Loading
GSS Media

Category Archive for: Hrvatska

Home / Category: Hrvatska

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) sljedeće godine nabavit će 16 novih fiksnih kamera odnosno uređaja za nadzor brzine kretanja vozila, 28 kućišta/ormara, 24 ručna i 18 stacionarnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, piše u ponedjeljak Večernji list.

 

 

Ove je godine hrvatska policija postavila 59 novih fiksnih kamera za nadzor brzine kretanja vozila te 122 kućišta/ormara u koja se postavljaju ti uređaji. Usto, u 2019. nabavljeno je i 76 ručnih i 32 stacionarna uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, koji će, kažu u MUP-u, također dostavljati slike na Centralni server i procesuirati ih kroz aplikaciju OEP, navodi dnevnik.

MUP je još 2010. i 2015. nabavio 28 fiksnih uređaja za nadzor brzine na 62 lokacije odnosno kućišta/ormara pa je tako na hrvatskim cestama trenutačno postavljeno 87 kamera za nadzor brzine i 184 kućišta u kojima će se izmjenjivati kamere, a kad sljedeće godine stigne 16 novih uređaja ukupno će biti postavljeno 103 fiksne kamere i 212 kućišta.

A nove kamere koje postavlja MUP, osim prekoračenja brzine, mogu uhvatiti vozače i u drugim prekršajima kao što su nepropisno korištenje mobitela, nekorištenje pojasa, nepropisno pretjecanje.

Sustav radi kao dopplerov radar, stoga uređaji mjere istodobno dva prometna traka u dolasku i dva prometna traka u odlasku. Također imaju mogućnost automatskog očitavanja registarskih oznaka vozila, objašnjavaju u MUP-u.

Prema podacima policije, kamerama je u cestovnom prometu do 19. rujna ove godine utvrđeno oko 50.000 prometnih prekršaja i to uglavnom onih koji se odnose na nepropisnu odnosno nedopuštenu brzinu, donosi Večernji list.

 

izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading
Umjesto da se pozabavi svojom istočnom granicom i da spriječi ulazak migranata iz Srbije, koje režim u Beogradu sustavno postepeno potiskuje u BiH, bosanskohercegovačke vlasti ušle su u sukob s Hrvatskom.
Izbjegavaju ključno pitanje, svoje odgovornosti za to što skupine ljudi ilegalno prelaze njihovu granicu i iz BiH ulaze u Hrvatsku pa odgovornost adresiraju na hrvatsku stranu, tvrdeći da je hrvatska policija gruba prema migrantima, ali u novije vrijeme, da u svojim intervencijama prelazi granicu između Hrvatske i BiH, potiskujući migrante koji su već bili ušli u Hrvatsku.
Ova politička igra zamjene teza ne bi bila moguća, da se u Europi, osim sustavne institucionalne politike sprječavanja ilegalnih migracija, uz istovremeno garantiranje sigurnosti ugroženima, ne vodi i politika rastakanja te službene politike, u kojoj sudjeluje dio medijske arene i dio nevladinih organizacija.
Frontex, koji radi vrlo dobar posao zaustavljanja ilegalnih migracija, pod jednakim je pritiskom civilnog sektora i medija, pod kakvim je i hrvatska policija, neprestano optuživana, bez ikakvih relevantnih dokaza, za grubost prema migrantima.

Naravno, igra zamjene teza iz BiH ne bi bila moguća da tamošnji dužnosnici nemaju mig nekih od europskih država, koje vode različite obavještajne igre protiv Hrvatske, da čine upravo to što čine. Cilj takvih obavještajno-političkih operacije otežavanje je položaja Hrvatske u njenom pokušaju da uđe u Schengenski sustav.

Posve je iracionalno takvo ponašanje BiH, budući da bi za tamošnji sigurnosni sustav bilo daleko bolje da Hrvatska jest članica Schengenskog sporazuma. I ovako se, naime, Hrvatska snažno angažirala na pomoći BiH da joj se transferira oprema za zaštitu granica i da dobije potporu Frontexa u zaštiti granice prema Srbiji. Da je članica Schengenskog sporazuma, Hrvatska bi u tom smislu mogla učiniti još više.

Izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading

U Đakovu je došlo do oružanog napada na dvoje djelatnika sustava socijalne skrbi, socijalnu radnicu i pravnika.

Kako saznajemo, socijalna radnica je poginula na mjestu, a pravnik je teško ranjen. Iz KBC-a Osijek doznajemo kako je u tijeku operativni zahvat kojim se pokušava spasiti život pravniku u kojeg je pucao počinitelj. Riječ je o prostrijelnoj rani na glavi, napravljena je komplatna diagnostika i CT, a unatoč naporima liječnika teško ozlijeđeni pravnik je u kritičnom stanju.

