Loading
GSS Media

Category Archive for: Region

Home / Category: Region

Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov dao je mandat za sastavljanje Vlade Republike Makedonije predsedniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu.

 

 

Ivanov je tom prilikom izjavio da su prepreke za uručivanje mandata odstranjene. Zaev je istakao da je Ivanovu uručio izjavu u formi garancije o unitarnosti, suverenitetu, teritorijalnom integritetu, nezavisnosti i multietničnosti Republike Makedonije.

“Garantujemo zaštitu državnih interesa i unapređenje života svih građana, bez obzira na etnicku, versku i jezičku pripadnost. Garantujemo da će proces donošenja odluka o građanima Makedonije biti u skladu sa osnovnim demokratskim principima i vladavinom prava, ne dovodeći državu u položaj potčinjenosti ili zavisnosti prema drugoj državi. Niti jedan dokument, platforma, deklaracija, akt ili delovanje, koji bi bili u suprotnosti sa ovim navedenim stavovima, ne mogu biti uslov niti osnov za formiranje i delovanje Vlade Republike Makedonije”, rekao je Zaev.

Zoran Zaev je informisao predsednika i javnost da će dogovori o formiranju vlade trajati manje od predviđenih 20 dana.

Trudićemo se da za deset dana, pa i manje, okončamo dogovore, jer i sam Poslovnik parlamenta predviđa određeni period za debatu poslanika, njihovo informisanje i donošenje odluke”, precizirao je Zaev.

Zaev je dodao da se kao mandatar i budući premijer obavezuje da će nova reformska vlada graditi građansku, unitarnu i evropsku Makedoniju.

Sve snage ćemo usmeriti u izgradnju pravde i pravne države, da obezbedimo uslove za kvalitetan život svih građana u Makedoniji. Na ovaj način samo ćemo otvoriti prave perspektive građanima i savremenoj, modernoj i evroatlantskoj Makedoniji”, naglasio je lider SDSM-a.

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini i evrokomesar Johanes Han odmah su pozdravili odluku predsednika Ivanova da dodeli mandat Zaevu.

“Nadamo se da će ovaj konstruktivni duh nastaviti da preovladava kako bi zemlja konačno mogla izaći iz političke krize. Očekujemo brzo formiranje vlade posvećene sprovođenju svih delova dogovora iz Pržina i hitnim reformskim prioritetima”, navode Mogerini i Han u zajedničkoj pismenoj izjavi.

Sa sličnom porukom se oglasila i amerilka ambasada u Skoplju.

Inače, predsednik Ivanov do sada nije hteo da dodeli mandat Zaevu, iako mu je on još pre pre dva i po meseca predao potpise 67 poslanika u Sobranju, što je za šest više od minimalne parlamentarne vecine.

Neću dati mandat onome ko pregovara o platformama drugih država, kojima se ucenjuje Makedonija i ugrožava drzava”, rekao je tada Ivanov u javnom obraćanju.

Ivanov je dodao da je prepreka za davanje mandata SDSM-u platforma partija Albanaca u Makedoniji, koja je, kako je rekao, van Ustava i zakona, te se s njom ugrožava država i dovodi zemlja u potčinjen položaj.

“Makedonija je ucenjena, a unitarnost je ugrožena”, naglasio je tada Ivanov.

Predsednik Makedonije je imao ustavni rok do 19. maja da Zaevu dodeli mandat, nakon što ga je predsednik parlameneta Talat Džaferi 9. maja obavestio da je u Sobranju Makedonije formirana nova većina.

Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Hojt Brajan Ji u intervjuu objavljenom u ponedeljak na portalu Balkan Insight rekao je kako veruje da će predsednik Ivanov učiniti “pravu stvar” i dati mandat za sastav vlade Zaevu.

Novi mandatar Zoran Zaev, prema Ustavu, u roku od 20 dana od dana dobijanja mandata treba Skupštini da dostavi program i predloženi sastav Vlade. Na predlog premijera na osnovu programa, Skupština odlučuje o Vladi većinom glasova poslanika.

Sadašnja parlamentarna većina u 120-članom Sobranju Makedonije ima podršku 67 poslanika koalicije koju predvode SDSM, DUI, BESA i Savez

 

Izvor: SlobodnaEvropa.org

Continue Reading

Na današnji dan pre 37 godina umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ i Saveza komunista, vrhovni komandant oružanih snaga i čelnik Pokreta nesvrstanih, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina.

 

 

Od Titove smrti prošlo je 37 godina, ali mnogi građani bivše SFRJ i dalje obilaze njegov grob u Kući cveća na Dedinju, u Beogradu, gde je nedavno sahranjena i njegova supruga Jovanka.

