Category Archive for: Hrvatska

Zastupnici su u četvrtak u Hrvatskom saboru podržali odgodu uvođenja poreza na nekretnine uz nadu da se o tome više neće razmišljati dok se u Hrvatskoj ne stvore uvjeti za uvođenje tog poreza, iako je oporba izrazila bojazan od novih nameta, a SDP poručio da će se izuzeti od glasovanja.

Izmjenama Zakona o lokalnim porezima iz zakona se izbacuje porez na nekretnine, te izjednačava oporezivanje osobnih vozila i motocikala do 10 godina starosti, objasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Ministar Marić je naglasio kako Vlada jasno želi poslati poruku da razmišlja o poreznom rasterećenju a ne uvođenju dodatnih poreza, no oporba je ipak izrazila bojazan od novih nameta uz prozivke vladajućih da nisu vjerodostojni.

“Prema nacionalnom planu reformi iz 2017. godine koje je Vlada uputila Europskoj komisiji obećano je uvođenje poreza na nekretnine. Dakle treba jasno reći da se ovdje radi samo o odgodi poreza i da zapravo samo govorimo o jednom rebrendiranju poreza”, kazao je SDP-ov Marko Vešligaj. Smatra da se porez na nekretnine neće ukinuti već samo drukčije nazvati kroz izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu.

“Loš film odbili smo gledali u 12.  mjesecu a odbit ćemo ga i sada gledati”, rekao je Vešligaj i poručio da se će se SDP izuzeti od glasovanja kao što je napravio i prilikom glasovanja o poreznoj reformi.Jedna je priča u Saboru , a praksa potpuno drugačija, ustvrdio je Branimir Bunjac (Živi zid) kazavši da to nije vjerodostojno.  “Govorite o smanjenju poreza a u praksi se stalno povećavaju porezi”, kazao je.
Njegov stranački kolega Ivan Vilibor Sinčić naglasio je da će se Živi zid boriti protiv svih novih nameta za građane. “Više novca nećete uzeti građanima , borit ćemo se protiv toga”.

Tomislav Žagar u ime Kluba Mosta pohvalio je ministra Marića što je došao u sabornicu i priznao da je pogriješio s porezom na nekretnine. “Stavljanje van snage poreza na nekretnine može se shvatiti kao pobjeda da slušamo građane”, rekao je. Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) naglasila je da prvo treba stvoriti preduvjete za uvođenje poreza na nekretnine i tek onda ga uvesti, od evidencije nekretnina, sređivanje gruntovnice i katastra do ujednačavanja komunalnih naknada. “Ne smijemo plašiti naše građane porezom kada nismo spremni za njegovo uvođenje”, kazala je.

Moraju li građani ispunjavati upitnike?

Kažimira Vardu (HMSH) zanimalo je hoće li brisanjem poreza na nekretnine građani i dalje biti obvezni ispunjavati obrasce o nekretninama koje su im tijekom ljeta slale općine i gradovi, na što mu je ministar Marić odgovorio da stupanjem na snagu izmjena zakona prestaje i obveza ispunjavanja tih obrazaca.Iako, ističe Marić,   jedinice lokalne uprave imaju pravo i obvezu prikupljati te podatke radi ažuriranja evidencije. “I bez poreza na nekretnine lokalne samouprave imaju ingerenciju da to čine radi naplate komunalne naknade”, rekao je.

“Građani nisu poligon za igrice, testove, analize, provjere…. Tko će odgovarati za stres građana zbog ispunjavanja tih upitnika?”, upitao je SDP-ov Gordan Maras. Nadovezao se Alen Prelec (SDP) koji je kazao da su građani zbunjeni, ali da su  zbunjeni i čelnici lokalnih jedinica jer ne znaju trebaju li slati upitnike ili ne.

Zastupnici su u četvrtak navečer podržali bez veće rasprave i izmjene Zakona o administrativnoj suradnja u području poreza između članica EU-a kao i prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Podržali su i potvrđivanje protokola br. 15 kojim se dopunjuje Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Sabor sjednicu nastavlja u petak.

