Category Archive for: Hrvatska

Hrvatska se danas probudila u debelom minusu. U 7 ujutro najhladnije je bilo na Zavižanu, -20°C, dok je najtoplije, svega nešto iznad nule, bilo na Palagruži – 4.5°C. U unutrašnjosti temperature su se uglavnom kretale oko -10°C, dok je Delnice koje se bore s ogromnom količinom snijega ‘stislo’ ledenih -14°. Samo sat vremena kasnije na Zavižanu je izmjeren stupanj manje, -21°C.

 

 

Vrijeme će danas biti pretežno oblačno, povremeno sa snijegom, osobito u gorskim predjelima i u Slavoniji, u Dalmaciji će mjestimice biti i susnježice, a u Istri uglavnom bez oborina uz dulja sunčana razdoblja, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za ponedjeljak. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u gorju s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka bura, ponegdje i olujna, podno Velebita i s orkanskim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka u gorju od -12 do -9, u nizinama o -8 do -3, a na Jadranu između -2 i 3 stupnja Celzijusa.

Slično vrijeme očekuje se i u utorak. U unutrašnjosti će biti pretežno oblačno, mjestimice sa snijegom, uglavnom do sredine dana. Na Jadranu djelomice sunčano, a slabih oborina još može biti u noći i ujutro. Vjetar će biti umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a na većem dijelu Jadrana u noći i prijepodne puhat će još jaka i olujna bura.

Minimalna temperatura zraka od -14 do -8, na Jadranu od -6 do -1, a maksimalna od -9 do -5, na Jadranu od -1 do 4 °C.

Nema prohodnih cesta za kamione iz unutrašnjosti prema Dalmaciji,

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema prohodnih cesta za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i Rijeci i obratno, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski autoklub (HAK). Kamioni s prikolicom i tegljači s poluprikolicom isključuju se na čvoru Kikovica (A6) u smjeru Zagreba i odmorištu Vukova Gorica (u oba smjera), te odmorištima prije Bosiljeva u smjeru Rijeke ili Dalmacije. Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste zajedničkim kapacitetima obavljaju aktivnosti s ciljem što bržeg postizanja prohodnosti za teretni promet.

Za sav promet zatvorene su:

autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak je državnim cestama DC50 i DC27 Gračac-Obrovac-Karin, osim za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom),

Jadranska magistrala (DC8) između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene,
autocesta A7 čvor Šmrika-čvor Hreljin u smjeru Rijeke (zbog oštećenja bukobrana),
DC1 Korenica-Udbina-Gračac-Knin (zbog snježne vijavice),
DC522 čvor Udbina-čvor Gornja Ploča,
DC54 Maslenica-Zaton Obrovački.
Samo za osobna vozila otvorene su:
autocesta A6 Rijeka-Zagreb na dionici Čavle-Kikovica-Delnice,
riječka obilaznica (A7) između čvorova Škurinje i Orehovica,
A7 čvor Draga-čvor Šmrika,
Jadranska magistrala (DC8) Bakar-Novi Vinodolski,
DC25 Gospić-Karlobag,
Paški most,
LC58107 od Kraljevice (DC8) do Križišća (DC501),
ŽC5030 Platak-Kamenjak.
Na Krčkom mostu promet je zabranjen za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom ( I. i II. skupina).

Zbog olujnog vjetra vozi se uz ograničenje brzine na autocesti A7 od naplate Rupa do graničnog prijelaza Rupa.

Snijeg otežava vožnju u Lici, Gorskom kotaru te dijelu Dalmacije. Na pojedinim dionicama cesta vozi se otežano zbog ugaženog ili razmočenog snijega na kolniku, a upozoravamo i na moguću poledicu, osobito na mostovima i nadvožnjacima kroz unutrašnjost.

Zbog stvaranja snježnih zapuha i vijavice koja znatno smanjuje vidljivost vozači koji prometuju cestama kroz Gorski kotar pozivaju se na krajnji oprez. Također, upozoravamo sve sudionike u prometu da prilagode vožnju trenutačnim uvjetima na cesti i ne kreću na put bez zimske opreme.

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na sljedećim cestama:

KARLOVAČKA, LIČKO-SENJSKA I ZADARSKA ŽUPANIJA:

DC1 Vaganac-Korenica;
DC23 Duga Resa-Donje Dubrave-Josipdol-Kapela-Žuta Lokva-Senj;
DC25 Korenica-Lički Osik;
DC27 Gračac-Zaton Obrovački;
DC42 Ljubošina-čvor Ogulin (A1)-Josipdol-Poljanak-Selište Drežničko; i u mjestu Poljanak;
DC429 Selište Drežničko (D42) – Selište Drežničko (g.ž.LS).
DC50 Gospić-Sveti Rok-Štikada-Gračac;
DC52 Špilnik-Korenica;
DC217 Ličko Petrovo Selo-GP Ličko Petrovo Selo;
DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo;
DC429 Selište Drežničko-Prijeboj;

na svim lokalnim i županijskim cestama na području cijele Ličko-Senjske županije.

