Loading
GSS Media

Category Archive for: Hrvatska

Home / Category: Hrvatska

Popularnost Hrvatske kao turističke destinacije iz godine u godinu sve više raste i sve je više stranaca koji je odabiru kao mjesto za život, rad i odmor, pa je postojanje portala koji prenosi vijesti o zbivanjima u zemlji na stranom jeziku već postala nužnost. Novinski portal Croatia Week tako je jedan od vodećih medijskih izvora o Hrvatskoj na engleskom jeziku, koji pruža jedinstven uvid u suvremeni život naših sugrađana i olakšava održavanje veza s Lijepom našom svim zainteresiranim strancima. Na njihovim je stranicama nedavno objavljen odličan popis zabavnih činjenica o Hrvatskoj koje vjerojatno ni mnogi Hrvati ne znaju! Mi smo za vas izdvojili njih dvadeset, a ostatak možete pročitati na stranicama Croatia Weeka.

 

Hrvatska-turizam

 

Jeste li znali?

Najbogatije nalazište ostataka neandertalaca u svijetu otkriveno je u Krapini.

Slavna plaža Zlatni rat mijenja svoj oblik ovisno o jačini vjetrova.

Da raširite kartu svijeta, mjesto Ludbreg bilo bi u samom njezinu središtu.

Zidine u Stonu, dugačke 5,5 km, najduži su očuvani fortifikacijski sustav u svijetu nakon Kineskog zida!

Hum u Istri najmanji je grad na svijetu sa samo 20-ak stanovnika.

S tornjevima koji dosežu 108 metara, katedrala u Zagrebu najviša je zgrada u Hrvatskoj.

“Guslač na krovu”, “Sofijin izbor”, “Ratovi zvijezda”, “Dr. Who” i “Igre prijestolja” samo su neka od slavnih kinematografskih i televizijskih ostvarenja snimljenih u Hrvatskoj.

Nacionalni cvijet Hrvatske je perunika.

Hrvatska ima najviše kulturne i povijesne baštine pod zaštitom UNESCO-a (prvo mjesto dijeli sa Španjolskom) i najviši broj nematerijalnih dobara pod zaštitom te organizacije od svih europskih zemalja.

Čak 10 posto Hrvatske je zaštićeno. To područje prekriva 11 parkova prirode, osam nacionalnih parkova i dva stroga rezervata.

Klapsko pjevanje pod zaštitom je UNESCO-a.

Hrvatska je četvrta zemlja u svijetu prema konzumaciji alkohola po stanovniku.

Zadar ima prve orgulje u svijetu koje svira more.

Na otoku Cresu nalazi se ugrožena kolonija bjeloglavih supova.

Najstariji grad u Europi nalazi se u Hrvatskoj i riječ je o Vinkovcima koje stanovnici nastanjuju već osam tisuća godina.

Dubrovnik je jedan od prvih srednjovjekovnih gradova u Europi koji je imao sustav kanalizacije.

Horvat je najčešće prezime u Hrvatskoj, a nosi ga više od 22 tisuće Hrvata.

Najgledaniji hrvatski film svih vremena je “Kako je počeo rat na mom otoku” iz 1996. godine sa 342 tisuće prodanih ulaznica.

Otok Biševo ima samo 13 stanovnika.

Dioklecijanova palača u Splitu ima pravu egipatsku sfingu zahvaljujući caru Dioklecijanu, koju ju je donio iz Egipta kako bi ukrasio ulaz u svoju grobnicu.

Izvor: Jutarnji.hr

Continue Reading

Danas je na u Zračnu luku Zagreb uz pratnju MIG-ova Hrvatske vojske sletio kultni zrakoplov Breitling Douglas DC-3 kojem je Zagreb prva postaja na putu oko svijeta povodom proslave 77. rođendana.

Svoje dojmove i iskustva predstavnicima medija danas je na druženju u Hotelu Esplanade podijelila posada Breitlinga DC – 3 u sastavu Francisco Agullo (kapetan i vlasnik), Gabriel Eveque (pilot), Thomas Hofmann (pilot) i Peter Kellner (CEO Breitling Austrija).

