Loading
GSS Media

Category Archive for: Hrvatska

Home / Category: Hrvatska

Hrvatski novinar Aleksandar Stanković završio je današnju emisiju “Nedeljom u dva” na HRT apelom da se suzbije širenje mržnje u medijima.

 

 

Prema njegovim rečima, nije normalno da za psovanje i pretnje smrću na društvenim mrežama i u javnom prostoru niko ne odgovara.

“Država može i mora sankcionisati medije koji dopuštaju i podstiču iživljavanje nad drugima. Portali koji u komentarima prenose pretnje moraju biti kažnjeni“, rekao je Stanković.

„Evo predloga, kada se preti, kada se huška i drastično vređaju drugi ljudi – zabranite sve komentare ispod tekstova na mesec dana. Ako se to opet ponovi, kaznite sa 100.000 kuna, neće se ponavljati“, rekao je Stanković.

Osim toga, Stanković je apelovao na Sabor, hrvatsku Vladu, političke stranke i HND da zakonskim predlogom o elektronskim medijima stanu na kraj „netrpeljivosti u medijima“.

Na kraju emisije podigao plakat na kojem je pisalo “Zaustavite mržnju u medijima”.

 

Izvor: KRSTARICA.rs

Continue Reading

Veliki izazov Vlade bit će vam reforma mirovinskog sustava koji polako postaje neodrživ. Hrvatsko stanovništvo stari, a zaposlenih je sve manje.

 

 

Mirovine su male, a nekada i potpuno neizvjesne. U sindikatu umirovljenika zato od države očekuju konkretne poteze. “Ne želimo više imati 200 tisuća ljudi koji imaju mirovinu manju od 1000 kuna, niti da je svaki treći stanovnik stariji od 65 godina u zoni siromaštva, niti da je 52 posto mirovina ispod linije siromaštva”, rekla je Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika.

Porazna statistika još je gora kada se uzme u obzir da su Hrvati među najstarijom populacijom u Europi. Čak 19,2 posto stanovnika starije je od 65, a broj umirovljenika veći je od milijun i 200 tisuća. Prosječna mirovina iznosi 3400 kuna. Omjer umirovljenika i radnika sve se više izjednačava, a na mirovine svake godine odlazi 36,8 milijardi kuna.

“Vlada ne radi ništa po tom pitanju i mjere koje poduzima su parcijalne mjere koje će dovesti do toga da građani i umirovljenici od tog mirovinskog sustava nemaju koristi”, rekao je Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava.

Rješenje bi se moglo pronaći u podizanju granice za umirovljenje

“Trebali bismo dići zaposlenost na europsku razinu, s milijun i 400 na milijun i 700 tisuća. Od tih 300 tisuća, ni 30 tisuća ih ne bi trebalo biti u javnom sektoru i onda bi bilo lakše i izdržljivije financirati javni sektor, državni sektor, pa u svemu tome i mirovinski sektor”, smatra ekonomist Ljubo Jurčić.

Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. A oni kojima je ostalo još tridesetak godina rada, prije nego što ostvare uvjete za mirovinu, nisu optimistični.

“Ljudi se boje mirovine zato što znaju kako stvari stoje. Očekuju da to neće biti dovoljno da se može normalno živjeti”, rekao je Miro iz Zagreba.

Promjene u mirovinskom sustavu i radnom zakonodavstvu zahtijevaju i poslodavci, pa tako ističu jednu nelogičnost: ako žele zaposliti nekoga tko je otišao u prijevremenu mirovinu, ugovor o radu, po zakonu, ne mogu mu dati. Ali zato mogu zaposliti onoga tko je svoje već odradio, i uživa u kasnim šezdesetima u starosnoj mirovini.

 

Izvor: DNEVNIK.hr

Continue Reading

Nešto više od dva milijuna kuna dodijelila je hrvatska država za 93 projekta iz područja obrazovanja, kulture, sporta i ostalih područja od interesa za Hrvate izvan Hrvatske te 16 jednokratnih potpora socijalno i materijalno ugroženim pojedincima u Bosni i Hercegovini.