Izvor: DIREKTNO.hr

Svečana promocija nova 202 doktora znanosti i umjetnosti zagrebačkog Sveučilišta održana je u nedjelju u Hrvatskome narodnom kazalištu. Čestitajući kandidatima, rektor Damir Boras istaknuo je da stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti predstavlja ključnu točku i prekretnicu na životnom putu svakoga člana akademske zajednice. “Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti je prvi bitni i temeljni korak na putu cjeloživotnog ostvarivanja vlastitih kreativnih sposobnosti i vlastite akademske i građanske slobode”, kazao je.

Svečana promocija nova 202 doktora znanosti i umjetnosti zagrebačkog Sveučilišta održana je u nedjelju u Hrvatskome narodnom kazalištu. Čestitajući kandidatima, rektor Damir Boras istaknuo je da stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti predstavlja ključnu točku i prekretnicu na životnom putu svakoga člana akademske zajednice.
“Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti je prvi bitni i temeljni korak na putu cjeloživotnog ostvarivanja vlastitih kreativnih sposobnosti i vlastite akademske i građanske slobode”, kazao je.

Nakon što su kandidati izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i umjetnosti, promovirani kandidati prebacili su kičanku (coflek) na akademskim kapama na desnu stranu, čime su i simbolično ušli u novo i više akademsko zvanje. Uslijedilo je uručivanje diploma te upisivanje promoviranih u knjigu doktora, a svečanost je završila akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Kandidati su bili odjeveni u svečane odore (toge) i akademske kape, te su od zgrade Sveučilišta u Zagrebu do zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta došli u dvjema povorkama koje su predvodila dva sveučilišna pedela, zbog čega je kratkotrajno obustavljen promet na sjevernoj strani Trga Republike Hrvatske.

U ime novopromoviranih doktora znanosti i umjetnosti prisutnima na svečanostima u HNK-u obratio se Ivan Domagoj Drmić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Istoga dana poslijepodne, novopromovirani doktori znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu pridružit će se predstavnicima akademske zajednice i uzvanicima u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, gdje će u 17 sati svečano biti obilježen početak nove 349. akademske godine.

Izvor: JUTARNJI.hr

Vodstvo HRT-a u utorak navečer predstavilo je jesensku programsku shemu u kojoj su kao glavni adut istaknuti domaći sadržaji u udarnom terminu, i definitivno potvrdilo kako u novoj shemi više nema emisije “Hrvatska uživo”, što je prethodnih dana u javnosti naišlo na osudu, uključujući i osudu Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Vršitelj dužnosti glavnog urednika Prvoga programa HTV-a Bruno Kovačević u ime programskog vodstva HRT-a istaknuo je kako su temeljne odrednice za pripremu jesenske programske sheme bile omogućiti premijerne domaće sadržaje u udarnome terminu, najkvalitetniji izbor stranoga programa, angažirati nova, mlada lica u informativnome i zabavnome programu te osigurati stabilnost sheme, odnosno sadržaje koje će ubuduće biti moguće pratiti uvijek u isto vrijeme i na istome mjestu.

Prema njegovim riječima, HRT ove jeseni pokreće čak deset novih emisija na svojim četirima programima, a najavio je i dosad najveći broj premijernih prikazivanja hrvatskih televizijskih serija i filmova te različitih dokumentarnih i informativnih sadržaja.
“Čak 85 posto programskoga sadržaja u udarnome terminu bit će isključivo domaće proizvodnje”, istaknuo je Bruno Kovačević dodavši i kako će u novoj sezoni biti i mnogo više sadržaja za djecu, mlade te tinejdžere. Brojnim javnim sadržajima HRT će nastojati dodatno ojačati ulogu javnog medijskog servisa, poručio je.

Kovačević je najavio i  novosti i u informativnome programu, posebno na Četvrtome programu Hrvatske televizije, koji će emitirati vijesti svakih pola sata, a najavio je i promjene u središnjem Dnevniku HRT-a.