 

Breitling Douglas DC-3 a

 

Sljedeća postaja nakon Zagreba u ovoj jedinstvenoj avanturi bit će Atena, i to u nedjelju. Druženje je i uveličao odlikovani vojni pukovnik Milivoj Boroša. Od ožujka do rujna 2017. Breitling DC-3 sudjelovat će u velikoj turneji po svijetu u nekoliko faza. Prva postaja na njegovom putovanju je Zagreb, pa je avion koji je u filmu vozio i James Bond danas sletio u Zračnu luku Zagreb.

 

Breitling Douglas DC-3 b

 

Posada neće biti usamljena leteći od jednog do drugog kontinenta, jer će tijekom cijelog putovanja s njima biti ograničena edicija kronografa Navitimer od 500 komada. Douglas DC-3 (Breitling je obnovio konkretni model pa nosi i njegovo ime) je propelerni zrakoplov s dvama motorima izumljen davne 1935. godine, a tijekom svojih ranih godina revolucionarizirao je putovanje zrakom.

 

Breitling Douglas DC-3 c

 

Pod nadimkom „Zrakoplov za iskrcavanje u Normandiji“ doživio je svojih pet minuta slave u lipnju 1944. godine prilikom operacije Overlord kojom je započeto oslobađanje zapadne Europe od nacista. Sagrađeno je više od 16,000 takvih zrakoplova, a sve veće zrakoplovne kompanije kupile su ih kao dio svoje flote. U današnje vrijeme u cijelom svijetu postoji manje od 150 zrakoplova DC-3 u voznom stanju, uključujući Breitling DC-3.

 

Breitling Douglas DC-3 d

 

Zrakoplov koji je sletio u Zagreb, DC-3 HB-IRJ, predan je kompaniji American Airlines 1940. godine te ga je najprije koristila američka vojska između 1942. i 1944., prije no što je dan na korištenje komercijalnim avionskim kompanijama. Nakon što ga je obnovila grupa predanih entuzijasta, ovaj zrakoplov pod bojama Breitlinga sudjeluje u brojnim zračnim mitinzima.

 

Izvor: Jutarnji.hr

 

 

Continue Reading

Kraj prvog ovogodišnjeg mjeseca s blokiranim je računima dočekalo gotovo 329.000 građana te više od 29,5 tisuća poslovnih subjekata, pri čemu je broj blokiranih tvrtki u odnosu na stanje s početka 2016. bio za 22 posto manji, dok je broj građana čiji su računi blokirani istodobno porastao za 1,4 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).

 

dug hrvatska

 

Krajem siječnja blokirane je račune imalo 328.977 građana, odnosno 4.553 ili 1,4 posto više nego krajem siječnja 2016. godine.

Njihove su nepodmirene obveze međutim rasle znatno brže – unazad godinu dana povećane su za 4,4 milijarde kuna ili 11,8 posto, na 41,36 milijardi kuna, koliko su iznosile krajem siječnja ove godine.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj blokiranih građana na kraju siječnja veći za 1.801 ili 0,5 posto u odnosu na prosinac lani, a iznos njihovih neplaćenih dugova rastao je također za 0,5 posto, odnosno za 200-tinjak milijuna kuna.

Krajem prvog mjeseca ove godine blokirane je račune imalo i 29.575 poslovnih subjekata sa 17,48 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje.

Broj blokiranih poslovnih subjekata u siječnju ove godine se u odnosu na siječanj 2016. smanjio za 8.300 ili 22 posto, a iznos njihovih dugovanja je pao za 24 posto ili oko 5,3 milijarde kuna.

Na mjesečnoj razini je broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen za 4,3 posto, a njihovi dugovi manji su za 1,8 posto.

Iz Fine ističu da se takav trend može očekivati i u nadolazećem razdoblju, kao posljedica učinaka Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnog zakona, Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, novog Stečajnog zakona, kao i Zakona o sudskom registru, prema kojem se iz sudskog registra brišu tvrtke koje tri godine Fini nisu predale financijske izvještaje. Pritom iznose podatak da je uslijed primjene Zakona o sudskom registru od 2012. godine brisan ukupno 50.851 poslovni subjekt, a od tog broja najmanje ih je brisano prošle godine, 1.803.