 

 

Sredstva su dodijeljena temeljem javnog poziva koji je raspisao Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, a na koji je stigla čak 531 prijava. Odobrene potpore ‘odlaze’ neprofitnim organizacijama i fizičkim osobama u 15 država, od BiH preko Srbije i Kosova do Argentine i Kanade, a njihovi se iznosi kreću do 6 tisuća do 75 tisuća kuna. Jednokratne potpore siromašnim Hrvatima u BiH iznose od 4 tisuće do 8 tisuća kuna.

Za dva projekta po 75 tisuća kuna

Dva pojekta, Družijanca u Zagrebu Udruge bunjevačkih Hrvata Družijanca iz Subotice i 3. Nacionalna konferencija Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka, iza koje stoji istoimena udruga iz SAD-a dobila su najveću potporu, po 75 tisuća kuna. Četiri projekta u četiri države Hrvatska je podržala sa po 50 tisuća kuna – nabavu opreme za radio postaju Radio Dux u Tivtu (Crna Gora), jačanje kadrovskih resursa Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici (Srbija), Hrvatske novine u Eisenstadtu (Austrija) i nabavu nove hrvatske narodne nošnje za školarce u Hrvatskoj školi kardinal Stepinac u Chicagu (SAD).

Projekt koji za cilj ima izgradnju Doma fra Mladena Hrkaća, koji je predložila istoimena humanitarna udruga, odnosno zaklada iz Zagreba, dobio je 40 tisuća kuna potpore. Po pet tisuća kuna manje, dakle po 35 tisuća, dobili su Hrvatski kulturni centar Zrinski Hrvatskog kulturnog društva Pomurje iz Lendave i projekt saniranja kapele Josipa Plečnika Župe svetog Mihovila u Varešu (BiH).

Za okupljanje tisuću Ivana na Kupresu 30 tisuća kuna

Sedam projekata, među kojima i Okupljanje tisuću Ivana na Kupresu Udruge Kupreški kosci (BiH) dobilo je po 30 tisuća kuna, njih devet po 25 tisuća. Taj će iznos, primjerice, dobiti HKD Hrvatski kulturni centar iz Beograda za nabavu opreme za rad, širokobriješki klub Amater za 18. Mediteran Film Festival, NK Šujica iz Tomislavgrada za sanaciju i dovršetak svlačionice kluba, OŠ Fra Marijan Šunjić iz Novog Travnika za zamjenu stolarije na sportskoj dvorani, Srednja škola Pero Zečević iz Odžaka za projekt Stjecanje suvremene informatičke pismenosti, Hrvatski pjevački zbor Jadran iz Buenos Airesa (Argentina) za nabavu tonske opreme.

Najviše projekata, njih 20, dobit će od Hrvatske po 20 tisuća kuna. Toliko će za nabavku namještaja i opreme dobiti 11. osnovna škola Zovik iz Gornjeg Zovika (BiH) , Centar za osobe s posebnim potrebama općine Prozor – Rama za opremanje sobe za senzornu integraciju, Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina (Srbija) za projekt Surčin kroz povijest, Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo Sarajevo za nastavak izgradnje i uređenja studentskog doma Dr. Dragutin Dujmušić, kipar Kuzma Kovačić za svečano postavljenje spomeničke biste Rajmunda Kuparea u Čileu itd.

Za prehranu hrvatske manjine na Kosovu 15 tisuća kuna

Među 17 projekata koji su dobili po 15 tisuća kuna su i projekt Narodne kuhinje Letnica (Kosovo) za prehranu pripadnika hrvatske manjine te Hrvatski susreti u Rimu 2018., koji je kandidirala Udruga Hrvatsko-talijanski mozaik iz Rima. Za nagrade mladim znanstvenicima, projekt Njemačkog društva za kroatistiku iz Siegena (Njemačka) odobreno je 13 tisuća kuna, po 12 tisuća kuna dobilo je šest projekata, po 10 tisuća kuna njih 14. Među njima su tiskanje knjige Hrvatska manjina u Srbiji i školovanje na hrvatskom jeziku (Srbija), Hrvatski jantar (Mađarska), Prezentacija hrvatske kulture i umjetnosti u Luksemburgu, Opremanje studija za snimanje emisije Glas Hrvata (Srbija), Stopama Hrvata u Austriji i hrvatsko-austrijska poveznica itd.

