godine u kojima relativizira ustaške zločine u logoru Jasenovac i Dječjem logoru u Jastrebarskom.

“Predsjedništvo je odlučilo prihvatiti ostavku Stjepana Mesića, s tim da ga se Savez ne odriče kao antifašista i svega što je učinio kao antifašist”, izjavio je Hini nakon sjednice tajnik SABA-a Miroslav Kirinčić.

Iako na sjednici Predsjedništva nije bilo riječi o Mesićevu uredu, koji za tu namjenu koristi prostorije SABA-e u Hatzovoj ulici u Zagrebu, Kirinčić je kazao da će Mesić ostati u tom prostoru jer to pitanje nije vezano uz njegovu funkciju počasnog predsjednika Saveza.

Mesiću je u lipnju prošle godine ukinut ured izmjenama Zakona o posebnim pravima predsjednika nakon isteka mandata, nakon čega su mu je Savez antifašista ponudio svoje prostorije.

Kirinčić je također najavio da će SABA u idućih mjesec dana organizirati znanstveni skup na kojem će obrazložiti svoju odluku i opisati preko 40 godina rada Stjepana Mesića, od 1971. do danas.

Izvor: Jutarnji.rs

Prošlu godinu MZLZ je završila sa 2,8 milijuna putnika, čime je ukupan rast prometa putnika u posljednje tri godine premašio 20 posto

Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) u intenzivnim je pripremama za otvorenje novog putničkog terminala, planiranog krajem ožujka, a točan će datum objaviti kada se usuglase svi dionici, doznaje se iz MZLZ-a.

“Otvorenje novog putničkog terminala, koji nosi ime prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, nova je razvojna faza zračne luke i s tehnološkog i organizacijskog aspekta. Veličina i prostranost novog terminala, nove funkcionalnosti i brojni komercijalni sadržaji, putnicima će osigurati značajno, kvalitetnije i ugodnije iskustvo putovanja”, naglašavaju iz MZLZ-a, dodajući da su u zračnoj luci još uvijek u tijeku testiranja procesa i tehnologije te edukacija osoblja.
Ističu i da će se sve prometne i druge aktivnosti s postojećeg terminala u potpunosti preseliti prilikom otvorenja novog terminala za promet. Tako će se već prvi dan kad se novi terminal otvori za promet odvijati prihvat i otprema zrakoplova, putnika i prtljage prema redu letenja, kao i sve predviđene komercijalne aktivnosti.
Novi terminal proteže se na 65 tisuća četvornih metara na četiri razine, od kojih su prve dvije za dolaske, a druge dvije za odlaske, a imat će osam avio mostova za izravan ulazak i izlazak u zrakoplove. U prvoj fazi predviđeno je da će nova zgrada moći primiti 5 milijuna putnika, kojima će biti dostupno 30 šaltera za registraciju sa tri trake za preuzimanje prtljage.

Izvor: Direktno.hr

Ove će godine trošak električne energije za prosječno kućanstvo biti manji za 200-tinjak kuna godišnje u odnosu na 2016. godinu, i to prvenstveno zbog PDV-a na struju – snižena stopa PDV-a anulirat će povećanje naknade za zelenu energiju koje nas čeka. Cijene struje, dakle, ne idu (zasad) gore!

Da pojasnimo; cijena struje koju vidimo na računu nakon povećanja naknade bit će veća u odnosu na cijenu nakon 1. siječnja 2017. jer je tada smanjen PDV na struju sa 25 na 13 posto, a nije povećana naknada. No, u odnosu na 2016. bit će manja. Naime, porezna reforma dovela je do smanjenja računa za struju za prosječno kućanstvo na godišnjoj razini (prosječna potrošnja iznosi 2800 kilovatsati godišnje) od 282 kune. Zbog novih proizvodnih kapaciteta koji su u pogonu od 2016. i 2017., potrebno je u postojećem sustavu naknade za obnovljive izvore izvršiti korekciju iste. Ona će se, prema dostupnim informacijama i nekim izračunima, povećati s trenutačnih 3,5 lipe po kilovatsatu na 6,6 lipa po kilovatsatu. To će povećanje naknade, dakle, rezultirati umanjenjem iznosa od 282 kuna na 200 kuna godišnje uštede u odnosu na 2016. godinu. Drugi izračuni koji dolaze iz kuloara kažu da će se naknada povećati na sedam, 7,5 lipa po kilovatsatu, no i u tom slučaju će iznosi na računima biti manji – za oko 150 kuna u odnosu na 2016. godinu.