 

 

Prema neslužbenim informacijama, počinitelj je korisnik Centra za socijalnu skrb, koji se navodno liječio na pshijatriji, a kojem je oduzeta poslovna sposobnost te mu je ubijena socijalna radnica bila skrbnica.

Do pucnjave je došlo u utorak oko podneva u đakovačkom Centru za socijalnu skrb, nakon koje se jedan muškarac biciklom udaljio s mjesta događaja, izvijestila je policija, a javlja Hina.

Osumnjičeni za ubojstvo ubrzo nakon što je ispalio hice u djelatnike Centra za socijalnu skrb pobjegao je s mjesta događaja te se za njim još uvijek traga, zbog čega je Đakovo praktički pod opsadnim stanjem. Navodno se napadač biciklom udaljio s mjesta događaja.

Neslužbeno smo doznali i kako je po dolasku u Centar za socijalnu skrb spominjao Gradsku upravu grada Đakova, a nakon što je to došlo do gradonačelnika Mladena Mandarića, ovaj je odlučio i prije kraja radnoga vremena iz sigurnosnih razloga sve djelatnike poslati kući.

– Stalno je govorila da će se nešto dogoditi, ukazivala je na probleme, ali nije se reagiralo – doznali smo od osobe bliske socijalnoj radnici koja je stradala u tragičnom događaju.

Počinitelj je navodno osoba pod skrbništvom Centra, što znači da mu je oduzeta poslovna sposobnost. Navodno se radi o osobi koja je liječena na psihijatriji.

Ministrica Nada Murganić s kriznim je timom krenula u Đakovo, a tamo se uputila i Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Continue Reading

Nakon očevida požara u Grubišnom Polju gdje je u subotu u požaru gorjela veća količina raznog otpada za reciklažu u krugu poduzeća “Zagrebpetrol” d.o.o, utvrđeno je da je požar buknuo uz metalni kontejner za smeće, a da je najvjerojatniji  uzrok požara samozapaljenje otpada.

 

 

Očevid je obavljen u nazočnosti vještaka Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” , utvrđeno je kako se centar požara nalazi uz metalni kontejner za smeće, a da je najvjerojatniji uzrok požara samozapaljenje otpada: zamašćenih  krpa, spužvi i sličnih materijala natopljenih otpadnim motornim uljima, otpadnih uljnih filtera motornih vozila i ambalaže raznih kemikalija, izvijestili su iz Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske u nedjelju.

U požaru je djelomično ili potpuno izgorjelo osam velikih metalnih spremnika te metalna konstrukcija nadstrešnice skladišta koja je uslijed termičkog djelovanja uništena. Također je izgorjela velika količina otpadnih ulja i sličnih otpadnih produkata.

Tijekom očevida za potrebe fizikalno-kemijskog vještačenja izuzeti su uzorci otpada, organskih otapala i drugog otpadnog materijala te će se provesti dodatne mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja.

Prema izjavi vlasnika nastala materijalna šteta se procjenjuje na oko 15 000 000 kuna.

Mjesto požara je i dalje pod nadzorom vatrogasaca zbog manjih ostataka tinjajućih nakupina otpada, izvijestili su iz policije.

Požar u Grubišnom Polju izbio je u subotu oko 13,40 sati u krugu poduzeća “Zagrebpetrol” d.o.o.a  gdje se zapalila veća količina raznog otpada za reciklažu (maziva, ulja, zauljene krpe, lako zapaljive tvari i dr.) u raznim metalnim i plastičnim ambalažama ispod metalne nadstrešnice otvorenog  skladišnog prostora prekrivenog limom.

Požar su gasili  pripadnici javnih vatrogasnih postrojbi iz Grubišnog Polja, Daruvara, Bjelovara i Garešnice te lokalnih dobrovoljnih društva, njih ukupno 64 sa 18 vatrogasnih vozila, koji  su požar lokalizirali i stavili pod nadzor.

U požaru nitko nije stradao.

 

Izvor: DIREKT.hr

Continue Reading

U Splitu je juče krenula prva vožnja splitskim gradskim vozom od Kopilice do Trajektne luke. Mašinovođa Božo Kero kaže da je vrhunski osećaj biti prvi koji će krenuti metroom u pravcu centra grada Splita.

“Nadam se da će se na ovaj način rasteretiti protok saobraćaja, jer smo zagušeni i jedino rešenje svi vidimo u ovome. Ovo je novi voz, vrhunski je opremljen i na sve se mislilo. Nadam se da će se ljudima svideti”, rekao je Kero, koji je juče u 10.14 sati vozio prvi splitski gradski voz na relaciji Železnička stanica u Kopilici-gradska luka.