Četiri projekta dobila su manje od po 10 tisuća kuna. Zbornik radova Hrvatska izvan domovine 2, Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Ponos domovine istoimene udruge iz Zagreba dobili su po 7500 kuna, projektu Jezik i identitet Hrvata u Slovačkoj Ivane Čagalj iz Splita pripalo je 7000 kuna, a Predavanju AMCA grupi Toronto: Jezična leksikografija i njezin utjecaj na očuvanje i jačanje identiteta Vlatke Štimac Ljubac iz Velike Gorice 6000 kuna. Navedene potpore za posebne potrebe i projekte odobrene su za 2017., a isplatit će se ovisno o mogućnostima Državnog proračuna u ovoj godini. S dobitnicima potpora, udrugama i fizičkim osobama, Središnji državni ured potpisat će ugovore najkasnije do kraja siječnja.

 

Izvor: HINA.hr

Continue Reading

ZAGREB – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić čestitao je u ponedjeljak na jutarnjoj Božićnoj misi u zagrebačkoj katedrali svim vjernicima kršćanski blagdan Božić, a u svojoj je propovijedi pozvao na savezništvo u dobru koje se, poručio je, gradi računajući na druge, počinje u obitelji i potrebno je u Crkvi i u hrvatskoj domovini.

“‘Savez u dobru’ započinje u obiteljima, u odnosima muža i žene, u odnosima prijatelja, suradnika, svih ljudi koji su ljubitelji dobra. Taj je Savez potreban u našoj Crkvi i u hrvatskoj domovini. On je drugo ime blagoslova, blage, dobre Riječi nasuprot svemu što širi strah, netrpeljivost i nepovjerenje,” kazao je nadbiskup zagrebački Bozanić.

 

 

“Rođenje Isusa u Betlehemu, dar je i poziv svemu čovječanstvu. U Isusu, Sinu Božjemu i Sinu Marijinom, dogodio se susret Boga i čovjeka koji je otvorio mogućnost novoga susreta božanskoga i ljudskoga”, rekao je i poručio da Bog i ovoga Božića dolazi svakome, kako vjerniku koji bez vjere ne može zamisliti svoj život, tako i onomu tko misli da ne vjeruje. “Svima nam je potrebno ponirati u dubinu svoga bića, pronaći u duši izvor čežnje za ljubavlju i slijediti trag Božje prisutnosti u svome srcu,” napomenuo je.

Bog nam daruje sve, a “Božje sve” je čovjek od začeća do naravne smrti, obitelj, zato se njima ne poigrava nego ih se čuva kao uporište budućnosti, istaknuo je.  “Božje ‘sve’ su narodi, zato se njima ne poigrava nego im se omogućuje miran život; Božje ‘sve’ je zemlja, zato se njome ne trguje i ne poigrava nego je se čuva kao svetinju vlastitoga doma”, rekao je nadbiskup. Božje “sve” su i naši dobri međuljudski odnosi, na poseban način to su bolesni, siromašni, napušteni, prognanici, zato se njima ne poigrava, nego im se pomaže, ide im se ususret, poručio je. “Božje ‘sve’ je dostojanstvo: i života i rada i odgoja i školovanja, i svega onoga što je usmjereno prema čovjekovoj dobrobiti,” rekao je.

“Danas na Božić moramo se pitati koliko smo, kao vjernici, spremni sve to štititi” i “kako to provoditi u djelo”. Čovjek često igra na sve ili na ništa, ali Bog nikad ne stoji iza ništavila, iza onoga što u sebi nema života, a “grijeh je put u ništavilo, jer upropašćuje život, odvodi čovjeka u propast”, rekao je Bozanić. “Korupcija vodi u propast, laž vodi u propast, nepravda vodi u propast, svako nastojanje da se drugoga ponizi, da se čovjeka ili čitav narod istrijebi jest zlo. Koliki su bili, i danas su diljem svijeta žrtve raznih ideologija koje su vodile i vode čovjeka u propast, jer su promičući i braneći svoje principe spremne žrtvovati čovjeka i čitave narode oduzimajući im ljudsko dostojanstvo i slobodu. Svako nastojanje da se osiromaši čovjeka u duhovnom i materijalnom smislu zlo je”, upozorio je.

