PRIJENOS UŽIVO

Nautička patrola Jutarnjeg lista plovi prema Sukošanu

Uploaded by Nautička patrola on 2017-07-13.

Pratite ekipu Nautičke patrole na njihovom pothvatu istraživanja Jadrana jedrilicom. U preko 30 dana, ekipa Nautičke patrole oplovit će veliki dio Jadrana, posjetiti mnoge marine te izabrati najbolju među njima, a pritom s posjetiteljima Jutarnjeg, u suradnji s Vipnetom, podijeliti uživo neke svoje trenutke.
Ukoliko niste dosad, sada je prilika da se poigrate 360° live streamom i uplovite s našom ekipom na jedrilici Maslina u D-Marin Dalmacija na Sukošanu.
Svi korisnici iOS uređaja svoje 360° iskustvo mogu doživjeti putem YouTube aplikacije na svojim uređajima.

Izvor: Jutarnji.hr

Italija i Hrvatska iz godine u godinu bilježe porast turista i to najviše zato što neke destinacije koje su prije bile zanimljive gostima iz Europe, više to nisu zbog sigurnosti, kazao je ravnatelj policije Marko Srdarević.

Ravnatelj policije Marko Srdarević u ponedjeljak je na konferenciji za medije u splitskoj policiji rekao da su s kolegama iz Italije održali sastanak o projektu sigurne turističke sezone na kojemu su razgovarali i o svim izazovima koji su pred njima te zaključili da je dosadašnja suradnja bila jako dobra no da ima još prostora za njezin napredak.

“Hrvatska je prošle godine imala 15,6 milijuna turista, dok se ove godine očekuje više od 17 milijuna turista. Svjesni smo da je osim lijepe obale, povijesnih i kulturnih znamenitosti gostima jako važno pružiti sigurnost. I oni su do sada tu sigurnost imali. Prvenstveni cilj i izazov hrvatske policije nam je da to održimo”, kazao je ravnatelj Srdarević.

Projekt Sigurna turistička sezona jedna je od brojnih aktivnosti koje policija poduzima, rekao je Srdarević. Taj se projekt provodi od 2006. u suradnji s policijom iz 17 država Europe. Cilj projekta je da za vrijeme turističke sezone u Hrvatsku dođu policajci iz država iz kojih imamo najviše gostiju te da rade zajedno s hrvatskim policajcima i to u odorama svojih zemlja, objasnio je.

“Ove godine bit će ukupno 72 policajca iz 18 država među kojima je i devet talijanskih policajaca. Ovo je dobar projekt, a to dokazuje i to što su ga implementirale policije Italije, Austrije, Slovenije i Crne Gore”, naglasio je dodavši kako projekt žele nastaviti i proširiti koliko to bude moguće.

Ravnatelj za javnu sigurnost iz talijanske policije Franco Gabrielli istaknuo je kako je najbitnije da se talijanski turisti u Hrvatskoj na godišnjem odmoru osjećaju sigurno jer živimo u stresnim vremenima u kojima se svi brinu za sigurnost.

“Hrvatska je sigurna zemlja i mi želimo da talijanski turisti ovdje vide koliko je sigurno tako što vide svoje policijske službenike koji će im pomagati ako se nešto dogodi”, rekao je Gabrielli.

Izvor: Dnevnik.hr

Tisuće građana u posljednje vrijeme pretvara eurske kredite u kunske i fiksira kamatne stope do kraja otplatnog razdoblja unatoč tome što su one više nego na kredite u eurima. Tako je oko 70 posto novoodobrenih kredita u kunama. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, smatra da je vrlo upitno hoće li se to građanima isplatiti u slučaju da Hrvatska uvede euro.

– Mogli bismo doći u situaciju u kojoj je građane netko nagovarao da uđu u skuplji kredit, a mogli su ostati u jeftinijem – rekao je Adrović na okruglom stolu “Euro: da ili ne?”, odnosno “doručku” Ekonomskog laba koji uređuje Velimir Šonje. To je prva javna rasprava na temu uvođenja eura, ali pravu podlogu za nju najavio je HNB, koji će na jesen prezentirati studiju s troškovima i koristima takvog koraka. Nakon što je izašla iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska treba, smatra Šonje, pokrenuti raspravu o uvođenju zajedničke valute, a pobrojao je i razloge za i protiv.