Tito se razboleo u 88. godini, ali ga to nije sprečilo da učestvuje na Samitu nesvrstanih u Havani 1979. godine. Novu 1980. godinu dočekao je u Karađorđevu, ali nije mogao da stoji, pa je čestitku narodima Jugoslavije izgovorio sedeći.

Tri dana kasnije smešten je u Klinički centar u Ljubljani zbog začepljenja butne i potkoljenične arterije, a 20. januara amputirana mu je leva noga. Tokom februara otkazali su mu bubrezi, a zatim su se javili problemi sa srcem i plućima.

Umro je 4. maja u 15.05 časova. U 18.50 svi TV ekrani zacrnjeni su na 30 sekundi, a onda je spiker Miodrag Zdravković pročitao: “Umro je drug Tito”.

Sahrani Josipa Broza Tita, u Beogradu, prisustvovalo je više od 200 istaknutih ličnosti iz celog sveta.

Deset godina kasnije bivša Jugoslavija bila je poprište građanskih ratova, nakon secesija bivših jugoslovenskih republika, prvo Slovenije, a zatim Hrvatske i BiH.

Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obeležavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.

Kao austrougarski vojni obveznik učestvovao je u Prvom svetskom ratu, s činom kaplara, između ostalog i na srpskom frontu.

Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu, 1915. godine, pa je izvesno vreme u toj zemlji proveo kao zarobljenik. U njegovim zvaničnim biografijama, u poratnom periodu, navođeno je da je potom učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera te partije. Radio je i školovao se, 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi.

Bilo je to vreme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao lider KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju – tokom i nakon rata – u kojoj su, između ostalog, u sprovođenju revolucionarne “pravde” nestale i desetine hiljada nekomunista pod maskom “borbe protiv saradnika okupatora”, posebno na Golom otoku.

Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vešto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši sasvim osobenu poziciju Jugoslavije kao čelnice Pokreta nesvrstanih.

Njegova uloga u Pokretu nesvrstanih, u poznijoj fazi, posebno je upamćena po doslednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od uticaja pojedinih problokovski opredeljnih članica.

U unutrašnjoj politici ostavio je uređenje koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcionisanje SFRJ, poput Ustava iz 1974. godine, koji je praktično razvlastio državu na račun republika.

Datum njegove smrti poklapa se sa početkom ekonomske krize u SFRJ i pobunom Albanaca na Kosovu.

 

Izvor: Blic.rs

Continue Reading

Pristalice pokreta “Za zajedničku Makedoniju” ušle su večeras u makedonski parlament i stolicama i kutijama napali poslanike parlamentarne većine i novinare koji su bili zatvoreni u pres-centru u parlamentu.

 

 

Nakon velikih nereda i na ulicama, kako javljaju mediji, poslanici i novinari su bezbedno evakuisani, a demonstranti su oko ponoći počeli da se razilaze. U gradsku bolnicu u Skoplju primljeno je ukupno 45 osoba koje su povređene u nemirima u Sobranju, među kojima i trojica policajaca iz obezbeđenja.

Večeras je glasovima socijaldemokrata Zorana Zaeva i predstavnika albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsednika Skupštine Makedonije, nakon čega su građani, uz povike “ovo je puč” i “izdaja”, upali u zgradu Sobranja i napali poslanike.

Kako prenosi Infoplus, lider SDS Zoran Zaev ima povredu glave, a povređeno je još najmanje 11 poslanika. Prema prvim informacijama, nateže povrede ima Zijadin Sela iz Alijase Albanaca, koga su demonstranti izudarali i vukli po podu.

Do upada građana u Skupštinu je došlo nakon što su poslanici Socijaldemokratske stranke i albanskih partija izabrali Džaferija za predsednika Sobranja, pošto je predsedavajući Trajko Veljanovski saopštio da je današnje zasedanje završeno i nastavak sednice zakazao za sutra.

Predsedavanje je tada preuzeo najstariji poslanik u sali koji je glasovima poslanika SDSM i albanskih partija uvrstio u dnevni red i izbor predsednika Sobranja, a odmah potom stavio na glasanje predlog da to bude Džaferi.

U sali je tada nastao haos i nije jasno koliko poslanika je glaslo za izbor Džaferija, ali je Zaev odmah saopštio da je dobio podršku 61 poslanika.

Situacija se dodastno usijala kada su neki poslanici počeli da pevaju makedonsku himnu, na šta su poslanici albanskih partija uzvratili pevanjem albanske himne. Neposredno pre ulaska građana u Skupštinu, Džaferi se obratio javnosti.

Svestan sam istorijske odgovornosti koju sam prezeo dolaskom na ovu funkciju i obećavam da ću poštovati zakone i ustav i da neću uzurpirati institucije, rekao je Džaferi.