 

 

Moderni i klimatizovani voz je, uprkos kašnjenju od tri minuta, za samo četiri minuta stigao u gradsku luku, a oduševljenje nije mogao sakriti ni gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

“Ovo je danas prvi korak onoga što mi želimo nazvati splitskim metroom. Naš glavni cilj je spojiti dve najprometnije luke, vazdušnu i trajektnu kroz koju je samo prošle godine prošlo gotovo devet miliona putnika”, istakao je gradonačelnik Splita.

 

Izvor: BLIC.rs

Continue Reading

Medicinska sestra Sanja Domazet svoju je osječku adresu zamijenila onom u njemačkom Münchenu. Ove jeseni bit će već pune dvije godine kako se odselila. Kaže – nije požalila zbog toga. Posao je mogla birati, a već na razgovoru su je pitali: ‘Možete li početi raditi sutra?’ U razgovoru za tportal otkriva koliko je dugo tražila radno mjesto, razlikuje li se i koliko posao u Njemačkoj od onog u Hrvatskoj, ali i koliko su medicinske sestre ondje plaćene i tražene

 

 

‘Iskreno, nemam se namjeru vratiti u Hrvatsku’, otvoreno za tportal započinje razgovor medicinska sestra Sanja Domazet iz Osijeka.

U jesen 2017. odselila se u Njemačku.

‘Opis posla mi je isti. Rekla bih da ne radim ništa više nego što sam radila u osječkom KBC-u. Naporno je zbog jezika, ali i različitih nacionalnosti pacijenata koji se nalaze na odjelu jer ne radim isključivo s njemačkim, nego s pacijentima iz cijelog svijeta. To su druge kulture, drugačije se ispoljavaju oboljenja. Ne reagiraju jednako pacijenti iz Njemačke i, primjerice, Sirije. Svakodnevno ste uključeni u četiri različite kulture, a da biste razumjeli pacijente, morate poznavati način života u sredinama iz kojih dolaze kako biste ušli u komunikaciju s njima. Pacijent iz Iraka ne prihvaća lako komunikaciju s medicinskom sestrom kao što će s medicinskim tehničarom. Istovremeno je to opterećenje, ali i izazov’, kaže ova medicinska sestra koja je otišla u Njemačku s dječje psihijatrije Kliničkog bolničkog centra Osijek. U njemu je provela 13 godina.

Sada radi u državnoj klinici u Münchenu, na akutnoj psihijatriji za odrasle. Prednost je, navodi ona, to što je u startu znala njemački jezik pa je odmah počela raditi u struci. Zbog toga joj je bilo lakše izabrati posao, za razliku od hrvatskih kolegica koje su se odlučile na sličan iskorak, ali ne govore njemački.

‘Morala sam položiti razinu B2 njemačkog jezika, hrvatske diplome ovdje se priznaju, a kako oni to kažu, moraju se prepoznati u ministarstvu. Bila sam u super poziciji jer sam startala kao ravnopravna s njihovim medicinskim sestrama. Imala sam dobru plaću, a da bi me zadržali, priznali su mi i cjelokupan radni staž iz Hrvatske. Ne mogu se požaliti’, navodi ona.

Od same ideje o preseljenju i odlasku iz Hrvatske pa do realizacije, kaže, nije prošlo ni pola godine. Odluka je pala u ožujku 2017., u svibnju je pronašla agenciju za zapošljavanje putem interneta, u lipnju je poslala svoje papire, a krajem tog mjeseca javile su joj se tri klinike s ponudama za posao.

‘Tada sam predala papire za otkazni rok, a početkom rujna otputovala u München na tri dana kako bih obavila razgovore za posao. I odlučila se za ovu u kojoj sam sada’, sažima put od ideje do realizacije.

U Hrvatskoj joj je, kaže, postalo neizdrživo. Opterećeni su bili kreditom u švicarcima i zamjeralo joj se što radi dodatni posao uzdržavajući jednu staricu.

‘Htjela sam sve raditi isključivo preko njemačke firme jer sam čitala da hrvatske, koje se otvaraju i zapošljavaju, iskorištavaju naše ljude – bezobrazni su’, objašnjava ova Osječanka.

Već kad je stigla u Njemačku, nastavlja, bila je fascinirana. Medicinske sestre ondje su jako tražene.

‘I prije nego što sam dobila priznavanje diplome u klinici u kojoj radim pitali su me imam li namjeru mijenjati radno mjesto te otići u neku drugu kliniku. Rekla sam im da mi je prerano razmišljati o tome jer sam tek došla, ne poznajem uvjete rada, ne znam kako će se odnositi prema meni pa ako mi ne bude odgovaralo, naravno da ću mijenjati radno mjesto. Kada sam to rekla, u roku od mjesec dana nema što mi nisu ponudili da bi me zadržali kao radnika’, kaže ona.