 

Izvor: Tportal.hr

Continue Reading

Izvlačenje dnevnica putem fiktivnih naloga nije prva krađa koja se dogodila u Banskim dvorima. Prije 14 godina iz dužnosničkih soba na Markovu trgu nestale su vrijedne slike i njihovo nestajanje mjesecima nitko nije primijetio…

 

banski dvor zagreb
Bilo je proljeće 2003., svijet je okupirao Drugi irački rat, pad Sadama Huseina, u domaća kina stigao je Oscarom ovjenčani Pianist Romana Polanskog, Pips, Chips & Videoclips objavili su Drveće i Rijeke, Milan Bandić u Novom listu je izjavio da je ‘Grad odlučio financirati projekt tzv. ustaškog groblja na Mirogoju jer je Mirogoj metafora hrvatske pomirbe’.
U Banskim dvorima nazirao se raspad sistema, Ivica Račan kazao je  da mu je važnija čast nego vlast i pitanje izbora bilo je samo pitanje datuma.
Dok su političari bili okupirani predizbornom kombinatorikom, šuškanjima oko akcije uhićenja generala Ante Gotovine i još koje čime, Dario Petrov, konobar u zgradi Vlade, njegova supruga Lena Koščec-Petrov i brat Vedran mjesecima su pokazivali izniman interes za umjetnost. Ili preciznije za slike u Banskim dvorima.
Krađe koju su obavljali mjesecima nije bila u rangu onih koje su obavljali članovi Pink Panther bande, nije to bilo ni dugotrajno kao u aferi Dnevnice, ali je već tada ukazalo da se u Banskim dvorima može sve.
Njih troje je u razdoblju od jeseni 2002. do kraja ožujka 2003. iz zgrade na Markovu trgu ukralo pet
umjetničkih djela vrijednih 270 tisuća kuna. Radilo se o slikama Mencija Clementa Crnčića, Gustava Likana i Ferde Kovačevića.
Da stvar bude tragikomičnija Lana Petrov je praunuka Mencija Klementa Crnčića.  Slike su krali na različite načine, pa je tako Crnćićeve slike ‘Lavanda’ i ‘Škoj’ i Likanova ‘U rano ljeto’ Dario unio u salon za ručanje dužnosnika Vlade. Tamo je otvorio prozor na Freudenreichovu ulicu i dodao slike supruzi, koja ih je spremala u automobil. Za to je vrijeme Vedran odvraćao pozornost policajcima koji rade na osiguranju zgrade Vlade, tako što je zaustavljao svoj automobil tvrdeći da je u kvaru i da ga ne može pomaknuti.
Crnčićevu sliku ‘Pletenje mreže’ Dario je ukrao tako što je u zgradu Vlade unio uramljenu i ostakljenu fotografiju iz kalendara, te ju je objesio u sobi broj 232 na mjestu gdje se nalazila slika ‘Interijer’. Nju je, pak, odnio u sobu 226 i objesio na mjesto na komu se nalazila slika ‘Pletenje mreže’. Umjetninu zamotao u sako i košulju i iznio iz zgrade. Slike je na tržištu prodavala supruga koja se bavila tim poslom, a jedna je završila u  kolekciji Zvonimira Šostara, Bandićeva čovjeka od povjerenja tadašnjeg pročelnika Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, a danas čelnika zavoda Andrija Štampar.
Na pitanje kako kao dugogodišnji kolekcionar nije posumnjao da je slika ukradena, Šostar je novinarima tada rekao da na njoj nije pisalo da je u vlasništvu Vlade.
‘Na certifikatu se nije vidjelo ime vlasnika jer je bilo prebrisano korektorom – stajalo je samo: liječnik iz Gorjanske ulice’, kazao je Šostar tada.
Zanimljivo da su Kovačićevu sliku ‘Potok među drvećem’ ukrali za radnog vremena Vlade skinuvši je sa zida da bi je nakon završetka radnog vremena iznijeli iz zgrade. Sliku, međutim, nisu uspjeli prodati  jer se na njoj nalazio certifikat Moderne galerije. Umjetninu su vratili u istu salu, ali na krivo mjesto.
Iako se policija pohvalila da je kradljivce razotkrila u 48 sati, ostala je činjenica da su slike nestajale mjesecima i da to nitko nije primijetio, ali i da su policajci nadređene upozoravali na Petrovljevo čudno ponašanje, dolaske u čudno vrijeme u Vladu… No oni na to nisu reagirali.
Izvor: Tportal.hr
Continue Reading

NAKON što su javno podigli glas protiv povećanja stope oporezivanja, odnosno povećanje PDV-a s 13 na 25 posto te nakon što vlasti nisu popustile njihovim pritiscima, pojedini ugostitelji ipak su smislili kako nadmudriti sustav koji ih, kako tvrde, nepravedno cijedi.

