Category Archive for: Svet

Tijekom cijele svoje karijere bio je poznat po tome što je pažljivo birao filmske uloge. Iako je to značilo da neće snimati po nekoliko godina, Daniel Day-Lewis nije želio uzimati projekte u koje ne vjeruje. Takav odabir pokazao se itekako dobrim, jer je za svoje uloge nagrađen sa čak tri Oscara. Ipak, u 61. godini života odlučio je da, nakon što snimi svoj posljednji film ‘Phantom Thread’, više neće glumiti

U svojoj je dugogodišnjoj karijeri osvojio čak tri najprestižnija zlatna kipića – Oscare, a sada je rastužio cijeli filmski svijet najavom kako sa svojih 60. godina odlazi u mirovinu. U službenoj izjavi glumca Daniela Day-Lewisa stoji kako je njegova osobna odluka da više neće glumiti te kako je zahvalan svima s kojima je surađivao, kao i publici.

‘Daniel Day-Lewis više se neće baviti glumom. To je njegova osobna odluka i ovo je prva i posljednja izjava na cijelu tu priču’, izjavila je njegova glasnogovornica Leslee Dart.

Glumac s irskim i britanskim državljanstvom trenutno snima film ‘Phantom Thread’, koji je ujedno posljednji film koji će snimiti.

Svoj debi imao je 1971. godine još kao tinejdžer u filmu ‘Nedjelja, krvava nedjelja’, a prvog Oscara osvojio je 1990. godine za glavnu ulogu u filmu ‘Moje lijevo stopalo’. Zlatnog kipića osvojio je još dva puta i to za filmove ‘Bit će krvi’ i ‘Lincoln’. Poznat je kao vrlo izbirljiv glumac, koji nije pristajao na sve uloge, već samo na one koje je on smatrao dobrima, stoga je znalo proći i nekoliko godina da nije snimao.

S Isabelle Adjani ima 22-godišnjeg sina Gabriela-Kanea, koji je uspješan model, a od 1996. godine u braku je s Rebbecom Miller s kojom ima dvojicu sinova – 19-godišnjeg Ronana i 15-godišnjeg Cashela.

Izvor: Tportal.hr

Zakon EU o ukidanju naplate rominga ljudima koji koriste svoje mobilne telefone u inostranstvu danas je stupio na snagu u zemljama evropskog bloka.

Kako prenosi Srna, državljani zemlja EU ubuduće će moći da obavljaju pozive, šalju tekstualne poruke i koriste internet na svojim mobilnim uređajima po cijenama koje plaćaju u svojoj zemlji, bez obzira na to u kojoj članici se nalaze.

Evropska komisija saopštila je da ukidanje rominga jedan od najvećih uspjeha Unije, preneo je BBC.

“Svaki put kada evropski građani pređu granicu EU zbog odmora, posla, studija ili samo na jedan dan, morali su da brinu zbog korištenja svojih mobilnih telefona i velikih telefonskih računa kod kuće zbog naplate rominga”, navodi Komisija. U saopštenju se dodaje da je ovo telo radilo deset godina na ispravljanju ovog “tržišnog propusta”.

Organizacije za zaštitu prava potrošača upzoravaju da bi dodatni troškovi mogli da se pojave u slučaju da se prekorače ograničenja iz paketa koje korisnici redovno plaćaju.

Prekoračenje broja potrošenih minuta, tekstualnih poruka i količine podataka i dalje će se naplaćivati u zemljama EU.

Izvor: Danas.rs

Kolekcija pisama nemačkog naučnika Alberta Ajnštajna u kojima je pisao o svojim viđenjima religije, makartizmu u SAD (praksi iznošenja optužbi za nelojalnost i izdaju bez uzimanja u obzir postojanja dokaza) i Izraelu biće ponuđena na aukciji 20. juna.

Pet originalnih pisama, napisanih u periodu od 1951. do 1954. godine, otkrivaju duhovitu i osetljivu stranu velikog naučnika. Adresovana su na kvantnog fizičara Dejvida Boma, Ajnštajnovog kolegu koji je 1951. godne pobegao iz SAD u Brazil pošto je u vreme makartizma odbio da svedoči o svojim vezama s komunistima.

Početna cena jednog od požutelih dokumenata, s potpisom i reljefnim pečatom poznatog naučnika, iznosi 8.000 dolara, ali se procenjuje da će biti prodat za dvostruko veću sumu. Procenjuje se da će kolekcija Ajnštajnovih pisama dostići vrednost od preko 20.000 dolara.

Ajnštajn i Bom sprijateljili su se dok su radili na Univerzitetu Prinston. U pismima su razmenjivali mišljenja o kvantnoj fizici, religiji i, kako navodi agencija AP, Bomovom očajnom periodu koji je proveo u Brazilu.