Za sav promet zbog snježne vijavice u Lici zatvorene su: državna cesta DC218 Dobroselo (g.ž.LS)-Mazin-Bruvno (D1), ŽC5203 Brotnja-Sučević-Srb, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC5128 Bogić Brdo-Lička Jesenica-(ŽC5113) do granice Karlovačke županije, ŽC5110 Alan-Krivi Put-Prokike, te lokalne ceste Senj-Podbila, u mjestu Francikovac, Stolac, Veljun Primorski, Selo Vratnik, Grabarje.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA:

autocesta A6 između čvorova Kikovica i Bosiljevo,
DC3 Zdihovo-Gornje Jelenje-Kikovica;
DC32 GP Prezid-Parg-Delnice;
DC42 Stubica-Ogulinski Hreljin;
DC203 GP Brod na Kupi-Delnice;
DC305 Parg-Čabar;
DC501 Gornje Jelenje- čvor Oštrovica-Meja;
ŽC5034 Vrbovsko-Ravna Gora-Kupjak;
ŽC5191 Sopač-Mrkopalj-Tuk;
ŽC5068 Hreljin-Zlobin-Fužine;
ŽC5030 Platak-Kamenjak;
ŽC5032 Gornje Jelenje do Crni Lug;
ŽC5062 Bribir-Lukovo;
ŽC 5126 Sveti Juraj-Krasno.
zaleđe Kraljevice i grada Bakra,

ostale županijske i lokalne ceste na području Gorskog kotara

ŽC5110 Krmpote-Alan i LC58031 Zalesina-Stari Laz i zatvorene su za sav promet zbog snježnih zapuha

obavezna je uporaba zimske opreme na svim cestama na području riječkog zaleđa,općine Čavle, D. Jelenje, Viškovo, Klana,grad Kastav, općina Matulji grad Opatija,općina Lovran I Moščeničke Drage.

Lokalnom cestom Kraljevica (DC8) do Križišća (DC501) prometovati mogu samo osobna vozila.

Županijska cesta ŽC5062 Lukovo-Lič, ŽC 5094 Jasenak- Stalak i županijska cesta ŽC3275 Stankovac-Jame zatvorene su za sav promet.

Zbog opasnosti od lavine za sav promet zatvorena je ŽC5068 Vrata-Fužine. Promet je preusmjeren na cestu Delnice-Kraljev Jarak-Fužine i obratno.

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA:

DC35 Očura-Kuzminec.
Za sav promet, zbog radova, zatvorene su ceste:
DC75 u Karigadoru, Taru i na dionicama Vodnjan – Pula te Zambratija-Umag kod ulaza u kamp Stella Maris;
DC206 Hum na Sutli-Kostel;
ŽC 6014 Visočane-Poličnik;
ŽC 6034 Knin-Plavno u mjestu Radljevac (zbog odrona).
Prema privremenoj prometnoj regulaciji, zbog radova, vozi se na cestama:
DC1 Karakašica-Suhač,
DC2 u Vukovaru u Ulici Priljevo;
Jadranskoj magistrali (DC8) kod Omiša, u mjestima Murvica Gornja, Podstrana, Slivno, Doli, Banići-Slano, kod raskrižja za groblje Dubac;
DC31 u mjestu Kravarsko (vozi se jednim trakom, zbog klizišta od 15. siječnja 2018.god.);
DC32 kod mjesta Smrečje (kod Čabra);
DC46 Đakovo-Budrovci.

Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na graničnim prijelazima: Ličko Petrovo Selo, Prezid, Čabar i Brod na Kupi. Do 1. srpnja 2018. godine za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovi Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 tona.

U prekidu su:

trajektne linije: Lopar – Valbiska, Prizna –Žigljen, Stinica-Mišnjak;
katamaranske linije: Novalja – Rab – Rijeka, Mali Lošinj – Cres – Rijeka, Zadar-Silba-Olib-Premuda.
Katamaranska linija Jelsa- Bol- Split isplovljava iz Starigrada u 06:00 za Split bez pristajanja u lukama Jelsa i Bol.
Trajektna linija Šibenik-Kaprije-Žirje plovi bez pristajanja u luku Žirje.
Trajekt na linija Brestova – Porozina ne prevozi autobuse i teretna vozila iznad 3 tone nosivosti.