Zbunjenost u Vladi

No, u vladajućoj se koaliciji, evidentno, igraju gluhih telefona pa se s jedne strane može čuti da će cijene električne energije u 2017. rasti, s druge strane da neće. Istina je u sredini lošeg komuniciranja i činjenice da dvije važne odluke za tržište električne energije – smanjenje stope PDV-a na struju i povećanje naknade – nisu donesene u isto vrijeme, što pridonosi zbunjenosti. Stopa PDV-a je smanjena sa 1. siječnja ove godine, a povećanje naknade dolazi uskoro. To je, ujedno, i dodatni obol nepotpunoj komunikaciji vladajuće koalicije – MOST-a i HDZ-a – prema građanima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović je, naime, ovih dana najavio skoro poskupljenje struje, a razlog je povećanje naknade za obnovljive izvore. Na to se jučer osvrnuo i ministar financija Zdravko Marić izjavivši kako će na temu poskupljenja struje razgovarati.

Nakon što se javnost već tim oprečnim signalima uzbunila, Dobrović je pojasnio svoju izjavu rekavši da se radi o povećanju naknade. Istina je, naime, da će doći do povećanja naknade za obnovljive izvore, ali građanima cijena električne energije ne bi trebala rasti u odnosu na prošlu godinu jer je poreznom reformom snižen PDV na isporuku struje krajnjim potrošačima. Isto se može čuti i od opskrbljivača električnom energijom pa i od njihovih “neprijatelja” – proizvođača energije iz obnovljivih izvora energije. Na kraju je stigao i službeni odgovor Ministarstva zaštite okoliša i energetike koji, također, to potvrđuje:

“Prema modelima koje smo izradili, cijena struje za građane bit će niža u odnosu na 2016. Ministarstvo čini sve kako bi spriječilo da se loše odluke bivše Vlade, a vezano uz povećanje naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, prelome preko leđa građana”.

Bivša je Vlada, podsjećaju, 2013. enormnim povećanjem ugovora za obnovljive izvore drastično povećala potrebe izdvajanja za sustav poticaja koji su dio računa za građane. Preuzete obaveze samo za 2017. iznose 1,1 milijardu kuna, za 2018. godinu 1,5 milijardi, a za 2019. 1,6 milijardi kuna. Donošenjem Uredbe o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u prosincu 2016. spriječeno je značajno poskupljenje do kojega je trebalo doći 1. siječnja. 2017. Također je smanjen PDV na električnu energiju.

– To je bio prvi korak koji smo poduzeli te se odmah krenulo u pripremu paketa mjera koje će za građane značiti manju cijenu električne energije, što smo od početka i najavljivali – odgovaraju u Ministarstvu, dodajući da se modeli u ovom trenutku razmatraju i usuglašavaju na razini Vlade zajedno s ostalim ministarstvima. O kakvim je točno modelima riječ i kada će oni biti predstavljeni, zasad nije poznato.

Za razliku od cijena električne energije, građani nakon 1. travnja i liberalizacije tržišta plina za kućanstva mogu očekivati rast cijena plina. I to, prema riječima struke, dolazi sasvim sigurno jer je cijena plina na tržištu u zadnjih godinu dana za 15-ak posto veća od regulirane cijene. No, nitko od stručnjaka u ovom trenutku ne želi prognozirati koliki bi taj rast mogao biti.

Šutnja o plinu

Da će cijene plina rasti nedavno je na susretu s novinarima potvrdio i Pavao Vujnovac, čelnik grupacije Energia naturalis, u čijem sastavu posluje Prvo plinarsko društvo.

– U zadnjih godinu dana cijena plina porasla je 70 posto. Općenito, očekujemo rast cijene plina u idućoj plinskoj godini u odnosu na današnje stanje – rekao je Vujnovac, koji pozdravlja deregulaciju tržišta plina kroz Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina kojim će se, između ostalog, provoditi natječaji za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koji će odrediti maksimalnu cijenu plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena. Ukida se i obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prvenstveno ponude opskrbljivačima koji plinom opskrbljuju kupce na području Hrvatske.

Drugim riječima, domaći proizvođač plina Ina dosad je, po uvjetima koje je regulirala država, proizvedeni plin prodavala veleprodajnom opskrbljivaču, HEP-u, koji je opet po reguliranim uvjetima taj plin prodavao lokalnim distributerima, a oni opet po reguliranim cijenama – kućanstvima.

Ina će sada moći prodavati bilo kome i u tvrtki poručuju da su spremni za razdoblje potpune deregulacije.

– Kao trenutačno jedini proizvođač plina u Hrvatskoj možemo poručiti našim kupcima da smo osposobljeni da možemo zakupiti dovoljno skladišnih i transportnih kapaciteta kako bismo kupcima pružili dovoljnu fleksibilnost uz optimalnu cijenu. Svojom proizvodnjom Ina zadovoljava oko 50 posto ukupnih hrvatskih potreba za prirodnim plinom. Ina je i dalje najveći veletrgovac i opskrbljivač tržišta plinom. Bez obzira na skoru liberalizaciju tržišta, i dalje će biti jedan od ključnih elemenata sigurne opskrbe – odgovaraju u toj kompaniji.

No, poenta je da će kućanstva, od koga god kupili plin nakon deregulacije, sada osjetiti kretanje cijena plina na tržištu – išle one gore ili dolje.

Izvor: Jutarnji.hr