“Ako je Bog stvorio svet, njegova osnovna briga sigurno nije bila da ga učini lako razumljivim za nas”, napisao je Ajnštajn u pismu upućenom svom prijatelju 1954. godine, godinu dana pre smrti.

Pisma će biti ponuđena na aukciji 20. juna, ali se rane ponude prihvataju elektronskim putem.

Izvor: Beta.rs

Ministar spoljnih poslova Katara Muhamed bin Abdul Rahman je rekao da je Doha spremna na posredničke napore nakon što su najveće sile arapskog sveta presekle veze s tom zemljom. Katar ne planira “osvetničke mere”, a vladar te zemlje je odložio planirani govor kako bi Kuvajtu dao šansu da ublaži regionalne tenzije.

Katarski emir, šeik Tamim bin Hamad el Tani, razgovarao je protekle noći telefonom sa kolegom u Kuvajtu, koji je održao diplomatske veze sa Katarom, i odlučio da odloži govor katarskom narodu, a Doha je, takođe, odlučila da se silama arapskog sveta ne sveti za mere pod kojima se našla.

Kuvajtski emir imao je važnu ulogu u ranijem sporu u Persijskom zalivu, do kojeg je došlo 2014, i katarski šeik Tamim “posmatra ga kao roditelja i poštuje njegovu želju da odloži bilo kakav govor ili korak dok se ne razjasni slika o krizi”, rekao je šef katarske diplomatije, prenosi Al Džazira.

Šeik Muhamed je toj televiziji rekao da mere preduzete protiv Katara “imaju uticaj bez presedana” na katarske građane i porodične odnose u arapskom regionu Persijskog zaliva, ali je napomenuo da Doha neće preduzimati kontramere.

“Katar veruje da takva razilaženja među sestrinskim zemljama moraju biti rešena putem dijaloga”, poručio je on.

Inače, manje od 24 sata od odluke Saudijske Arabije, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Jemena, Egipta i Maldiva da prekinu diplomatske odnose s Katarom i da ga izoluju ekonomski, finansijski i saobraćajno, Muhamed bin Abdul Rahman je pozvao te zemlje na “otvoren i iskren dijalog” o rešavanju krize.

Te zemlje su u ponedeljak saopštile da će povući svoje diplomate iz Katara i proterati katarske diplomate sa svoje teritorije, zbog podrške te zemlje islamičkim grupama i odnosa s Iranom.

Izvor: Rts.rs

Glavna nagrada 70. filmskog festivala u Cannesu – Zlatna palma – u nedjelju je na veliko iznenađenje dodijeljena švedskom filmu “The Sqaure” Rubena Ostlunda, okrutnoj komediji koja ismijava umjetnički svijet i visoko društvo.

U filmu danski glumac Claes Bang utjelovljuje konzervatora u muzeju suvremene umjetnosti koji priprema izložbu o toleranciji i solidarnosti, čiji se svijet ruši kada mu ukradu mobitel i novčanik. To je jedan od rijetkih filmova na ovogodišnjem Cannesu koji na mahove do suza nasmijava gledatelje, a u službenu konkurenciju je dodan u posljednjem trenutku.

Favoriti za tu nagradu su bili ‘120 otkucaja u minuti’ Francuza Robina Camilla i ‘Loveless’ Rusa Andreja Zvjaginceva.

Robin Campillo je osvojio Grand Prix za svoj film o sudbinama oboljelih od AIDS-a.

Sofia Coppola je dobila nagradu na najbolju režiju za “‘The Beguiled‘, remake istoimenog filma Dona Siegela iz 1971. o upadu ranjenog vojnika, Colina Farrella, u djevojački internat koji vodi Nicole Kidman.

Ovogodišnja kraljica Cannesa s dva filma u konkurenciji, Nicole Kidman, dobila je Posebnu nagradu 70. filmskog festivala.

Slavni ruski redatelj Zvjagincev je tri godine poslije genijalnog ‘Levijatana’, za bračnu dramu ‘Loveless’ o nestanku djetata koje više ne podnosi svađe roditelja dobio Nagradu žirija.

Za ulogu u filmu redateljice Lynne Ramsay, šokantnoj drami o trgovini seksualnim robljem ‘You Were Never Really Here’, Joaquin Phoenix je proglašen najboljim glumcem.

Titulu najbolje glumice je dobila Njemica Diane Kruger za ulogu u filmu ‘In The Fade’ njemačko-turskog redatelja Fatiha Akina. Ona glumi Njemicu Katju koja se osvećuje neonacistima koji su ubili njezinog muža i sina.