Zbog ekstremno loših vremenskih uvjeta u luci Ancona (snijeg i niske temperature) otkazuju se putovanja:

-Split- Ancona 25.02.2018. u 20:00 iz Splita;
-Ancona- Split 27.02.2018. u 19:45 iz Ancone.

Obavještavaju se vozači kamiona da od 25. veljače na liniji Split – Vis plovi trajekt m/t ” LASTOVO ” kojemu je max visina garaže 3.80 m, stoga vas molimo da obratite pažnju na visinu kamiona.

 

Izvor: JUTARNJI.hr

 

Ono čega se najviše bojao Anti Ramljaku se na kraju i dogodilo. Kad su ga u travnju prošle godine lomili da prihvati fotelju izvanrednog povjerenika Agrokora, iz njegovih krugova moglo se čuti kako ne želi ući u ‘nuklearni reaktor bez zaštitnog odijela’ i naći se u situaciji da bude žrtvovan. A njegova iznuđena ostavka nije ništa drugo nego žrtvovanje na koje ga je prisilila vladajuća garnitura

 

 

Da mu se ne piše dobro, moglo se nazrijeti iz istupa glavnog tajnika HDZ-a i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Čim su se u medijima početkom veljače počeli preispitivati ugovori koje je Ramljak sklopio s konzultantskim kućama, među kojima je i njegova bivša tvrtka Texo Management, Jandroković ga je javno kritizirao. Zatim je premijer Andrej Plenković zatražio svu dokumentaciju kako bi ocijenio je li bilo pogodovanja. Iako je zaključeno kako je pravno sve čisto, Plenkoviću je zasmetao ‘etički aspekt’ vezan uz savjetnike povjerenika. Kritike na račun Ramljaka nastavile su se i nakon što je s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić iznio svoju obranu pred saborskim Odborom za gospodarstvo.

I ja, da sam na vašoj strani, mislio bih da sam si to namjestio. Ali bio sam poslan u nuklearnu elektranu pred havarijom da ju spasim i sad me pitate koliko sam potrošio na hlađenje jezgre. Iz današnje perspektive mi je žao. Zar mislite da sam imao vremena birati konzultante po postupku o javnoj nabavi?!’, izjavio je tada Ramljak.

Kap koja je prelila času bilo je preispitivanje kojeg je točno datuma Ramljak odjavljen iz bivše tvrtke i je li istovremeno radio za Texo Management i Agrokor. Nakon toga je Jandroković ponovo udario izjavom kako HDZ zbog Ramljaka ne smije pretrpjeti političku štetu. Povjereniku je izgleda tada prekipjelo i odlučio je podnijeti ostavku.

Za novi posao se ne mora bojati jer se radi o iskusnom financijskom stručnjaku iza kojeg je bogata 25-godišnja karijera. Ramljak je rođen 1967. godine u Splitu. Završio je Srednju pomorsku školu u Splitu, studirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci te završio Ekonomski fakultet u Zagrebu, na kojem je i doktorirao.

Od 1992. do 1996. radio je u domaćoj brokerskoj kući Investco kao financijski analitičar i projektni menadžer u Odjelu spajanja i preuzimanja (M&A). Tada je radio i na savjetovanju domaćih i stranih klijenata u privatizaciji najvećih hrvatskih kompanija. Bio je uključen u izdanje prvih hrvatskih municipalnih obveznica za Grad Zadar, MBO Tankerske plovidbe, greenfield investiciju u prehrambenoj industriji i akviziciju Zagrebačke pivovare. Ramljak je od 1997. do 2007. bio predsjednik uprave hrvatske podružnice investicijsko-savjetničke tvrtke CAIB (članici Bank Austria Groupa), u kojoj je bio zadužen za projekte spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. Godine 2007. otišao je u Quaestus Borislava Škegre. Početkom rujna 2007. naime preuzeo je vođenje Quaestus financijskog savjetovanja, u kojem ostaje sve do 2012., kada kao član upravnog odbora preuzima Sektor energetike u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).

Ramljaka članom uprave CEI-ja imenuje Vlada u ožujku 2012., kada je Radimir Čačić kao ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića bio nadležan za energetiku. Bio je i u Nadzornom odboru HEP-a, gdje ga je također postavio Čačić. Ramljak je bio dobrovoljac u Domovinskom ratu. Petar Lovrić, ratni zapovjednik 83. bataljuna u Domovinskom ratu, za Večernji list je ispričao kako se na poziv generala Antona Tusa javio za proboj u tada opkoljeni Vukovar. Vukovar.
‘Nakon što proboj nije uspio Ramljak je ostao na vinkovačkom ratištu, na položajima prema Ostrovu’, rekao je Lovrić. Razveden je i ima troje djece, a bio je skoro tri godine u ljubavnoj vezi s HTV-ovom novinarkom i urednicom Tončicom Čeljuskom.

