Category Archive for: Svet

Engleski i svetski poznati teorijski fizičar Stiven Hoking umro je danas u 77. godini, saopštila je njegova porodica. Britanski naučnik stekao je svetsku slavu zbog svog rada na crnim rupama i teoriji relativiteta, a iza sebe je ostavio niz dela od kojih je najpoznatija knjiga „Kratka istorija vremena“.

„Bio je veliki naučnik i izuzetan čovek čiji će rad i zaostavština živeti mnogo godina“, navela su u saopštenju njegova deca Lusi, Robert i Tim. Hoking je, kako je saopšteno, preminuo u ranim jutarnjim satima u svojoj kući u Kembridžu, javio je Bi-Bi-Si.

Stiven Vilijam Hoking rođen je 8. januara 1942. godine. Unapredio je razumevanje prostora, vremena i prostor-vreme singulariteta. Britanski naučnik stekao je svetsku slavu zbog svog rada na crnim rupama i teoriji relativiteta, a iza sebe je ostavio niz dela od kojih je najpoznatija knjiga Kratka istorija vremena. Hoking je tokom karijere razotkrio neke od najzamršenijih tajni kosmosa. Diplomirao je fiziku na Oksfordu, a potom je s temom iz teorije relativiteta doktorirao na Kembridžu, gde je nastavio akademsku karijeru.

Sa 22 godine, kao studentu, dijagnostikovana mu je izuzetno progresivna neuromotorička bolest koja veoma onesposobljuje i ograničava kretanje i govor. U pitanju je amiotrofna lateralna skleroza (ALS) zbog koje je veći deo života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću računara i glasovnog sintisajzera. Tada su mu lekari davali samo nekoliko godina života.

Hoking je, međutim, pobedio tešku fizičku onesposobljenost i više od pet decenija davao izuzetan doprinos fizici i matematici. Postao je član Kraljevskog društva 1974, profesor matematike 1979. Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa, kao i po popularnim pisanim delima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.

Najpopularnije delo mu je naučni bestseler Kratka istorija vremena, koji je zauzeo prvo mesto na listi bestselera britanskog Sandej tajmsa, gde se zadržao rekordnih 237 nedelja. Njegov život ekranizovan je filmom iz 2014. godine Teorija svega, u kojem je glavnu ulogu imao Edi Redmejn. Godine 1989. postao je počasni pratilac kraljice. Neostvareni san mu je bio da odleti u svemir.

Izvor: RTS.rs

Izmjenična struja, radio, Tesline ovojnice, daljinsko upravljanje, laseri, robotika, besplatna energija, bežična komunikacija, radari, mikrovalne pećnice …. to su samo neki od genijalnih izuma i velikih ideja Nikole Tesle, “vlasnika” jednog od najbriljantnijih umova, koji su ostavili neizbrisiv trag u znanosti. I dok su mnoga Teslina otkrića trajno ugrađena u temelje današnje civilizacije, mnoge njegove ideje, koje je davno, vrlo precizno, predvidio, realizirane su tek krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, desetljećima nakon Tesline smrti. Naime, iako je živio u vrijeme kada nije bilo interneta, mobitela, niti wirelessa, Teslin je briljantni um već tada bio u 21. stoljeću. Davne 1926. godine, kada je televizija tek napravila prve, dječje korake, Tesla je već sasvim jasno vidio budućnost tehnologije te predvidio revoluciju u elektronici i elektrotehnici. Ideje o kojima je tada govorio bile su daleko ispred vremena u kom je živio, no danas, sa sigurnošću možemo reći, da je preciznost njegovih predviđanja zapanjujuća, gotovo proročanska.

Pametni telefoni s mogućnošću video poziva, automobili koji voze sami, roboti, avioni koji za par sati prevoze s kontinenta na kontinent, samo su neke od velikih Teslinih vizija koje su se doista i obistinile, no velike korporacije i ratni profiteri stali su na put ostvarenju njegove vizije boljeg svijeta.

Pametni telefoni i umjetna bežična inteligencija

U vrijeme kada je izmjenična struja bila još u povojima, Tesla je već predvidio pojavu uređaja koji odgovaraju današnjim pametnim telefonima, ali i uređaje za bežični prijenos energije. Ideju o tome da će se čitava zemlja pretvoriti u jedan veliki mozak, možemo pak smatrati pretečom današnjeg interneta.