Raspad eurozone

– Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. S druge strane, moguć je rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi prema potrebama moćnijih država, članstvo se ‘plaća’, a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne – naveo je. Budući da građani uglavnom štede u eurima, zagovornici takve odluke smatraju da su se oni već opredijelili. Posljednje istraživanje Eurobarometra također potvrđuje sklonost euru jer 52 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da bi to bilo dobro za zemlju. No, kako je riječ o prilično kompleksnom projektu, imaju različita viđenja, pri čemu jedni više stavljaju naglaska na njegove dobre, a drugi na lošije strane. Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta među onima je koji uvođenje eura smatraju nužnošću.

– Hrvatska je ulagala napore da smanji eurizaciju, ali to se nije dogodilo. Ljudi se sjećaju hiperinflacije i nitko nije bio spreman štedjeti u kuni. Stanovi i automobili kupuju se u eurima – rekla je Tkalec, ističući da Hrvatska, de facto, ima euro te da je samo pitanje hoćemo li ga uvesti do kraja ili ćemo napraviti neke dramatične promjene u monetarnoj polici. A dramatične promjene poput rekunizacije ili devalvacije nisu izgledne. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta kaže da je deeurizaciju gotovo nemoguće provesti, ali ona u prvi plan ipak stavlja interes izvoznika te napominje da bi središnja banka o tome trebala voditi računa.

– Izvoz je jedina dugoročna perspektiva s obzirom na trend iseljavanja i sve manji broj domaćih potrošača. Jačanje kune treba sprečavati i voditi politiku kontrolirane deprecijacije – rekla je Ivanov, ističući da Hrvatska to može učiniti samo prije ulaska u tečajni mehanizam ERM2. Turizam je konkurentan i po sadašnjem tečaju, napomenula je Ivanov, ali “zemlje ovisne o turizmu su siromašne zemlje”.

Neopravdan strah

Kada se građane pita što ih najviše zabrinjava pri uvođenju eura, oni navode rast cijena. Međutim, podaci pokazuju da se percepcija građana ne poklapa s realnim stanjem: iskustvo drugih zemalja pokazuje da je rast cijena zbog konverzije minimalan, 0,3 postotna boda. S druge strane, kao opipljiva prednost ističe se pad kamatnih stopa. Simulacija koju je iznio Šonje pokazuje da bi prinosi na desetogodišnje kamatne stope ulaskom u euro pale sa 3,15 posto na 1,92 posto. Hoće li se to pozitivno odraziti i na privatni sektor, ne može se sa sigurnošću reći, kaže Maroje Lang iz HNB-a. Dodaje, međutim, da uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.

Izvor: Jutarnju.hr

Prvoga srpnja na snagu stupaju skuplje, ljetne tarife cestarine za motocikle i osobne automobile na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb. Cestarine će do 30. rujna biti 10 posto skuplje u odnosu na zimske tarife

PARIŠKI sporazum kojim su se sve države članice Europske unije obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja i zaustavio daljnji rast temperature zraka, stupio je u petak na snagu u Hrvatskoj.

“Hrvatska će predano ispunjavati obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma kao i ostale države Europske unije i svijeta koje su ratificirale taj iznimno važan dokument. Svjesni smo posljedica globalnog zatopljenja koje se pojavljuju i kod nas,” izjavio je, kako je priopćeno iz Ministarstvazaštite okoliša i energetike, ministar Tomislav Ćorić.

“Poplave i sve dulji periodi suša samo su dio vremenskih nepogoda s kojima se suočavamo. Pariški sporazum omogućit će da se s tim posljedicama nosimo na kvalitetan način. Uz to, potaknut će razvijanje projekata čiste energije i energetske učinkovitosti koji će povećati razinu zaštite okoliša i potaknuti rast gospodarstva”, istaknuo je ministar Ćorić.

Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147 država koja ga je ratificirala. Glavni cilj Sporazuma je smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od 2 stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu, podsjeća Ministarstvo.

Za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.

Obvezu smanjenja emisija države članice Europske unije provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.

Hrvatska se, napominje Ministarstvo, aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040.