 

Izvor: TPORTAL.hr

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dočekala je predsednika Srbije Aleksandra Vučića ispred svoje rezidencije u kaputu na čijim je rukavima zlatnim slovima na glagoljici izvezena reč „hrabrost“.

 

 

To je zabeležio hrvatski Jutarnji list, koji se, poput drugih medija, bavi svim aspektima posete srpskog predsednika, i zvaničnim i onim koji se vide kao poruka i svojevrstan diplomatski „začin“. Večernji list ističe tako da je Vučić na dočeku pozdravio počasnu stražu, dok je izvođena pesma Mi smo garda hrvatska.

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović priredila je svečanu večeru u čast predsednika Srbije, a na jelovniku su, između ostalog, bili i divljač, kao i više vrsta salata, a za gosta iz Srbije, koji je inače poznavalac vina, pripremljeno je i nekoliko vrsta tog pića. Kao hladno predjelo posluženi su šunka, kulen, pršuta i ren, sir sa pavlakom, pileća džigerica i šampinjoni na žaru. Zagorska supa, zatim pečeni zec i pečena ćurka uz dodatke, kao i njoke, činili su glavno jelo uz koje je posluženo i nekoliko salata. Zapečeni štrukli, savijača od jabuka, kao i savijača od višanja sa sosom od vanile bili su dezert, a posluženi su i kafa ili čaj. Osim domaćih aperitiva gosti iz Beograda mogu da probaju i belo vino „šardone“, crno vino „dingač“ i šampanjac „senator“.

 

Izvor: RTS.rs

Uredba Europske komisije 813/2013, koja je u primjeni od rujna 2015., više ne dozvoljava prodaju klasičnih turbo-plinskih bojlera u EU te se radi energetske učinkovitosti traži ugradnja nove generacije uređaja za grijanje – kondenzacijskih bojlera, no visoki troškovi njihove ugradnje te sanacija dimnjaka problem su za 75.000 korisnika plinskog grijanja, upozoreno je u srijedu na radionici u HGK.

 

 

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u priopćenju prenose izjavu člana Grupacije distributera i opskrbljivača energijom HGK Dubravka Duvančića da je u Hrvatskoj je 75.000 korisnika klasičnih bojlera, od kojih je 50.000 u Zagrebu te su poseban problem visoki troškovi za sanaciju i prilagođavanje dimnjaka radu novih uređaja, osobito u višestambenim zgradama

“Ukupni troškovi zamjene bojlera i sanacije dimnjaka mogli bi sljedećih godina dosegnuti i do dvije milijarde kuna”, upozorio je Duvančić na radionici o promjeni uređaja za grijanje te mogućnostima zamjene u višestambenim zgradama.

“Uštede uvođenjem kondenzacijskih umjesto novih klasičnih bojlera na godišnjoj razini čine tek tri posto, a posebno su veliki problemi u višestambenim zgradama u kojima je potrebna sanacija postojećih dimnjaka koja se teško provodi jer je potrebno sudjelovanje svih stanara u tom procesu”, ističe Duvančić.

Dodaje kako u donošenju Uredbe nije sudjelovala struka te se nije vodilo računa o posebnostima u pojedinim zemljama EU te kako su primjerice u Njemačkoj za takvu Uredbu propisana i moguća izuzeća, kod vikendica i u slučaju neprimjereno visokih troškova.

“I u Hrvatskoj je potrebno tražiti izuzeće te omogućiti propisima zamjenu klasičnih starih bojlera s istim takvima novim bojlerima na postojećem sustavu. Takav će se zajednički zahtjev svih sudionika, uz objašnjenje nastale situacije i problema, uputiti u Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva te zatražiti izmjene i dopune pravilnika koji će to omogućiti”, istaknuo je Duvančić.

Na skupu koji je okupio predstavnike svih koji su pogođeni tzv. zabranom ugradnje turbo-bojlera – plinoinstalatera i plinoservisera, dimnjačara, proizvođača plinske opreme i uređaja i operatora plinskih distribucijskih sustava, upozoreno je i kako zbog visokih troškova zamjene plinskih bojlera i sanacije dimnjaka dolazi do ugradnje klasičnih bojlera “na crno” i kupljenih u zemljama izvan EU te prelaska građana na kruta goriva na dimnjacima namijenjenih plinskom sustavu, što dovodi do opasnosti od trovanja i požara.

“Kako će se provesti servis uređaja koji je ilegalno postavljen te provesti stručna analiza i izdavanje tehničkih rješenja. Dimnjačari u tom slučaju ne mogu izdavati pozitivna rješenja”, istaknuo je Dejan Lončarić iz Grupacije dimnjačara HGK.