 

Hrvatska PDV ugostitelji

 

Rješenje je prilično jednostavno, a svodi se na – registraciju nove tvrtke. Osim što novoosnovanim poduzećem nisu obvezni ući u sustav PDV-a, još jedna od pogodnosti tog manevra je što mogu prijavljivati promet kakav god žele – Porezna na ovaj način naprosto nema načina usporedbe, recimo, prometa iz ovogodišnjeg srpnja s onim iz prošlogodišnjeg, a koji je odrađen na drugu pravnu osobu. Uz to, u sustav PDV-a tvrtke automatizmom prelaze tek ako im je prikazani godišnji promet veći od 230 tisuća kuna.

Rupe u zakonu koje se mogu koristiti unedogled

Takve rupe u zakonu mogu se koristiti unedogled, odnosno, vlasnik teoretski može svake godine registrirati novu tvrtku, na nju prenijeti poslovanje ugostiteljskog objekta i poslovati posve ‘čisto’. No, kako bi izbjegao višestruko pojavljivanje u sudskom registru i povezivanje s većim brojem poslovnih subjekata, te da bi Poreznoj još dodatno zakoplicirao život, to može učiniti na neku drugu osobu, a odnos riješiti internim ugovorom (jednako kao što internim ugovorima vlasništvo nad svojim tvrtkama skrivaju dužnosnici…)

Problem nisu ni, podučavaju nas ugostitelji, MTU, minimalni tehnički uvjeti, koje svaki ugostiteljski objekt mora imati. “Ako nema diskontinuiteta u radu lokala, on se može prenijeti s jedne na drugu pravnu osobu. Također, nekim sitnim izmjenama može se mijenjati i kategorija ugostiteljskog objekta, naprimjer, iz caffe bara u pivnicu, bistro, itd. Ma, milijun je načina da se zamete trag. Kad se već žele igrati s ugostiteljima, onda će igru i imati…”, kaže vlasnik kafića koji planira poslovanje nastaviti preko nove firme.

Tvrtke za 10 kuna

Registrirati j.d.o.o., odnosno, famoznu “tvrtku za 10 kuna”, prilično je jednostavno i jeftino. J.d.o.o., odnosno forma društva s ograničenom odgovornošću, osmišljena kako bi olakšala početak poslovanja, funkcionira jednako kao i d.o.o., osim što za njezino osnivanje nije nužno imati 20 tisuća kuna temeljnog kapitala već 10 kuna, a “caka” je u tome što je vlasnik takve tvrtke obavezan udio u dobiti (ako je prikazana) jednom godišnje pretakati u temeljni kapital.

Model kojim se, prema našim informacijama, koristi sve više ugostitelja nije “rezerviran” samo za njihovu branšu. Štoviše, poučeni njihovim primjerom mogli bi ga kopirati poduzetnici iz svih sektora kojima je navrh glave opterećenja koje, pogotovo u različitim kriterijima koje primjenjuje prema ‘velikima’ i ‘malima’, generiraju porezne vlasti.

 

IIzvor: Index.hr

Continue Reading

Mislim da nitko više ne koristi stranačke kartice na nekakve službene večere, kazao je Jandroković. Do početka ožujka političke su stranke objavile svoja financijska izvješća, što im je i zakonska obveza, a među rijetkima koje se hvale pozitivnim saldom je HDZ.

 

Jandroković

 

Unatoč prihodima manjim za 7,7 milijuna, HDZ je kroz uštede na različitim stavkama godinu uspio završiti u plusu od 7,2 milijuna kuna. Novost je to u stranci koja je godinama bilježila minuse i koju su pratile priče o neobičnim pozajmicama koje HDZ nikako nije uspijevao vratiti.
Budući da o stranačkim financijama skrbe glavni tajnici, u čemu je tajna uspješnog poslovanja, za Večernji je odgovorio Gordan Jandroković, koji je na toj funkciji u HDZ-u od srpnja prošle godine.