Nakon 10 mjeseci rada stigla joj je i ponuda za besplatno usavršavanje, specijalizaciju koju će joj platiti bez, napominje ona, ugovora kojim se obvezuje da će ostati raditi kod njih. Na usavršavanje, dodaje, kreće ovog listopada i jedva ga čeka.

‘Pokazala sam im se kao dobar radnik, netko tko ima iskustva, što oni jako cijene i traže. Sa mnom nisu imali nikakvog dodatnog posla jer sam uletjela na odjel koji poznajem. Nije bilo posebnog uhodavanja. Doslovno su mi rekli da sam im jackpot‘, zadovoljna je ova medicinska sestra, objašnjavajući da u Njemačkoj ima nešto kraću tjednu satnicu od one u Hrvatskoj.

‘Ovdje tjedna satnica iznosi 39,7 sati, imamo kraće radno vrijeme, a u Hrvatskoj je, mislim, 42 sata tjedno. Dok su mi u Hrvatskoj ostali dužni ne znam koliko prekovremenih sati, ovdje nema da vam se ne plati i jedan prekovremeni sat jer se jako boje zakona i tužbi. Radnik je ovdje zaštićen. U klinici u kojoj radim poslodavci su vrlo korektni te možete dobiti slobodan dan i godišnji odmor kada vam treba’, objašnjava ova medicinska sestra s kojom radi još nekoliko kolega iz Hrvatske.

‘Na psihijatriji se traži jako dobro znanje njemačkog jezika, tako da nema puno zaposlenih stranaca kao u drugim klinikama, na odjelima ili u staračkim domovima. Kolegice koje dolaze iz Hrvatske, a koje ne znaju dobro njemački, s poslom startaju većinom u staračkim domovima kako bi što prije i jednostavnije svladale ovaj jezik’, objašnjava.

Uspoređuje kapacitet osječke akutne psihijatrije za odrasle u kojoj su 24 kreveta, isto kao na odjelu na kojem trenutno radi, ali, ističe, dok u Osijeku u smjeni rade dvije kolegice, u Njemačkoj ih je dvostruko više, četvero.

U Njemačkoj, dodaje, zarađuje tri puta više, a plus je i to što može zaraditi dodatnih 450 neoporezivih eura u staračkom domu odabirući si dan u mjesecu kada odlazi ondje. Priznaje kako je unatoč obvezama na poslu u Njemačkoj puno opuštenija, a mjesečno može i uštedjeti. U Hrvatsku se, dodaje, ne planira vratiti.

‘Najsretnija bih bila kada bih ovdje mogla prebaciti neke ljude. Nedostaju mi kolegice s posla s kojima sam ostala u kontaktu i redovito se čujemo. Imala sam jako dobar tim u Osijeku. Bilo mi je teško otići, plakala sam. I kolegicama je bilo žao. No ne planiram se vratiti’, ponavlja za kraj ova medicinska sestra.

 

Izvor: TPORTAL.hr

 

Continue Reading

Plaža Pasjača u Konavlima proglašena je najboljom europskom plažom 2019. godine po izboru specijaliziranog internetskog portala European Best Destinations, dok je treće mjesto pripalo plaži Nugal u Tučepima.

 

 

“Udaljena deset minuta vožnje od Cavtata i 30 minuta vožnje od Dubrovnika i smještena u podnožju hridi, ova plaža je pravo čudo. Kad je 1955. godine probijen tunel do mora preostalo kamenje ostavljeno je na obali, a u nekoliko godina valovi su to kamenje pretvorili u žal, a potom pijesak. Tako je rođena Pasjača. Nakon nekoliko godina more je odnijelo sav pijesak pa su lokalci donosili novi kamen koji se pretvarao u žal pa opet u pijesak. Tako će činiti opet i opet kako bi očuvali svoj mali raj“, stoji u obrazloženju nagrade plaži Pasjača u blizini mjesta Popovići, koja je rezultat rada čovjeka i prirode.
U obrazloženju se nadalje navodi kako plažu trebaju zaobići oni koji vole glasnu glazbu, barove uz more i vodene sportove, jer na Pasjači vladaju priroda i tišina.
Pasjača je naslov najbolje plaže odnijela u konkurenciji poznatih europskih plaža, od Portugala i Španjolske do Rumunjske i Bugarske.
Plaža Nugal jedna je u nizu plaža Makarske rivijere, nalazi se u blizini Tučepa i jedinstvene je prirodne ljepote. Odabiru je oni koji uživaju u naturističkom turizmu. Do prelijepe šljunčane plaže Nugal, koja se smjestila u podnožju velikih litica, dolazi se spuštajući se kroz bujnu šumu – Park Osejava koji se pruža u dužinu od tri kilometra od Makarske prema Tučepima.
Plaža Nugal je raj za naturiste jer im pruža privatnost, te mogu uživati u miru i tišini te se skriveni prepuštaju blagodatima ljeta i uživanju u čistom moru.
Continue Reading