Utjelovljenjem svojega Sina, rođena od žene, Bog je sklopio savez s ljudima i poručio nam da, kao kršćani i zajednica, ne možemo vjernički živjeti ako ne računamo na druge. Zato je važno i graditi i živjeti savezništvo u dobru: “Poziv Božića jest da Božju ljubav koja je ‘razlivena u našim srcima’ pretočimo u otajstvo ‘Saveza u dobru’. U njemu se dublje ponire u smisao i razloge naše stvorenosti i postojanja, vidi se šire potreba zajedništva i suradnje među ljudima, nadahnućem postaju ostvarenja i svjedočanstva koja uspostavljaju plodonosnu ljestvicu vrjednota”, poručio je nadbiskup. Pozvao je sve vjernike da otvore “oči i srca za toliko dobra prisutna među nama”, pronađu saveznike u obiteljima “koje prepoznaju najveće bogatstvo u djeci kojom ih je Bog obdario, u ljudima koji se brinu za potrebne, koji brane dostojanstvo ljudskoga života, počevši od hrabrih roditelja i medicinskoga osoblja, preko znanstvenika i političara, policajaca i vojnika, do dragovoljaca na raznim područjima”.

“Draga braćo i sestre, molimo danas Gospodina da usmjeri naše misli i srca prema dobru i zahvalnosti; da učvrsti nakane koje teže prema zajedništvu i pomirenju; da udijeli snagu i sigurnost malodušnima; da ublaži patnje bolesnima i podari utjehu klonulima. Neka nam božićno slavlje pomogne u unošenju Božjega Duha u naše međusobne odnose, te očuvanju zajedništva i sloge u hrvatskom narodu i našoj domovini Hrvatskoj”, kazao je.

Rođenjem Djeteta Isusa svaki čovjek obdaren je dobrim darom s neba: Isus je došao da nam pomogne prevladati uskogrudnost; da napustimo svoje zatvorenosti te svoja trpljenja iz ljubavi ne smatramo uzaludnima; Isus je došao kako bi nam dao radost i mir.

“Molimo Kneza mira da podari željeni mir zemljama i narodima pogođenim teškim ratovima. Molimo Presvetu Bogorodicu Mariju da nas zagovara u svim našim potrebama. S pouzdanjem se preporučimo uzoru nade naše, blaženom Alojziju Stepincu, mučeniku i svjedoku suvremene povijesti hrvatskoga naroda’, zaključio je Bozanić propovjed u zagrebačkoj prvostolnici Blažene Djevice Marije na nebo uznesene te svim vjernicima poželio Sretan Božić.

 

Izvor: JUTARNJI.hr

Continue Reading

Izborna Skupština HNS-a počela je u podne u zagrebačkom hotelu Sheraton. Davor Šuker jedini je kandidat za predsjednika, no sigurno je kako ovaj put neće biti izabran jednoglasno. Na dnevnom redu su izbor radnih tijela, usvajanje programa rada i financijskog plana za 2018. godinu, a potom slijedi izbor predsjednika i dopredsjednika te članova Izvršnog odbora.

 

 

Dario Šimić nije se uspio kandidirati, ima podršku samo tri županijska saveza, umjesto minimalnih devet. Delegatima, gostima i novinarima uvodno se obratio Davor Šuker.

“Ostvarili smo najvažnije ciljeve saveza, plasman u Rusiju, uspješno financijski poslovanje, unaprijeđen sustav natjecanja… Sve su bolji odnosi s domaćim institucijama, a na visokoj su razini s UEFA-om i FIFA-om. Rezultat je to našeg timskog rada što će biti temelj aktivnosti u sljedećim godinama”, rekao je stari i novi predsjednik HNS-a.

Nazočnima se obratio Reinhard  Grindel, dopredsjednik UEFA-e i predsjednik Njemačkog nogometnog saveza.