“Kada wireless doživi svoju savršenu primjenu, cijeli će svijet biti pretvoren u ogroman mozak, što on u stvari i jest. Ljudi će moći u trenu komunicirati jedni s drugima, bez obzira na udaljenost, a instrument, uz pomoć kojeg će se uspostavljati takva komunikacija, moći će nositi u džepu. Putem televizije i telefonije ljudi će, iako udaljeni miljama, vidjeti i čuti jedni druge toliko savršeno, kao da komuniciraju licem u lice. Moći će direktno svjedočiti i događajima, poput primjerice inauguracije predsjednika, vidjet će razorne prizore potresa i ratova, kao da su i sami bili prisutni na mjestu događaja”, rekao je Tesla i pogodio.

Roboti i automobili koji voze sam, bez vozača

Prije više od stoljeća Tesla je predvidio i “pametne” automobile koji će moći samostalno obavljati čitav niz različitih operacija, koje uključuju i nešto slično razmišljanju i prosuđivanju. Predvidio je i da će automatski strojevi jednog dana postati nezamjenjivi u industriji. “Nebrojene aktivnosti, koje ljudi sada još uvijek izvode ručno, u budućnosti će obavljati automati“, tvrdio je Tesla, a i ta su se njegova predviđanja obistinila.

Davne 1898. godine Tesla je napravio prvi brod na daljinsko upravljanje, koji je označio začetak teleautomatike. Izložio ga je na Elektrotehničkoj izložbi u Madison Square Gardenu u New Yorku, no, kako većina ljudi u to doba nije imala pojma o tome što su radio valovi, Teslin je izum izazvao popriličnu paniku, a tu prvu demonstraciju robotike, neki su čak smatrali i čarobnjaštvom.

Leteći strojevi /avioni

Iako su, pred kraj njegova života, prvi zrakoplovi ugledali svjetlo dana, Tesla je pojavu “letećih strojeva” predvidio davno prije. Tvrdio je da će postojati leteći strojevi koji će ljude, od Europe do Amerike, prevoziti za samo nekoliko sati. I to se predviđanje genija obistinilo, no još uvijek nemamo velike zrakoplove bez spremnika za gorivo, pogonjene isključivo bežičnom električnom energijom, kakve je on predvidio. Kao humanist, Tesla je vjerovao i da će, s pojavom takvih zrakoplova,  doći do brisanja međunarodnih granica što će rezultirati globalnim mirom. To se, na žalost, do danas još uvijek nije dogodilo, a uz stalno raspirivanje ratova i ratno profiterstvo, ne čini se ostvarivim, niti u bliskoj budućnosti. Baš kao i njegov obožavatelj, Elon Musk, i Tesla je bio iznimno zainteresiran za proučavanje svemirskih prostranstava. Patentirao je čak i neobičan leteći stroj koji je podsjećao i na avion i na helikopter. Tim je, kako ga je nazvao, „svemirskim pogonom“,  planirao krenuti na međuplanetarni put.

“Planirao sam izgraditi leteći stroj, koji može letjeti ne samo zrakom, nego i u međuplanetarnom prostoru. No, morao sam odustati od tih svojih planove i to iz dva razloga. Prvi je to što nemam novca da na tom projektu radim u tajnosti, a drugi, glavni razlog, je to što je u Europi počeo veliki rat te ne bih volio da se moji izumi koriste se za ubijanje!”, rekao je Nikola Tesla, potvrdivši i tada da je, ne samo veliki izumitelj, nego i humanitarac.

Besplatna energija i monopoli

Tesla je, na neki način, vjerovao u teorije zavjere. Davno je govorio o tome da će velike tvrtke imati monopol na fosilna goriva te da će namjerno ometati svaki napredak u pronalaženju besplatnih izvora energije dostupnih u prirodi, poput energije sunca i vjetra. „Priroda nas opskrbljuje besplatnom energijom koju samo trebamo iskoristiti, troškovi za rasvjetu i grijanje bili bi tada zanemarivi“, rekao je Tesla, tvrdeći da je svijet već bio na rubu takvog velikog otkrića koje bi značilo besplatnu energiju za sve. Iako i danas, još uvijek, velike korporacije kontroliraju izvore energije te svake godine, u lobiranje, ulažu milijarde dolara kako bi održale svoj monopol, pozitivni su pomaci ipak vidljivi. Solarna energija postaje jeftinija i polako, ali sigurno, krećemo prema svijetu u kojem će svako domaćinstvo moći vrlo jednostavno stvarati vlastitu energiju.