Prema klimatskim modelima i scenarijima, stručnjaci procjenjuju da će do 2100. temperature na području Hrvatske porasti od 2.4 do 4.9 Celzijeva stupnja, a prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti. Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava.

Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora. Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik, a na porast razine mora je osjetljiva i dolina rijeke Neretve, napominju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u priopćenju.

Izvor: Index.hr

‘U tijeku je pravno i poslovno dubinsko snimanje određenih poduzeća kako bi ih se pripremilo za prodaju’, stoji u izvješću.

Nastavlja se detaljna analiza temeljnog poslovanja Agrokor koncerna, a određena imovina bit će prodana tijekom ove godine, navodi izvanredna uprava Agrokora u drugom mjesečnom izvješću, u kojem iznosi i podatak da je Agrokor grupa trenutno uspjela identificirati 143 trgovačka društva u kojima drži udjele, u većem broju slučajeva većinske. 

“Nastavlja se detaljna analiza temeljnog poslovanja i može se očekivati da će trajati kontinuirano tijekom cjelokupnog trajanja izvanredne uprave, a određena imovina će biti prodana tijekom 2017. godine. Intenzivno se radi na pitanju prodaje imovine koja nije od značaja za temeljno poslovanje Agrokora, kao i na jačanju upravljanja nad nepokretnom imovinom”, ističe izvanredni povjerenik Ante Ramljak u mjesečnom izvješću za razdoblje od 11. svibnja do 10. lipnja.

To je izvješće, na 30-ak stranica, objavljeno na internet stranicama Agrokora i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a među desetak tema koje obrađuje su primjerice i upravljanje i odgovornost, početak procjene kratkoročnih potreba za gotovinom, razgovor s novim kreditorima, problem mjenica, procjena poslovanja.

“Grupa je trenutačno uspjela identificirati 143 trgovačka društva u kojima drži udjele (u većem broju slučajeva riječ je o većinskim udjelima)”, podatak je upravo iz procjene poslovanja.

Društva su inicijalno bila preliminarno kategorizirana u četiri grupe – maloprodaja s 26 poduzeća, koja uključuju Konzum, Mercator i Tisak, kao i veleprodaju poput Velpra; prehrana s 33 poduzeća koja uključuju poslovne jedinice Leda, Frikoma, Zvijezde, Dijamanta, Jamnice i PIK Vrbovca; poljoprivreda sa 17 poduzeća koja uključuju poslovne jedinice Agrokor-trgovinu, PIK Vinkovce, Belje i Vupik; a četvrta je grupa ostalo (Agrokor imovinski portfelj) u kojem je 67 poduzeća koja se ne mogu svrstati u neku od navedenih triju kategorija, uključujući koncern Agrokor d.d., 33 operativna društva, 25 holding društava za imovinu i/ili nekretnine, 14 praznih shell poduzeća bez poslovanja i imovine i dva investicijska holdinga.

Izvanredna uprava ističe kako je uspostavljen i AIP tim – Agrokor imovinski portfelj, koji sadrži dijelove grupe koji nisu očigledno povezani. U tu kategoriju spada već spomenutih 67 poduzeća, među kojima i 14 shell poduzeća koja nemaju nikakvu vrijednost i bit će predmet pojednostavljene korporativne strukture.

“Uz povezana društva, AIP je identificirao inicijalni popis imovine na kojemu se nalazi sveukupno 267 nekretnina, među kojima su i velike razvojne građevinske lokacije, stambene, trgovačke, poslovne i industrijske nekretnine, zemljišta i pokretna imovina (jahta i helikopter)”, podatak je iz izvješća.

Operativna poslovanja ili imovina od kojih se očekuje određena vrijednost potom će biti uključeni u postupak prodaje. U tijeku je pravno i poslovno dubinsko snimanje određenih poduzeća kako bi ih se pripremilo za prodaju, kažu u izvanrednoj upravi, najavljujući i da će nakon dubinskog snimanja i ažuriranja biti nadopunjeni i do sada nepotpuni podatci na internetskim stranicama na kojima se prezentira imovina na prodaju.

Izvanredna uprava ističe i kako je započela “detaljna revizija dugoročnih strateških opcija za svako od 26 poduzeća koja predstavljaju 90 posto novčanih tokova ograničene grupe”, a moguće je da će kasnije revizija obuhvatiti i određena druga društva.