“Prenosim vam najsrdačnije pozdrave UEFA-e i njezina predsjednika Aleksandra Čeferina i želim sve najbolje ovoj skupštini. Kad sam ženi rekao da prije Božića idem na još dva dana u Zagrebu, kazala je – mora da imaš neki dobar razlog za to. A taj razlog je da moj posjet treba reći kako mi u UEFA-i imamo vrlo veliko jedinstvo i iskazujemo golemo poštovanje prema rezultatima svakog saveza. Jedinstvo u UEFA-i znači da pod vodstvom Čeferina ne postoje skupine koje se međusobno svađaju, zapad protiv istoka, veliki protiv manjih saveza. Jaka UEFA pretpostavlja da svi surađujemo i brinemo se za razvoj nogometa.

Slaven Marasović, predsjednik Nadzornog odbora Hajduka izašao je za govornicu nakon što je Ante Vučemilović-Šimunović zatražio da se po točkom 2 nadopuni dnevni red s usvajanjem pročišćenog teksta poslovnika. Dosad je na snazi bio poslovnik usvojen lani, što su već isticali Dario Šimić i Sportska inspekcija.

Marasović je počeo…

“Nogomet se razvijao zahvaljujući ponajviše atraktivnosti koja je privukla navijače. Nažalost, uz razvoj nogometa kao krpelj lijepile su se sve negativnosti….”.

U tom času Damir Vrbanović ga je htio prekinuti, rekavši da je ovo točka usvajanja dnevnog reda, no Marasović je ustrajao. Nastavio je govoriti, no novinari više nisu mogli čuti što priča jer mu je isključen mikrofon. Međutim Marasović je govorio i dalje, Vrbanović ga je nekoliko puta htio prekinuti, nije se dao dok nije kazao što je mislio, prenose Sportske novosti.

Potom je riječ dobio Marko Erceg, predsjednik Nogometnog saveza splitsko-dalmatinske županije i pozvao na raspuštanje Skupštine.

“Skupština je sazvana po starom poslovniku koji nije usklađen sa statuom što je dokaz nelegitimnosti Skupštine jer se ne može poslovnik  mijenjati na samoj skupštini. Tražim raspuštanje ove Skupštine i sazivanje nove”.

Damir Vrbanović je regirao:

“Dajem to na glasovanje”.

No prije glasovanja javio se Ivan Kos, predsjednik Hajduka i dodao:

“Ne možemo prihvatiti izmjenu i dopuno dnevnog red. Izborna skupština je sazvana po starom poslovniku, smatramo ovu Izbornu skupštinu nelegalnom, tražim da se opozove ova skupština”.

Prijedlog je stavljen na glasovanje, ali je odbijen većinom glasova. Odmah nakon toga predstavnici Hajduka su napustili sjedniu i Nogometnog saveza splitsko-dalmatinske županije su napustili sjednicu.

 

Izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading

Nekoliko mjera koje je donijela vlada Andreja Plenkovića, usmjerenih na smanjenje golemih nameta koji se plaćaju na kupnju i korištenje automobila, konačno će u idućoj godini dovesti do pojeftinjenja novih i rabljenih vozila.

 

 

Tri su glavne promjene koje će obradovati vozače. U prosjeku oko 50 posto smanjit će se namet koji se plaća na prijenos rabljenih motornih vozila, oko 30 posto smanjit će se trošarine na nova i rabljena vozila, a poduzetnici će moći odbiti 50 posto PDV-a na kupnju automobila i troškove vezane za njihovo korištenje.

Najveću uštedu ostvarit će kupci rabljenih vozila. Oni će umjesto pet posto poreza na vrijednost vozila prilikom prijenosa plaćati znatno nižu upravnu pristojbu, koja će se obračunavati na temelju starosti vozila i snage motora. Prema uredbi o tarifama, vozila su svrstana u 12 razreda, a pristojba se računa tako da se snaga motora u kilovatima množi s koeficijentom koji je vezan za godinu proizvodnje. Najveći koeficijent (50) imaju najmlađi polovni automobili do godine starosti, a najmanji (1) automobili stariji od 20 godina. Primjerice, za automobil snage motora 60 kilovata star 10 godina plaća se pristojba od 900 kuna.