“Ova je programska shema pripremljena s dosad najmanjim proračunom”, istaknuo je Kovačević no dodao i kako je nastala višemjesečnim prikupljanjem povratnih informacija te pokretanjem svih unutrašnjih potencijala HRT-a u smjeru boljega programa

“Vjerujemo da će to biti formula za uspjeh, a dodatno uvjerenje daju nam i podaci o gledanosti prema kojima smo tijekom ljetnih mjeseci bili najgledanija domaća televizija”, dodao je Bruno Kovačević koji je Hini potvrdio kako “Hrvatske uživo” nema u novoj jesenskoj shemi.

HND je oštro osudio ukidanje “Hrvatske uživo” ocijenio to “zatiranjem profesionalizma i marginalizacijom javnog interesa”. Protiv ukidanja te emisije pokrenuta je peticija gledatelja koju je potpisalo više tisuća njih.

Svečani program predstavljanja jesenske programske sheme pod naslovom “Nove boje jeseni” u televizijskome studiju Anton Marti vodili su Daniela Trbović i Mirko Fodor uz pratnju Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije. Uz glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Kazimira Bačića i članove Ravnateljstva Hrvatske radiotelevizije i novinare i urednike HRT-a, među brojnim uzvanicima bili su i bivši premijeri Franjo Gregurić, Zlatko Mateša i Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, glumac Mustafa Nadarević, pjevač Željko Bebek, producent Nebojša Taraba i mnoge druge poznate osobe iz društvenog i javnog života.

Nova programska shema Hrvatske radiotelevizije započinje u ponedjeljak 18. rujna .

Izvor: Jutarnji.hr

Snažno grmljavinsko nevrijeme pogodilo je Zadar upravo kada su se učenici spremali u školu. Velik dio grada potopljen je oborinskim vodama koje nije mogla ‘popiti’ kanalizacijska mreža. Nastali su veliki problemi i u gradskom prometu, a najgore je, čini se, kako izvještavaju lokalni mediji, na Relji. Iz Meteorološke postaje Zadar izvijestili su da je od 8 do 10 ujutro u tom gradu palo oko 190 litara kiše po metru četvornom, što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara

Nevrijeme je pogodilo Zadar nešto prije osam sati ujutro, piše 24 sata, nakon pola sata još je pojačalo, udari munje su postali učestaliji, a vjetar zapuhao jače.

‘Svaki put ista priča. Čim padne kiša, dođe do poplave jer su odvodi loši’, požalili su se Zadrani.

Cijeli je grad u prometnoj blokadi, javlja Zadarski.hr, a na Relji je stanje katastrofalno. Iz šoping centra Supernova, koji je zatvoren, dolaze apokaliptične slike, a radio Antena Zadar javlja kako je garaža ovog centra potpuno pod vodom.

‘Krenuo sam u kupovinu, ali je nestalo struje pa sam se pošao vratiti zaobilaznicom. Bujica mi je nosila automobil lijevo, desno, a onda je stao. Ugasio se, vjerojatno je povukao vodu. Tu sam već sat vremena, ne znam koga da zovem’, požalio se Mirko Šotićek (72), povratnik iz Njemačke, za 24 sata.

Obilna kiša u Zadru poplavila je u ponedjeljak ujutro kuće i podrume. Zadarski Županijski centar 112 zatrpan je pozivima građana, a iz Meteorološke postaje Zadar izvijestili su da je od 8 do 10 ujutro u tom gradu palo oko 190 litara kiše po metru četvornom, što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara, javlja Hina.

Iz Županijskog centra 112 kratko su izvijestili da su zatrpani pozivima građana te da imaju velik broj intervencija zbog obilne kiše.

Zbog jakog nevremena neke su škole otkazale nastavu, a dijelovi grada su bez struje. Poplavljene su ceste i podrumi.

Lokalni mediji javljaju da su poplavljeni dijelovi zadarske bolnice, prokišnjava sportska dvorana Krešimira Ćosića i neki poslovni prostori.

Poplavljena zadarska bolnica, otkazuju se operacije

Kaos je i u bolnici. Poplavljene su operacijske sale kirurgije zadarske bolnice, otkazuju se operacije, a pacijenti koji nisu u hitnom stanju otpuštaju se kućama, piše portal 057. Poplavljen je i odjel intenzivne njege.