Nakon što su pristalice pokreta “Za zajedničku Makedoniju” ušle u Skupštinu i odmah “zauzeli” salu u kojoj se održavaju plenarne sednice, Džaferi je to oštro osudio i najavio kazne za odgovorne.

Neovlašćen ulazak u Sobranje je napad na institucije i na državu i imaće posledice. U Ministarstvu unutrašnjih poslova znaju šta im je zadatak i oni koji su dozvolili da se ovo desi će odgovarati, rekao je Džaferi.

Lider VMRO-DPMNE Nikola Gruevski pozvao je građane da ostanu prisebni i da ne nasedaju na provokacije SDS. Nasilništvo nije rešenje i potrebno je smiriti strasti. VMRO – DPMNE će se ovom antidržavnom postupku SDS suprotstaviti pravnim i političkim sredstvima, poručio je Gruevski.

Dešavanja u Skoplju najoštrije je osudio i evropski komesar Johanes Han, koji je zahtevao da odgovorni odmah uspostave red i da se spreči svako dalje nasilje.

Predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji Ivan Stoilković, koji se nalazio u Sobranju, rekao je za Sputnjik večeras da se situacija tokom večeri pogoršavala, jer je u Skoplje dolazio sve veći broj ljudi iz unutrašnjosti. Prema njegovim rečima, velika je verovatnoća da će biti proglašeno vanredno stanje.

Ivanov: Zakazao za sutra sastanak sa svim strankama

Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov pozvao je večeras građane i političare da očuvaju mir i da ne podlegnu provokacijama i manipulacijama, a za sutra je zakazao sastanak sa liderima svih parlamentarnih stranaka, prenela je Nova Makedonija.

Pozivam sve relevantne institucije koje imaju obavezu da poštuju makedonske zakone da se ponašaju odgovorno, a poslanici su najodogovrniji da deluju u skladu sa ustavom, zakonima i poslovnikom Sobranja, jer je sve to danas bilo prekršeno, rekao je Ivanov. Svi treba da odgovaraju za ono što rade i da budu svesni posledica. Ništa nije nerešivo i zato pozivam lidere svih partija da se sutra sastanemo i razgovaramo o načinima da se reši ova situacija, zaključio je Ivanov.

Rama: Potrebna velika smirenost, ne nasedati na provokacije

Premijer Albanije Edi Rama pozvao je Makedoniju na uzdržanosti i distanciranje od nasilja. “Želim da s velikom iskrenošću i odlučno kažem da Albanci u Makedoniji ostanu smireni i da ne podležu provokacijama, da budu primer kako mi svi zajendno ne želimo kraj za Makedoniju, već stabilnost i dalju demokratizaciju”, poručio je premijer Rama.

On je u emisiji na televiziji Top Čenel istakao da je sada “zaista trenutak kada je realno potrebna velika smirenost”, oprenosi makedonska državna agencija MIA.

Vučić: Ovo nije samo makedonski problem

Ovo što se događa u Makedoniji nije više samo makedonski problem, već problem svih nas koji ovde živimo, izjavio je večeras premijer i izabrani predsednik Srbije Aleksandar Vučić i apelovao na građane Makedonije da probleme rešavaju na miran način.

Veoma sam zabrinut zbog svih večerašnjih događaja i moja jedina poruka je, a mislim da ljudi u Makedoniji dobro znaju da to dolazi od njihovog iskrenog prijatelja, je da ih zamolim da sve probleme i nesuglasice rešavaju na miran način, da, ako imam bilo kakvo pravo, da kažem da je smirivanje situacije sasvim sigurno u najvećem interesu i Makedonije i njenih građana, a sve druge stvari i svi drugi problemi mogu da se rešavaju za pregovaračkim stolom, na miran način, u mirnoj atmosferi, poručio je Vučić.

On je za sutra u 14 zakazao hitnu sednicu Biroa za koordinaciju službi bezbednosti povodom situacije u Makedoniji, objavio je Blic. Kako prenosi taj list, Vučić je večeras došao u Vladu Srbije u štab za praćenje situacije u Makedoniji.

 

Izvor: Danas.rs

Continue Reading

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u ponedjeljak Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je okončana procedura njegove ratifikacije u Sjedinjenim Državama, saznaje Glas Amerike.

 

 

Bijela kuća još nije zvanično objavila saopštenje o potpisivanju Protokola.

Američki Senat prethodno je ratifikovao Protokol ogromnom većinom glasova senatora iz obje stranke – 97 se izjasnilo ZA, dok su samo dvojica senatora, Rand Paul i Mike Lee, bili protiv.

Senatori su poslije davanja zelenog svjetla za članstvo Crne Gore u NATO-u ocijenili da će to ojačati Alijansu i istovremeno osnažiti demokratiju i nezavisnost Crne Gore.