U prosjeku, ušteda iznosi 50 posto, ali ovisno o tipu automobila, starosti i snazi motora, raspon se kreće od 10 do 70 posto.

 

Tarife za obračun upravne pristojbe prilikom stjecanja rabljenih automobila

 

Na primjeru najprodavanijih tipova automobila izračunali smo koliko će uštedjeti kupci rabljenih automobila prilikom prijenosa vlasništva. Izračun pokazuje da će se na kupnji rabljenog Golfa, Ford Focusa i Renault Clija, ovisno o godištu, uštedjeti između 500 i 3080 kuna.

Može se uočiti da uštedu veću od 50 posto ostvaruju kupci starijih modela sa slabijim motorima dok je kod novijih tipova automobila ušteda ispod 50 posto.

Značajnije uštede mogu očekivati i kupci luksuznih automobila, osobito onih sa slabijim motorima, dok će najmanje uštedjeti kupci starijih polovnih automobila sa snažnim motorima. Međutim najbolje će proći kupci električnih automobila i oldtajmera (automobila starijih od 30 godina) jer su ta vozila oslobođena plaćanja upravne pristojbe. Niže tarife za trošarine na kupnju novih i rabljenih automobila Vlada će objaviti ovoga tjedna, a prema neslužbenim najavama, trošarine bi trebale pojeftiniti oko 30 posto.

Na nižim trošarinama najviše bi trebali profitirati kupci automobila niže i srednje klase do 150.000 kuna, najdostupniji većini građana. Tablice prema kojima će se računati trošarine još se izrađuju pa nije moguće izračunati konkretne uštede za pojedine modele, ali okvirni izračun pokazuje da će kupci najpopularnijih modela uštedjeti između 2000 i 3000 kuna.

Što se tiče poreznih olakšica za poduzetnike, one su uvedene prije godinu dana Marićevom poreznom reformom, ali stupanje na snagu odgođeno je do početka 2018. Podsjetimo, riječ je o odbitku polovice PDV-a pri kupnji automobila, što će značajno pojeftiniti nabavku službenih vozila.

 

Izvor: TPORTAL.hr

 

Continue Reading

Google je već tradicionalno pred kraj godine predstavio pretraživačku statistiku svojeg popularnog web pretražitelja, što znači da znamo pojmove koje su najčešće upisivali žitelji Lijepe naše.

 

 

Bliži nam se kraj kalendarske godine, a to znači samo jednu stvar – vrijeme je za globalne Google statistike. Pretraživački div već je, naime, poznat po godišnjem izvješću o pretraživačkim sklonostima svojih posjetitelja, a ovogodišnji najpopularniji pojam u Hrvatskoj poprilično nas je iznenadio. No, s obzirom da smo imali prilično burnu godinu, to se očigledno reflektiralo i na guglanje.

Najpretraživaniji pojmovi Google Hrvatska:
* DIP
* Despacito
* Wimbledon
* Eurosong
* Rukometno prvenstvo

Korisnici hrvatskog Googlea tako su u 2017. najviše pretraživalji pojam DIP, odnosno Državno izborno povjerenstvo. Drugi najtraženiji pojam bio je neponovljivi ljetni smeš-hit Despacito, a ukorak su ga slijedili Wimbledon, Eurosong, Rukometno prvenstvo, iPhone 8 i pojam sudbina.

Događanja i filmovi

Što se popularnih događanja tiče, najviše se pretraživali izbori, Wimbledon i Eurosong. Filmoljupci iz Hrvatske u 2017. su naviše guglali La La Land, pa potom Samo nebo zna i Wonder Woman.

Što se globalnih trendova u Google pretraživanju tiče, ljude je najviše zanimalo kako nešto napraviti. Kako se pridružiti vojsci, kako napraviti poster za proteste, kako se zaštititi od uragana, kako biti dobar roditelj…neki su od najčešćih upita postavljenih Googleu. Detalje pogledajte u videu.

 

Google – Year In Search 2017

In 2017, the world asked “how.” Questions like how to join the military, how to run for office, how to make a protest sign, how to be a good parent, and how to be a firefighter were asked more than ever before.

 

Izvor: TPORTAL.hr

Continue Reading