Metrika i ključni pokazatelji uspješnosti, koji se uzimaju u obzir, razlikuju se od sektora do sektora pa su opcije za stratešku transformaciju različite za svako poslovanje.

Pritom se navodi i kako su u pogledu maloprodaje, poduzeća već počela ili će započeti revidirati – portfelj dućana, zakupnine, miks proizvoda, cijene, promocije, portfelj dobavljača i uvjete, operativne modele, logistiku i centralnu podršku. Ta bi revizija trebala uključiti i revidiranje formata te geografske značajke mogućnosti kupovine, kao i procjenu u pogledu najbolje pozicije za tržišno natjecanje poduzeća na tržištu.

“Očekuje se da će grupa razviti planove za održivost za sva glavna poduzeća u razdoblju do visoke turističke sezone. Ti će se planovi potom razraditi i ključnim dionicima predstaviti u rujnu. Nakon toga, i nakon što se dobije odobrenje predloženih strategija, pristupit će se njihovu izvršavanju”, poručuju iz izvanredne uprave Agrokora.
Podsjećaju i kako su se u izvještajnom razdoblju, između 11. svibnja i 10. lipnja, usredotočili “na zahtjevni postupak financijskog i operativnog restrukturiranja, odnosno primarno na stabiliziranje poslovanja i na zatvaranje novog financiranja jer su sve projekcije ukazivale na to da se novo financiranje obavezno mora realizirati u prvoj polovini lipnja”.
Agrokor je 9. lipnja potpisao ugovor o novom kreditu u iznosu od 480 milijuna eura, a dodatnih 50 milijuna eura dogovoreno je za vjerovnike koji su dobavljači, tako da je ukupni osigurani iznos od 530 milijuna eura. Novim se financiranjem osigurava opstanak tekućeg poslovanja Agrokora i njegovih operativnih kompanija te će se iznosom od 150 milijuna eura pokriti stari dug dobavljačima, ističe se i u izvješću.
Uz postupke vezane uz restrukturiranje, radilo se i na jačanju strukture operativnog upravljana i poslovanja te je stoga formira Koordinacijska skupina, čiji je zadatak podrška izvanrednom povjereniku pri svakodnevnom upravljanju Agrokorom. Svaka odluka vrijednosti veće od milijun kuna mora proći raspravu na tom tijelu, navode iz izvanredne uprave.
U izvješću veću pozornost posvećuju i procjeni kratkoročnih potreba za gotovinom te ključnim prioritetima gotovinskog središnjeg tima, kao i problemu mjenica.
Tako se uz ostalo navodi kako je održano ukupno osam radnih sastanaka tijekom kojih su pripremljeni i različiti modeli rješavanja regresnih mjenica. “Modeli su općenito predstavljeni, a odnos pojedinih dobavljača s kreditnom institucijom bilateralno je reguliran. Stav financijskih institucija temelji se na jedinstvenom pristupu svakom pojedinom odnosu i rješenju koje je u najboljem interesu dobavljača i kreditnih institucija”, ističe izvanredna uprava.
Pritom navodi četiri modela – plaćanje iz vlastitih sredstava; bankovni zajam s otplatom od maksimalno sedam godina s mogućnošću potencijalne cesije potraživanja; reprogramiranje obveze s dospijećem od 15 mjeseci; dobavljači s velikom izloženosti kojima je potrebno kompleksnije rješenje mogli bi se uključiti kombinacijom modela, uključujući multilateralna rješenja u obliku sindiciranih zajmova ili reprogramskih poslova, podložnih dogovoru s više kreditora.
“Prema aktualnim podatcima, kreditori i/ili financijske institucije nisu blokirale niti jednog dobavljača u razdoblju od 31. ožujka 2017. do isteka Promemorije (31. svibnja. 2017.)”, navodi se u izvješću Agrokora, čijih 30 najvećih dobavljača drži 81 posto od ukupno 3,5 milijardi kuna mjenica. Doda li se tomu i 3,9 milijardi kuna mjenica izdanih kompanijama unutar Agrokora, ukupan je iznos mjenica 7,4 milijarde kuna.

Izvor: Direktno.hr