Vatrogasci i službenici odvodnje imaju pune ruke posla. Ne rade svi semafori na zadarskim prometnicama.

Mobilne mreže imaju ispade i povremene prekide u radu baznih stanica.

Nevrijeme koje je jučer zahvatilo Istru u ponedjeljak se proširilo na zadarsko područje. Uzrok tolikim oborinama je velik oblak cumulonimbus, koji se ‘zalijepio’ za Velebit, a budući da nema vjetra, oblak je statičan, pun je vlage i iz njega lijeva kiša. Trenutačno je taj oblak kao mala nuklearna elektrana, rekao je za Hinu voditelj Meteorološke postaje DHMZ-a u Zadru Anđelko Vidović.

Dodao je da će takvo vrijeme na zadarskom području potrajati do kasnog poslijepodneva.

Vidović je izvijestio da je u Zadru najviše kiše palo 10. rujna 1986. i to 352 litre po metru četvornom.

Otkazana nastava u školama, roditelji se mole da dođu po svoju djecu

U OŠ Petra Preradovića u Zadru nastava je otkazana jer su poplavljene i neke učionice. Nastave nema ni za gimnazijalce iz Gimnazije Vladimir Nazor, a primjer je slijedila i Osnovna škola Stanovi. Roditelje koji su djecu ostavili u školi, piše portal 057, moli se da dođu po njih.

Obilna kiša praćena grmljavinom još od nedjelje uvečer pada i na području Istre, a najkritičnija situacija je na području Poreča, Rovinja i Labina, javlja Hina. Tamo su Županijski centri 112 zaprimili brojne dojave o srušenim stablima i većim količinama vode na kolniku. Tijekom noći na ponedjeljak zaprimljeno je i 20-ak dojava o poplavljenim stanovima, poslovnim prostorima i podrumima.

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije Dino Kozlevac izjavio je za Hinu da je, neovisno o velikoj količini padalina, situacija pod kontrolom, a od nedjelje poslijepodne do ponedjeljka ujutro bilo je 30-ak intervencija, uglavnom na ispumpavanju vode iz poplavljenih stanova i podruma na području Poreča.

Nevrijeme je najviše zahvatilo središnji dio Istre, Pazin, Poreč i Rovinj te područje Pule, Umaga, Buzeta i Labina.

Osim vatrogasaca, na teren su izlazili djelatnici Istarskih cesta, HEP-a te Cesta d.o.o. i ostalih komunalnih poduzeća koji su pomagali građanima u ispumpavanju prostora i otklanjanju srušenih stabala.

Nabujala rijeka Raša odnijela je tijekom nedjelje i privremeni most kod Potpićna, koji je izgrađen da bi se mogao odvijati promet dok traje obnova mosta na cesti Potpićan – Tupljak, a tijekom nedjelje na tom je području bilo i povremenih, ali kratkotrajnih ispada u opskrbi električnom energijom.

Prema prognozi Istrameta, tijekom cijelog dana u Istri će prevladavati pretežno oblačno vrijeme uz čestu kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Padalo je i u drugim krajevima Hrvatske, pa je tako pljusak u središnjoj Hrvatskoj ‘oprao’ Zagreb i Sisak.

Izvor: Tportal.hr

U prvih sedam mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 9,8 milijuna dolazaka, 18 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja porastao za 16 posto, na 45,7 milijuna, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)

Strani turisti ostvarili su 8,7 milijuna dolazaka i 42,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19 i noćenja za 17 posto. Od inozemnih gostiju najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (22 posto), Slovenije (11 posto), Austrije (9 posto) i Poljske (8 posto). Domaći su turisti u razdoblju od siječnja do srpnja 2017. ostvarili 9 posto više dolazaka te 6 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.

U srpnju 2017. u komercijalne smještajne objekte došlo je 4,3 milijuna turista, što je 12 posto više nego u srpnju 2016. Ostvareno je i 25,3 milijuna turističkih noćenja, od čega su 5 posto ostvarili domaći, a 95 posto strani turisti.

U odnosu na srpanj 2016. turisti su ostvarili 11 posto više noćenja. Domaćih turista došlo je 4 posto više i ostvarili su 2 posto više noćenja, dok je stranih turista došlo 12 posto više i ostvarili su 11 posto više noćenja nego u srpnju prošle godine.