I Tihomir Mihalić, voditelj HOK-ove sekcije servisera i plinoinstalatera, upozorava da postojeći dimovodni kanali nisu prilagođeni kondenzacijskim bojlerima te je problem zamijeniti klasične bojlere kondenzacijskima, osobito u višestambenoj zgradi.

“Zamjenu bojlera i sanaciju dimnjaka moguće je provesti i sredstvima iz EU, ali nema dovoljno novaca za sve korisnike, a sljedeći natječaji će u tu svrhu biti 2019. godine. Stoga europskim sredstvima nije moguće riješiti pitanje 75.000 klasičnih plinskih bojlera u Hrvatskoj”, kazao je Dražen Pomper iz tvrtke Monel.

Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stanara Grada Zagreba smatra da su edukacija i komunikacija u ovom pitanju ključni i prijeko potrebni, prenosi se u priopćenju HGK.

 

izvor: JUTARNJI.hr

 

Hrvatska je od Ukrajine zatražila da četiri aviona MiG-21, koje je u sklopu remonta i modernizacije kupila od ukrajinske tvrtke Ukrspecexport, a koji ne lete zbog navodne neispravnosti, ta država zamijeni ispravnim avionima koji imaju državno jamstvo.

 

 

O problemima s ‘ukrajinskim’ MiG-ovima razgovarali su ukrajinski i hrvatski ministri Stepan Poltorak i Damir Krstičević tijekom nedavnog posjeta ukrajinskog ministra Hrvatskoj. Kako su za tportal potvrdili informaciju koju je prvi objavio Jutarnji list, Krstičević je nakon sastanka ukrajinskom kolegi poslao prijedlog zamjene neispravnih aviona ispravnima, kako bi Hrvatsko ratno zrakoplovstvo imalo na raspolaganju eskadrilu od 12 MiG-ova dok se ne donese odluka o nabavi novih aviona, za što se čeka da predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković sazovu Vijeće za obranu. Podsjetimo, u igri su avioni F-16, polovni izraelski i grčki te novi američki, kao i novi švedski JAS-39 Gripen, a neslužbene informacije govore da su najbliži izboru izraelski F-16.

‘Za vrijeme posjeta ukrajinskog ministra obrane Stepana Poltoraka Hrvatskoj u siječnju 2018. godine, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević upoznao je ukrajinskog kolegu s problematikom modernizacije MIG-ova 21, izrazio zabrinutost zbog loše odrađenog posla i zamolio za pomoć u rješavanju tog pitanja’, odgovorili su iz MORH-a na upit tportala.

 

 

Ukrajinski ministar tijekom posjeta istaknuo je da sporazum koji je bio potpisan između ukrajinske tvrtke (Ukrspecexport, op. a.) i Hrvatske nije potpuno izvršen, i to na štetu hrvatske strane. Poltorak je, piše u odgovoru, istaknuo kako nije bilo dobro to što je MORH posao ugovarao izravno s tvrtkom, a ne s državom Ukrajinom, te je najavio da će o tom pitanju razgovarati s predstavnicima Ukrspecexporta i o tome izvijestiti hrvatsku stranu.

Četiri aviona MiG-21 koji su prizemljeni već neko vrijeme oni su oznake 131, 132, 134 i 135, dok peti avion dokupljen od Ukrajinaca, onaj oznake 133, normalno leti. U sklopu remonta hrvatskih borbenih aviona, koji je završen 2015., ukrajinska tvrtka remontirala je sedam hrvatskih aviona te je Hrvatskoj prodala još njih pet, nakon čega smo imali eskadrilu od 12 aviona. Zbog sumnji u nezakonite radnje oko dogovora remonta u Ukrajini, Uskok je podigao optužnicu protiv Josipa Čovića, kojeg tereti da je kao načelnik MORH-ovog Odjela održavanja i remonta Zrakoplovno-tehničkog zavoda tražio 50 tisuća eura mita od Ivice Josipovića, predstavnika ukrajinske tvrtke koja je napravila remont hrvatskih MIG-ova.

 

Izvor: TPORTAL.hr

Mnogi hrvatski građani odlaskom u inozemstvo očekuju da će riješiti svoje egzistencijalne probleme. Dijelu njih, međutim, odlazak u Švedsku ispao je daleko od idealnog. Kako se portalu Direktno požalila skupina radnika iz Švedske, hrvatske vlasti za njihove probleme nisu uopće zainteresirane.