Lynne Ramsay, redateljica ‘You Were Never Really Here’ dijeli nagradu za najbolji scenarij s Grkom Yorgosom Lanthimosom za film ‘The Killing of a Sacred Deer’, triler o kirurugu koji posvaja problematičnog mladića čiji mu je otac umro tijekom operacije.

Izvor: Tportal.hr

Povijest ljudske evolucije mogla bi se početi pisati iznova jer su znanstvenici u Europi otkrili fosile koji ukazuju na to da se čovjek razdvojio od majmuna na tom kontinentu, a ne u Africi, javljaju agencije.

Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski razdvojili od majmuna prije sedam milijuna godina u središnjoj Africi, gdje su hominidi zatim živjeli idućih pet milijuna godina prije nove faze evolucije.

Znanstvenici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 milijuna godina.

Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida.

Međunarodna skupina znanstvenika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja ljudsku povijest i posljednjeg zajedničkog rođaka čimpanze i ljudi, takozvanu evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana.

Čimpanze su najbliži živući srodnici ljudima jer s njima dijele 95 posto gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika objema vrstama središnja je i najvažnija rasprava paleoantropologije.

U doba prije više od sedam milijuna godina klimatske promjene pretvorile su istočnu Europu u otvorenu savanu što je prisililo majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prijelazom na dvonožnost, pišu znanstvenici u časopisu Plos One.

“Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake”, rekao je profesor Nikolaj Spasov s Bugarske akademije znanosti.

“Graecopithecus nije majmun. On je hominid i izravan je predak čovjeku. Njegova je prehrana povezana s relativnom suhom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i gustu caklinu”, kaže Spasov.

Znanstvenici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske.

Koristeći se računalnom tomografijom uspjeli su vizualizirati unutarnje strukture fosila i ustanovili da su korijeni pretkutnjaka bili povezani.

“Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomični su povezani, što je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi”, rekla je voditeljica istraživanja, profesorica Madelaine Boehme sa svučilišta u Tuebingenu.

To sugerira je da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina tisuća godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu.

“To nam omogućuje da razdavanje ljudi od majmuna smjestimo u Europu”, rekao je paleoantropolog David Begun sa sveučilišta u Torontu.

Tijekom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti, što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent.

“Bude li prihvaćena, ova teorija će izmijeniti početak ljudske povijesti”, rekla je profesorica Boehme.

Naravno, ima i skeptičnih.

“Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Europi, ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lubanja i parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u Afriku”, kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

“Bio bih vrlo oprezan u suprostavljanju spoznaja iz izoliranih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi”, zaključio je.

Izvor: Jutarnji.hr

Legendarni glumac Roger Moore koji je utjelovio Jamesa Bonda preminuo je u 89. godini, javlja britanski Independent.

U priopćenju objavljenom na glumčevoj službenoj stranici na društvenim mrežama stoji da je preminuo u Švicarskoj nakon “kratke, ali hrabre bitke s rakom”.

“Ljubav kojom je bio okružen posljednjih dana svog života bila je toliko velika da se ne može izraziti riječima. Znali smo da će se naša ljubav i divljenje uvećati nekoliko puta diljem svijeta, od strane ljudi koji su ga poznavali po filmovima i serijama koje je snimio te radu za UNICEF”, stoji u priopćenju.

“Hvala ti tata što si bio ti i što si bio toliko poseban mnogim ljudima”, napisala su njegova djeca.

Pokop će biti zatvoren za javnost, a održat će se u Monaku, prema njegovim željama

Moore je rođen kao 14. listopada 1927. godine kao sin policajca i kućanice. Nakon kraja Drugog svjetskog rata pozvan je u vojsku gdje je dostigao čin kapetana, te je služeći u Royal Army Service Corps, zapovijedao manjom bazom u Zapadnoj Njemačkoj.

Zbog činjenice da je prije rata kratko vrijeme pohađao Kraljevsku akademiju dramskih umjetnosti, dobio je tijekom ’40-ih manje uloge u filmovima. Potpisao je ugovor s Metro-Goldwyn-Mayerom, ali uspjeh postiže televizijskim serijama “Ivanhoe”, “The Alaskans” i “Maverick”.

Svjetsku slavu postiže filmom “Svetac”. Iako je navodno bio prvi izbor Iana Fleminga za ulogu Jamesa Bonda, tek je 1973. počeo snimati “Živi i pusti umrijeti”. Tu je ulogu odigrao u još šest filmova “Čovjek sa zlatnim pištoljem” (1974.), “Špijun koji me volio” (1977.), “Operacija Svemir” (1979.), “Samo za tvoje oči” (1981.), “Octopussy” (1983.) i “Pogled na ubojstvo” (1985.).

Nakon povlačenja iz glume bavio se humanitarnim radom, a 2003. godine dobio je titulu Sir, prenosi Index.

Izvor: Vijesti.ba