“Jednostavno smo racionalno i odgovorno upravljali financijama. Prvo smo išli smanjiti trošak koji je po mom mišljenju bio vrlo velik i neracionalan”, kaže Jandroković, a njegove riječi potkrepljuje podatak da je HDZ na reprezentaciju lani potrošio 3,316.850 kuna, gotovo 2,5 milijuna manje nego u 2015.
Jandroković objašnjava kako se u drugom dijelu godine gotovo i nije trošilo na reprezentaciju. Izuzetak su veliki skupovi, na kojima je HDZ za svoje članove osiguravao sendviče i sokove.

“Što se dužnosnika tiče, mislim da više nitko uopće ne koristi stranačke kartice na nekakve službene večere. U restoranima se o trošku HDZ-a jede iznimno, samo kada stranka ima goste”, objašnjava Jandroković.

Velike su uštede i na najmu prostora, za što je potrošeno 1,4 milijuna kuna manje, što i ne čudi kada se zna da su HDZ-ova tijela u vrijeme Tomislava Karamarka zasjedala u hotelima, najčešće u zagrebačkoj Panorami, dok se u novije vrijeme sastaju u stranačkim prostorijama. HDZ je znatno smanjio i trošak za intelektualne usluge, s 5,3 milijuna kuna 2015. na lanjskih 1,5 milijuna kuna. Jandroković objašnjava da su u izbornoj kampanji ovoga puta platili samo trošak medija i dizajna, dok su sve ostalo obavili stranački ljudi.

“Umjesto u ono što nosi velike troškove, a malu korist, novac smo usmjerili u ono što je bilo korisno u izbornoj kampanji i uspjeli smo – troškovi su manji, a izborni rezultat bolji”, kaže Jandroković. Očekuje da će se novi pristup poslovanju još više osjetiti ove godine, a računa na više novca od države, ali i daljnji rast prihoda od članarina zbog većeg broja dužnosnika koji stranci daju pet posto plaće.

Za to posebno zaduženi ljudi kontaktirat će s terenom i pratiti naplatu članarine, objašnjava Jandroković.

 

Izvor: Direktno.hr

Continue Reading

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, kazao je kako je taj sud odbio zahtjev za ocjenom ustavnosti tzv. zakona po pobačaju. Taj je zahtjev podnesen prije čak 26 godina, a na njemu je od pretprošle godine intenzivno radila skupina na čelu sa zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.

Miroslav Šeparović ustavni sud hrvatske

 

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare objavljuje nedavno donesenu odluku o ocjeni suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

Šeparović je rekao kako je po izboru na dužnost obećao kako će riješiti ovo pitanje. “Dana 21. veljače 2017. donesena je odluka da se ne prihvaćaju prijedlozi za ocjenu ustavnosti i nalaže se Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s odlukom Ustavnog suda.”
U obrazloženju odluke Šeparović je kazao kako je to “kompleksno pitanje, o kojemu od pamtivijeka nema konsenzusa. Zato su se formirala dva tabora – pro life i pro choice”.

“Prekid trudnoće je, prije svega, moralno pitanje koje se ne tiče samo savjesti, prava i dostojanstva žene (koja želi, odnosno namjerava prekinuti trudnoću) već se ogleda i u stajalištu određene društvene zajednice o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog čina, filozofskim i etičkim stavovima o pravu na zaštitu i pravu na dostojanstvo ljudskog bića i prije rođenja, i slično”, kazao je uvodno Šeparović.
“Zakoni neće osujetiti ženu da odustane od prekida trudnoće, već to može samo učiniti ugrožavajući svoje zdravlje, pa se zabrana prekida trudnoće zato smatra nedopustivom”, naveo je Šeparović.

Brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život, ali ne daju odgovor na pitanje kada život počinje. Praksa Europskog suda za ljudska prava navodi da se “nerođeno dijete ne smatra osobom u smislu zaštite člankom 2. Konvencije”, navodi on. Iznio je potom primjere iz europskih zemalja te dodao kako gotovo nijedan europski ustav ne priznaje pravo na zaštitu prije rođenja.

Irska jedina ima u svom Ustavu zaštitu prenatalnog života, dodao je Šeparović. Istaknuo je i kako ocjena ustavnosti zakona ovisi o tome je li zakonodavac uspostavio ravnotežu između suprotstavljenih prava i interesa, a to nije u nadležnosti Ustavnog suda, već zakonodavca.
Komentirao je potom prigovore koji su upućeni Ustavnom sudu na ovaj zakon: jedan kaže da je proglašenjem novog Ustava RH nakon osamostaljenja izgubljena ustavna osnova Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Drugi kaže da je pravo na život ispred svih prava ljudskih bića, ali i da je embrij subjekt prava zaštite kojemu se jamči ustavna zakona.
Istaknuo je kako je “nesporno da ovaj zakon dosad nije usklađivan s Ustavom, ali ako su pojedini zakoni doneseni po starom Ustavu ne znači automatski da su oni po donošenju novog Ustava stavljeni izvan snage”.