 

 

Pravdu su potražili i kod švedskih vlasti, naročito poreznih službi, koje su iskazale nešto više interesa, no hrvatski poslodavci jako dobro pronalaze rupe u zakonodavstvu. Naime, skupina hrvatskih radnika zaposlena u hrvatskim tvrtkama proteklih nekoliko godina radila je na švedskim gradilištima. Radi se o izaslanim radnicima, koji su u Hrvatskoj prijavljeni na u pravilu minimalne plaće: na bruto plaće oko 3500 kuna, odnosno neto oko 2500 kuna. Razlika u odnosu na švedske plaće isplaćivana im je kroz dnevnice na koje se ne plaća ni porez ni doprinosi.

Mreža i rođaci Roberta Jukića

Posao u Švedskoj (Goeteborg, Stockolm) osiguravala je tvrtka CBS Chamber Bygg AB, čiji je suvlasnik sve donedavno bio i aktualni hrvatski počasni konzul u Švedskoj Robert Jukić i njegov brat Tony Jukić. Upravo hrvatskog počasnog konzula u Goeteborgu prevareni radnici najviše krive za spomenute malverzacije. Radnike su, među ostalima, u Švedsku slale zagrebačka tvrtka Teding, čiji je vlasnik Jakob Jukić, njihov rođak i tvrtka Westinvest iz Ivanićgrada, u vlasništvu Ivice Kramara, ali i neke druge. CBS Chamber je bio podizvođač za radove renoviranja stanova i novogradnje, a tvrtkama koje su slale radnike na rad u Švedsku naplaćivao je sate rada.

Kako doznaje portal Direktno, švedski poreznici utvrdili su kako su radnici plaćani oko 3000 eura mjesečno, a prema računicama nezadovoljnih radnika odgovorne osobe u CBS-u po radniku su mjesečno zadržale između 500 i 800 eura na račun manje obračunatog poreza.

Nestali milijuni eura

Švedski poreznici procjenjuju da se radi o najmanje 400 radnika kroz razdoblje od nekoliko godina, što znači da se radi o godišnje utajenom iznosu između 2,4 i 3,8 milijuna eura. Nakon što je dio radnika i izravno zaposlen u CBS-u i dalje su primali hrvatske plaće i imali ugovore na određeno, najčešće na tri mjeseca. Na njihove plaće obračunavano je po 25 posto poreza, iako je prema švedskom zakonodavstvu trebalo biti oko 33 posto. Sada švedski poreznici tu razliku potražuju od hrvatskih radnika, a mnogi od njih su pomogli u prikupljanju dokumentacije o cijeloj poreznoj prevari, dok su se neki drugi ogorčeni prevarom vratili u Hrvatsku.

Nakon što su se za slučaj zainteresirali švedski poreznici, dio ljudi iz CBS-a je prebačen u drugu tvrtku C-Max, dok su ostali otpušteni, a na njihovo mjesto dovedeni radnici iz drugih istočnoeuropskih zemalja, primjerice Moldavije i Rumunjske. Jukiću nezadovoljni radnici zamjeraju i što je za odgovorne ljude u nekoliko slučajeva u tvrtki i na gradilištima zapošljavao navodno često ljude koji su osuđivani ili su bili ranije povezani s financijskim prevarama i građevinskim kriminalom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tvrtka CBS pokrenula je u međuvremenu i proceduru za proglašenje stečaja.

Jukić: Nemam više veze s tom tvrtkom

Počasni konzul u Švedskoj Robert Jukić za portal Direktno kratko je odgovorio kako “su tvrdnje o prevarenim radnicima CBS Chambera netočne, te kako više u toj tvrtki nema nikakvu operativnu funkciju niti udjela u vlasništvu”.

“Do 31.12.2016. godine vlasnik tvrtke CBS Chamber Bygg Sweden AB bila je švedska tvrtka Tuve Bygg ABu kojoj sam ja bio manjinski vlasnik. Do navedenog datuma su obveze prema radnicima bile redovno ispunjavane”, izjavio je za portal Direktno počasni konzul Robert Jukić, odbivši detaljnije odgovoriti na ostale optužbe njegovih bivših radnika, kao i saznanja o istrazi švedskih vlasti.

Inače, Jukić je portalu Direktno odgovorio s mail adrese [email protected], koja je navedena kao njegova kontakt adresa i na stranicama hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija kao kontakt adresa hrvatskog počasnog konzula u Kraljevini Švedskoj, sa sjedištem u Goeteborgu. Na društvenim mrežama Jukić se i dalje predstavlja kao osnivač i direktor Chamber Groupa.

Jukića je, podsjetimo, na tu dužnost imenovao bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović 30. prosinca 2013. godine s konzularnim ovlastima pod konzularnim područjem koje obuhvaća administrativno područje švedskih pokrajina Väsira Götaland i Holland.