Takođe su naveli da će crnogorsko članstvo osnažiti američku nacionalnu bezbjednost i poslati snažnu poruku Rusiji “koja pokušava da okupira susjede i mijenja međunarodni poredak”.

Nakon što je predsjednik stavio potpis na ratifikovani Protokol o širenju Saveza, ostaje da proceduru verifikacije okončaju još Holandija i Španija.

Crnogorski zvaničnici očekuju da Crna Gora bude punopravna članica NATO-a već na samitu krajem maja u Briselu.

 

Izvor: Slobodnaevropa.org

Continue Reading

Dimitris Avramopoulos, poverenik Evropske unije za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo odobrio je da se privremeno stavi van snage primena uredbe o strožijim kontrolama, prenose hrvatski mediji.

 

 

Zbog uvođenja sistemskih kontrola granica, na osnovu Uredbe EU u zoni Šengena, na svim graničnim prelazima u Hrvatskoj i Sloveniji velike su gužve.

Detaljne provere građana EU i ostalih putnika neće se sprovoditi na graničnim prelazima na unutašnjoj granici prema Republici Sloveniji i Mađarskoj. Umesto toga aktiviraju se ciljane kontrole, piše portal net.hr.

Podsećanja radi, uredba je na snagu stupila u petak i izazvala haos na hrvatskim graničnim prelazima.

Ovom Uredbom uvedene su sistemske provere na unutrašnjoj granici EU između Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Mađarske, kako prema državljanima trećih zemalja, tako i prema državljanima Evropskog privrednog prostora i Švajcarske Konfederacije kojima je omogućena sloboda kretanja. Od početka primene, uprkos primeni svih raspoloživih tehničkih i ljudskih kapaciteta Granične policije Republike Hrvatske, te uprkos saradnji s graničnim policijama Republike Slovenije i Mađarske, nisu se u potpunosti uspele ublažiti gužve na graničnim prelazima. Tokom današnjeg dana poverenik Avramopoulos upoznat je s problemima koji su doveli do nerazmernog učinka na protok saobraćaja, te je dogovoreno da se privremeno ukine primena Uredbe za granične prelaze na unutrašnjoj granici prema Republici Sloveniji i Mađarskoj, te da se aktiviraju ciljane kontrole prema državljanima Evropskog privrednog prostora i Švajcarske Konfederacije“, prenosi net. hr informacije iz kancelarije direktora policije Hrvatske.

Nova šengenska pravila kontrole putnika bila su uvedena zbog zaštite od terorizma.

 

Izvor: Mondo.rs

Continue Reading

Ratifikaciju američkog Senata za priključenje Crne Gore NATO-u, teško su u Podgorici prihvatili protivnici tog saveza. Juče su najavili nove aktivnosti, ne bi li režim u Podgorici privoleli da organizuje referendum o vojnom savezu, koji bi po njima pomirio žestoko podeljenu Crnu Goru. Iz Unije za vojnu neutralnost podsećaju da je za taj projekat, koji neće posvađati Crnogorce, čak 84 odsto građana! Iz Nove srpske demokratije poručuju da ulazak Crne Gore u NATO znači novu vrstu okupacije.

 

 

– Od crnogorske suverenosti i nezavisnosti “ostali su samo dugmići”. Pred nama je brutalna aneksija Crne Gore. Naš odnos prema budućem prisustvu NATO vojnika biće takav da ćemo iskazati dubok prezir na svakom mestu i imati odnos kao prema svakom okupatoru, poručili su iz Nove – kaže Marko Milačić iz Otpora. – Politička partija Otpor beznađu danas će predstaviti inicijativu koju će proslediti svim opozicionim strankama, NVO sektoru i grupama građana, sa ciljem što skorijeg početka konsultacija za objedinjavanje svih koji se zalažu za referendumsko odlučivanje o članstvu u NATO. To činimo kako bi izvršili demokratski pritisak za raspisivanje referenduma.

 

Izvor: Novosti.rs

Continue Reading

Američki senat je velikom većinom glasao da se odobri ulazak Crne Gore u NATO. Nakon glasanja u Senatu, to pitanje će biti prosleđeno Beloj kući kako bi predsednik Donald Tramp potpisao odluku, javio je Rojters.

 

 

Ratifikaciju je podržalo 97 senatora, dok su republikanci Rend Pol i Majk Li bili protiv. Po proceduri, sada svoj potpis na odobrenje Sjedinjenih Američkih Država da Crna Gora postane deo Alijanse treba da stavi američki predsednik Donald Tramp. Protokol je dosada ratifikovan u 27 parlamenata zemalja članica NATO-a, dok se okončanje ratifikacije ubrzo očekuje i u Španiji.

 

Izvor: RTS.rs

Continue Reading