Izvor: 100posto.hr

Nakon što je u utorak na ženevskom autoshowu predstavljen najsnažniji električni hiper-automobil na svijetu, Rimac C_Two, reakcije se ne stišavaju. Rimčeva nova jurilica nestvarnih performansi ostvaruje najveću brzinu od 412 km/h, a oslobađajući gotovo 1914 konjskih snaga, do stotke ubrzava za 1,97 sekundi. Također, s jednim punjenjem baterije prelazi čak 650 kilometara. Planirana je proizvodnja od 150 primjeraka, a za svaki prodani primjerak, Rimac će u džep spremiti 1,7 milijuna eura.

„I to zaslužuje”, slaže se ekipa iz Top Geara, „ovaj automobil je snažan, brz, jednim punjenjem prelazi više, a uz to je i užasno pametan i lijep”. Uz nevjerojatne performanse koje ovaj hiper-automobil postiže tu je i tehnologija. Zastrašujuća tehnologija. Snaga računala ugrađenog u automobil jednaka je snazi 22 Macbook Pro-a. U automobil se ulazi bez ključa jer se vrata otvaraju pomoću tehnologije „prepoznavanja lica”. Također, prepoznaje i raspoloženje. Ako je vozač razdražljiv, automobil će pustiti umirujuću glazbu. „Korisna opcija, smatra ekipa Top Geara, pogotovo u automobilu s 2000 konjskih snaga”.

„Od 0-100 postiže brže nego što vama treba da pročitate ovaj naslov”, najavio je The Verge. Ipak, upozoravaju, ovim brojkama treba prići s dozom zdravog skepticizma. Ove su specifikacije apstraktne, a apstrakcija može biti opasna. Samo pitajte Richarda Hammonda, piše The Verge u tekstu koji se bavi Rimcem C_Two.

Međutim, ovo “nesretno naslijeđe” Rimac može napokon ostaviti iza sebe, kažu na Jalopniku. C_Two neće trebati dodatnu marketinšku pomoć jer će još dugo samostalno plijeniti naslovnice. Razlog je sasvim jednostavan. Rimčev automobil po nekim performansama je preskočio Bugatti Chiron koji je trenutno najbrži super-automobil na svijetu.

Također, smatra Yahoo finance, Rimac je precizno izračunao specifikacije novog C_Two tako da nadmaši novu generaciju Tesla Roadstera. Najavljenom Roadsteru od 0 do 60 milja na sat (96 km/h) potrebno je 1,9 sekundi, a Rimčevom hiper-automobilu 1,85.

Prošli model, Concept_One, koji je Rimca stavio na globalnu mapu prozvođača električnih automobila proizveden je u samo osam primjeraka. Proizvesti 150 modela C_Two bit će veliki izazov za pogon u Svetoj Nedelji. Kako bi jamčio kvalitetu i sigurnost, Rimac će, poručuju s Autobloga, osobno testirati svaki automobil prije isporuke. Zvuči kao jako dosadan posao, našalili su se u Autoblogu.

Izvor: JUTARNJI.hr

Fantastična drama “The Shape Of Water” (Oblik vode) reditelja Guillerma del Tora osvojila je Oscara za najbolji film. Najbolji glavni glumac 90. dodjele nagrada Oscar je Gary Oldman za ulogu u filmu “Darkest Hour”, dok je najboljom glumicom proglašena Frances McDormand za ulogu u filmu “Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” (Tri plakata izvan grada).

Nemačka je potvrdila da su hakeri upali u računarsku mrežu Vlade, ali i da je taj izolovani napad sada pod kontrolom i da ga istražuju zvaničnici bezbednosti, prenose agencije.

Kako navode, portaprol nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova saopštio je da su vladine agencije pogođene upadom preduzele odgovarajuće mere istrage incidenta i zaštite podataka. On nije komentarisao napise nemačkih medija da iza napada stoji ruska hakerska grupa APT28, koja je i 2015. godine napala nemački parlament što je rezultiralo gubitkom podataka ministarstava odbrane i spoljnih poslova.

„Radi se o izolovanom napadu koji je stavljen pod kontrolu unutar savezne administracije, koja upravlja mrežom Vlade“, rekao je portparol. On je rekao da vlasti razmatraju incident „sa najvišim prioritetom i značajnim resursima“, ne iznoseći detalje.

Izvor: DANAS.rs

Samsung Electronics Co., Ltd. predstavio je Samsung Galaxy S9 i S9+, pametne telefone koji, kako je saopćeno, “maštovito reinterpretiraju način na koji komuniciramo, dijelimo i doživljavamo svijet”.