 

Izvor: DIREKTNO.hr

‘U RH je satira na udaru cenzure, a u Njemačkoj su svi ludi za mojim opizdilicama!’

U moru podjela koje vladaju u hrvatskom društvu, hrvatsko se društvo u proteklih nekoliko dana podijelilo i u slučaju “Opizdilica”. “Opizdilica za seksualni odgoj žena” drvena je daščica s jastučićem na jednom kraju, na kojoj su jasno navedene upute za upotrebu, u kojima se navodi kako bi taj proizvod trebali koristiti muškarci kako bi doveli pameti svoje supruge koje ne žele seksualni odnos s njima, ili u njemu nisu dovoljno aktivne i usmjerene na njihove želje.

 

 

Riječ je o proizvodu iz asortimana prigodnih, zabavnih, ali i provokativnih i kontroverznih darova za sve prilike obrta Camellia iz Križevaca, koji se već puna dva desetljeća, i to vrlo uspješno, bavi proizvodnjom takvih i sličnih proizvoda od drva, plastike, metala i tekstila koji se trenutačno, osim na hrvatskom, prodaju i na njemačkom tržištu. “Opizdilica” je tako, uz druge slične proizvode obrta Camellia, završila i na policama jednog trgovačkog lanca, koji svoje trgovine ima u svim dijelovima Hrvatske, te je izazvala reakciju dijela kupaca koji su slučaj prijavili upravi trgovačkog lanca, koja je zbog prigovora taj proizvod odlučila povući s polica i vratiti proizvođaču.

‘Ja da nekog uvrijedim? Sačuvaj bože’

Ubrzo je slučaj završio i na društvenim mrežama i u medijima te je izazvao oprečne reakcije. Neki tako smatraju da se radi o duhovitoj i bezopasnoj šali, oko koje se bez razloga diže panika, dok neki, među kojima su i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te brojne udruge civilnog društva koje se bave problematikom ljudskih prava, prava žena i problemom nasilja nad ženama, smatraju da se radi o neukusnom i seksističkom, i za žene uvredljivom, proizvodu kojim se marginalizira, minimizira, omalovažava i ismijava problem nasilja nad ženama, u što spada i vrlo ozbiljan problem silovanja u braku i u vezama.

– Nije mi bilo ni na kraj pameti da bi neki naš proizvod mogao izazvati takve negativne reakcije. Nije nam doista bila namjera nikoga ni uvrijediti ni povrijediti, a pogotovo ne žene. Želim naglasiti kako ne podržavam nikakav oblik nasilja, a pogotovo ne bilo kakav oblik nasilja nad ženama. Riječ je doista o najobičnijoj šali i zafrkanciji. Jest da je tema možda provokativna, ali provokacija i šok u srži su svake šale. Gotovo cijeli naš asortiman bazira se na zafrkanciji vezanoj uz muško-ženske odnose, ljubav i seks. I jasno mi je da ta vrsta humora nekome možda i nije duhovita te kako je nekome možda i krajnje neukusna, ali ipak nisam očekivao takvu hajku zbog jednog najobičnijeg suvenira – naglašava autor kontroverzne “Opizdilice” i vlasnik obrta Camellia iz Križevaca Zdravko Petrinec.

 

 

– Drago mi je ipak da ima mnogo ljudi koji shvaćaju da je riječ o potpuno bezopasnoj šali. “Opizdilice” proizvodimo inače više od 15 godina, i to i za hrvatsko i za njemačko tržište, i do sada smo ih prodali gotovo 40 tisuća komada. Dakle, 40 tisuća ljudi kod kuće trenutačno ima taj proizvod, i do sada nismo dobili nijednu pritužbu da je netko njime ozlijeđen. A prodaja posebno dobro, i to već godinama, ide u Njemačkoj i, zanimljivo, u Njemačkoj se nitko nije požalio da vidi taj proizvod na bilo koji drugačiji način, osim kao šalu – poručuje Petrinec, dodajući kako gotovo svaki njihov proizvod ima verziju namijenjenu za muškarce i verziju namijenjenu za žene.

‘Udaramo po svima’

– Mislim da je naš asortiman dokaz da ne radimo apsolutno nikakvu razliku između muškaraca i žena. Jednako su nam važni i muški i ženski kupci. “Opizdilica” je i nastala kao svojevrsni pandan “Hrkomlatu”, dizajnom identičnom proizvodu, dakle bezopasnoj daščici s jastučićem na jednom kraju, na kojoj su navedene upute za upotrebu, u kojima se navodi da je taj proizvod namijenjen ženama za discipliniranje muževa koji im ne daju spavati jer hrču. Imamo i valjke za tijesto koje prodajemo pod imenima “Mužomlat” i “Ženomlat”, i brojne slične zafrkantske proizvode. Za svaki takav proizvod postoji verzija za muškarce i verzija za žene. Dakle jednako “udaramo” i po muškarcima i po ženama, i svi ti proizvodi su svojevrsne provokativne karikature muško-ženskih odnosa. I smatram kako tu nema ništa opasnog i da tako nikoga ne možemo povrijediti – ističe.