Što se tiče drugog prigovora, kazao je kako se iz Ustava ne mogu izvlačiti dijelovi, već se mora voditi računa o cjelini. Ustav ne problematizira imaju li nerođena bića pravni subjektivitet. Osim toga, Ustav šititi pravo na privatnost i nepovredivost obitelji, slobodu samoodređenja. Pravo na privatnost je inherentno pravo žene da odlučuje o vlastitom duhovnom i tjelesnom integritetu. Miješanje je dozvoljeno samo ako je u skladu sa zakonom i ako to ima legitimne ciljeve, naveo je Šeparović.

“Nerođeno biće uživa zaštitu do one mjere kada se ne sukobljava s pravom žene na privatnost. Ono nema prednost. I zakonodavac ima ingerenciju određivanja ravnoteže između prava i interesa suprotstavljenih skupina”, kazao je i dodao kako pitanje kad počinje život nije u nadležnosti Ustavnog suda. “Do isteka 10. tjedna trudnoće žena je može prekinuti, a nakon toga presudni su zdravlje i činjenica je li do trudnoće došlo temeljem kaznenog djela.”
Budući da osporeni zakon formalno nije usklađen s Ustavom, Ustavni sud naložio je Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon, “a u njemu valja odrediti edukativne mjere na način da prekid trudnoće bude izuzetak” (u smislu učestalosti, op. a.). Ženama moraju biti dostupne sve informacije o njenim pravima i o trudnoći – o jaslicama, radnim pravima, kontracepciji, sigurnom seksu i slično. Zakonodavac mora urediti i priziv savjesti za liječnike, kazao je predsjednik Ustavnog suda. Od 13 sudaca Ustavnog suda za ovo je rješenje glasovalo 12 sudaca, a protiv je bio samo sudac Miroslav Šumanović.

“Ne smatramo da postoji Ustavom zajamčeno pravo na pobačaj kao ljudsko pravo, već postoji pravo na privatnost, koji uključuje zaštitu obiteljskog života i dostojanstva i pravo na slobodu da žena sama do 10. tjedna trudnoće odluči o tome hoće li nastaviti trudnoću ili ne, a nakon toga nastupa javni interes”, kazao je Šeparović odgovarajući na novinarska pitanja. Dodao je i kako je na ovom predmetu rađeno i 2009. godine, no samo su skupljana mišljenja. “Ocijenili smo da je sada trenutak i da to moramo pregristi.”

Izjavio je kako je nedopustivo da je ovaj predmet bio na Ustavnom sudu 26 godina, ali i da razumije prijašnje predsjednike suda. Odluka je donesena 21. veljače, no moralo se čekati osam dana dok se ne napiše izdvojeno mišljenje, koje je stiglo u utorak. Naveo je i da nakon ove odluke Hrvatski sabor ne može donijeti zakon kojim bi se zabranio prekid trudnoće. Najavio je i kako je sada na redu zakon o konverziji švicarca, koji bi, kako je rekao, trebalo riješiti do ljeta.
Snježana Bagić kazala je kako je nakon ove odluke prostor za pokretanje inicijative za referendumom o pobačaju jako sužen, ali i da ne može tvrditi da se to neće dogoditi.

Podsjetimo, zahtjev za ocjenom ustavnosti podnesen je prije čak 26 godina, a na njemu je od pretprošle godine intenzivno radila skupina na čelu sa zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.

Šeparović je ranije najavio da će odluka biti donesena do proljeća te da će uz mišljenja medicinskih i stručnjaka za obiteljsko pravo biti konzultirane i zainteresirane udruge te proučeni međunarodni dokumenti i praksa europskih sudova, prenijela je Hina.
Udruga “U ime obitelji” u povodu ove odluke najavila je da će održati konferenciju za novinare u 15 sati ispred Ustavnog suda.

 

Izvor: Dnecnik.hr

 

 

Continue Reading