– Način na koji koristimo naše pametne telefone promijenio se, jer su komunikacija i samoizražavanje evoluirali – izjavio je predsjednik i šef sektora za IT i mobilne komunikacije u kompaniji Samsung Electronics DJ Koh. Dodaje da, ne samo da Galaxy S9 i S9+ omogućavaju korisnicima da snime izvrsne fotografije i video zapise na bilo kojem mjestu, nego se radi o pametnom telefonu koji je dizajniran tako da im pomogne da se povežu sa drugima i da se izraze na jedinstven i osoben način.

Izvor: VIJESTI.ba

Balkanska akademija umetnosti, formalno osnovana krajem oktobra prošle godine u Bukureštu pod nazivom ’Academia Balkanica Europeana’, počela je sa radom, a među osnivačima su pisac Vladislav Bajac, kompozitor i akademik Isidora Žebeljan i reditelj Slobodan Šijan.

Akademija je pokrenuta pod sloganom „Balkan je srce Evrope“ (Nikola Buvije), a reč je o kulturnoj instituciji koja, kako iz nje poručuju, tretira Balkan kao sastavni deo zajedničke evropske civilizacije. Javila se iz potrebe da manje zemlje, preciznije zemlje jugoistočne Evrope, preuzmu inicijativu za kulturološko buđenje Evrope, ističe se u saopštenju Vladislava Bajca.

Akademija će u svom članstvu imati ograničen broj od 35 umetnika iz Rumunije, Grčke, Bugarske, Turske, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i sa Kosova. Prvi sastanak Osnivačkog komiteta, održan je u Skoplju u februaru 2017. godine na simpozijumu „Hamlet i Evropa – biti ili ne biti“ na kojem je prisustvovalo 15 međunarodno poznatih umetnika sa Balkana.

Među njima je bio i srpski književnik Vladislav Bajac, koji je po pozivu predložio još dva člana Akademije iz Srbije. Podršku osnivanju Akademije pružila je i Evropska akademija nauka, umetnosti i književnosti, uz prisustvo njenog predsednika Žana Patrika Konrada. Posle objavljene skopske Deklaracije o osnivanju, krajem godine na sastanku komiteta u Bukureštu za predsednika Balkanske akademije izabran je Jon Karamitru, pozorišni reditelj i glumac, direktor Nacionalnog pozorišta u Bukureštu i bivši ministar kulture Rumunije.

Generalni sekretar postao je Jordan Plevneš, dramski pisac i rektor Univerziteta za audio-vizuelne umetnosti Skoplje-Pariz. Do sada, za redovne članove izabrani su: iz Rumunije pesnikinja Ana Blandijana, pozorišni kritičar, teoretičar i profesor Žorž Bani i dramski, prozni pisac i pesnik Matej Višnjek, iz Turske pisac Nedim Gursel, vizuelni umetnik Bedri Bajkam, Gil Irepoglu, prof. Akademije primenjenih umetnosti, iz Albanije pisac Baškim Šehu, režiser i scenarista Kujtim Čašku, kompozitor, etnomuzikolog i profesor Vasil Tole.Iz Bosne i Hercegovine primljen je pisac i reditelj Gradimir Gojer, negdašnji ministar kulture kantona Sarajevo, rediteljka Jasmila Žbanik i vizuelna umetnica i dekan Akademije likovnih umetnosti u Sarajevu Marina Finci, iz Bugarske pisci Alek Popov i Hristo Bojčev, vizuelna umetnica Delija Čauševa, rediteljka Elena Panajotova, a iz Srbije Bajac, Šijan i Žebeljan.

Među ostalim redovnim članovima nalaze se i crnogorski režiser i profesor Branislav Mićunović, ambasador i bivši ministar kulture Crne Gore, kosovska glumica i ambasadorka Dobre volje UN Arta Dobroši, fotograf i direktor DokuFesta sa Kosova Veton Nurkolari, grčki pisac i publicista Anastasis Vistonitis, bivši potpredsednik Evropske federacije pisaca, potom književnik Jorgos Kuljaras, kao i makedonski autori i univerzitetski profesori Aleksandar Prokopiev i Elizabeta Šeleva.Osnivački komitet predložio je za počasne članove turskog pisca Orhana Pamuka, grčkog kompozitora Vangelisa i konceptualnu umetnicu srpskog porekla Marinu Abramović.

U duhu poznate izreke Žan Monea „Ukoliko želim da obnovim Evropu, moram početi od kulture“, Balkanska akademija umetnosti ima misiju da promoviše aktivnosti i međunarodne kulturne projekte među balkanskim umetnicima.

Izvor: ZENSKA.TV