Sve to proizvodi se u prostorijama obrta Camellia, koji su smješteni u preuređenoj nekadašnjoj garaži obiteljske kuće Zdravka Petrinca u Križevcima. U obrtu je zaposleno šest osoba, a stalno surađuju i s nekoliko kooperanata.

– Za proizvodnju su nam posebno važni kooperanti, posebno proizvođači drvene galanterije, koji prema mojim uputama izrađuju raznorazne proizvode, na koje onda u našem pogonu u Križevcima printamo raznorazne poruke. Dakle, to su u suštini daske za rezanje, valjci za tijesto, kuhače, raznorazne drvene ploče i pločice, štapovi i daščice raznih, pa i provokativnih falusnih i sličnih oblika, na koje onda printamo raznorazne poruke, dosjetke, šale, pošalice i anegdote koje smišljamo uglavnom sami. Uložili smo i dosta novca u opremu, kao što su laserski printeri za drvo i druga oprema za obradu drva.

Imamo zaposlenog dizajnera koji smišlja grafički dizajn i radi pripremu za print, a surađujemo i s karikaturistom Nikolom Plečkom, koji je poznatiji pod pseudonimom Nik Titanik, a koji nam je također osmislio grafička rješenja za neke od naših proizvoda. Godišnje proizvedemo nekoliko stotina tisuća raznih proizvoda, koje trenutačno prodajemo u Hrvatskoj i Njemačkoj. Rado bismo se i proširili, ali u Hrvatskoj je tržište premalo za takvu vrstu proizvoda, a u inozemstvu je teško doći do partnera – naglašava Petrinec.

– Dogodi se povremeno da nam trgovci vrate neki proizvod jer ga smatraju previše provokativnim. Nedavno su nam tako vratili dasku za rezanje s receptom za ljubavni kolač, jer je drška bila previše falusnog oblika za njihov ukus. I meni je jasno da neki ne dijele moj ukus vezano uz humor i duhovitost, i to je u redu. Ali nikada se do sada nije dogodilo da se digla tako velika frka oko nekog našeg proizvoda. Mislim da se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj humor, ironija, satira i zafrkancija previše osuđuju, cenzuriraju i na kraju zabranjuju. Ukusi su različiti, nekome je nešto smiješno, nekome drugome nije. Jedino mjerilo za moje proizvode je tržište, a tržište je reklo da za moje proizvode postoje kupci, i to veliki broj kupaca – ističe Petrinec.

Obrt je Petrinec, po struci diplomirani ekonomist, sa suprugom pokrenuo prije točno 20 godina.

‘Educiramo se i idemo na sajmove’

‘Educiramo se i idemo na sajmove’
– Obrt smo supruga i ja otvorili 1998. godine. Prije toga smo oboje napustili sjajne poslove u lokalnoj samoupravi i državnoj upravi. Supruga je, naime, do tada radila u općini, a ja sam bio zaposlen kao inspektor u Poreznoj upravi. No, odlučili smo napustiti te dobro plaćene i sigurne poslove, osamostaliti se i krenuti u vlastitu poduzetničku avanturu, i eto, nekako tim nemirnim obrtničkim vodama plovimo i danas.

Supruga je otvorila cvjećaru, a ja sam se prvih nekoliko godina bavio proizvodnjom svijeća, no zatim sam se odlučio za proizvodnju duhovitih suvenira i to radim i danas te tako prehranjujem svoju i obitelji svojih zaposlenika i kooperanata. I ono što je najvažnije, nismo ni jednu lipu dužni državi, a svaki obrtnik u Hrvatskoj reći će vam koliko je to težak zadatak – naglašava Petrinec.

– Kontinuirano ulažemo u naš obrt, usavršavamo se, educiramo, ulažemo u opremu i posjećujemo sajmove u Hrvatskoj i inozemstvu, pogotovo specijalizirane sajmove na kojima se predstavljaju proizvođači raznoraznih darova. U proteklih sam nekoliko godina bio na takvim sajmovima u Frankfurtu, Münchenu, Guangzhou i Šangaju u Kini. I na takvim sajmovima možete vidjeti da je ono što mi proizvodimo uobičajeno te kako sličnih proizvoda ima diljem svijeta – naglašava Petrinec.

 

Izvor: JUTARNJI.hr