Najviše noćenja stranih turista u srpnju 2017. ostvarili su turisti iz Njemačke (19 posto), Slovenije (12 posto) te Poljske i Češke (obje po 9 posto). Slijede turisti iz Austrije (8 posto), Slovačke (5 posto) te Italije, Mađarske i Nizozemske (svaka po 4 posto).

Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista u srpnju, 7,3 milijuna noćenja, što je 29 posto ukupno ostvarenih noćenja. Najviše noćenja u Istarskoj županiji te u Hrvatskoj ostvario je grad Rovinj s ukupno 976 tisuća noćenja, što je 13 posto ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji.

Izvor: Tporta.hr

Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet priopćio je u ponedjeljak da su dva velika kita (Balaenoptera physalus) opažena zapadno od Lošinja, pri čemu su njegovi istraživači proveli s kitovima nešto više od dva sata.

Kitove su opazili oko tri nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja, te su utvrdili da se radi o dvije odrasle jedinke čija je veličina procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi izgledaju u dobroj formi, prenosi Fena.

Izvor: Hayat.ba

U petak počinje 19. Špancirfest koji će u deset dana održavanja na ulice i trgove povijesne jezgre Varaždina donijeti 400 različitih programa: od koncerata i uličnih nastupa do kreativnih radionica i izložbi.

Organizatori iz Turističke zajednice grada Varaždina najavili su nekoliko novosti na ovogodišnjem Špancirfestu. Neće biti velike pozornice kod Starog grada gdje su se za koncerte plaćale ulaznice. Glazbene će pozornice s besplatnim koncertima biti na Trgu kralja Tomislava, Trgu Miljenka Stančića i u Kraljevskoj zoni kod Starog grada, dok će se naplaćivati jedino koncerti i kazališne predstave na pozornici kod Vile Bedeković.

Špancirfest se širi na još dvije ulice u središtu Varaždina, pa će Draškovićeva ulica postati obrtnička, a Školska ulica umjetnička, a na njima će se predstavljati varaždinski obrtnici i umjetnici.

Prema najavama, najveća bi atrakcija trebao biti nastup Architects of Air s kupolama visokim i do 10 metara, ukupne površine 1400 četvornih metara s mnoštvom tunela koji, zahvaljujući svjetlosnim efektima, posjetiteljima pružaju nesvakidašnji doživljaj istraživanja labirinta.

U Varaždinu će nastupiti Songkillers, Natali Dizdar, Nola, Nikola Marjanović, Mangroove, Gretta, Massimo, Božo Vrećo, klapa Maslina i Contra s gostom Harijem Rončevićem, a capella Voca People iz Izraela. Kazališni program donosi gostovanja Ivana Šarića, Željka Pervana, Histriona u kazališta Moruzgva.

Kraljevska zona oko Starog grada, prvi put postavljena prošle godine, bila je vrlo dobro prihvaćena. Tijekom dana bit će prostor druženja uz ponudu najboljih hrvatskih street food restorana, biranih vinskih i pivskih etiketa te kreativne sadržaje u Arts&Crafts zoni. Popodnevni, večernji i noćni program donosi koncerte nekoliko izvođača među kojima su Vatra i Kojoti te tribute bendovi i DJ-i.

Na ulicama i trgovima Špancirfesta održat će se 60-ak uličnih programa umjetnika iz Italije, Austrije, Njemačke, Francuske, Španjolske, Velike Britanije i SAD-a.

Moto Špancirfesta je „Pokreni svoju kreativnost”. I ove se godine ide s Kreativnicom u Uskoj ulici s hrvatskim dizajnerima, Parkom kreative za najmlađe, Akupunkturom grada sa zagrebačkim Arhitektonskim fakultetom te instalacijama u zraku.

Na kraju, više od 100 izlagača predstavit će svoju ponudu koja obuhvaća širok raspon od tradicijskog do suvremenog stvaralaštva.

Špancirfest završava u nedjelju, 27. kolovoza.

Izvor: Tportal.rs