Category Archive for: Hrvatska

NAKON što je vlada usvojila i u sabor poslala Istanbulsku konvenciju, Crkva je krenula u otvoreni rat protiv ratifikacije tog dokumenta. Mobilizirali su se biskupi diljem Hrvatske, brojni svećenici, svjetovne organizacije i udruge pod izravnom ili neizravnom kontrolom Katoličke crkve, mediji bliski Crkvi i mediji čiji je nakladnik Crkva. Među najglasnijima je bio šef biskupa Želimir Puljić.

A onda je stigao preokret. Špomenuti šef Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić, dao je veliki intervju Hrvatskom katoličkom radiju u kojem je podržao interpretativnu izjavu vlade o Istanbulskoj konvenciji. Nadbiskup Puljić sastao se na Veliki četvrtak s premijerom Plenkovićem i tom mu je prilikom, kako je kazao, rekao da je vladina izjava prikladna u ovom vremenu velike napetosti. Dodao je i da prosvjed u Zagrebu nije bio rušilački, već da su ljudi na ulicama samo tražili objašnjenja.

“Dobro je da je vlada izdala interpretativnu izjavu”

“Ja nisam ni pravnik ni parlamentarac, ali meni je drago da je Hrvatska tu dala svoj pozitivni doprinos.

Čini se da interpretativna izjava objavljena 20. ožujka govori da zemlje nisu dužne provoditi rodnu ideologiju niti je uvoditi u svoj pravni sustav. Vjerujem da su u Vladi razgovarali s ‘centralom’, a četiri dana nakon toga istu stvar ponavlja i Vijeće EU. Istanbulska konvencija ne podrazumijeva obvezu pravnog prepoznavanja trećeg spola ili osiguravanja pravnog prepoznavanja istospolnih brakova. Nema obveze u formalno-obrazovno-kurikularno-edukativne materijale uključiti ono što se specifično odnosi na homoseksualnost ili transrodnost.

Ta informacija objašnjava da država iako ratificira nije obvezna to uvoditi u obrazovni i pravni sustav. U tome kontekstu dobro je da je hrvatska Vlada izdala interpretativnu izjavu jer je to vjerojatno natjeralo i ove u Bruxellesu da objave svoje tumačenje. Može to biti i umirivanje situacije, ali ako je to pravno, onda ima težinu i kamo sreće kad bi se to ozakonilo, bili bismo sigurni da nitko nema pravo nametati rodnu ideologiju u naš obrazovni i pravni sustav”, kazao je nadbiskup Puljić.

“U konvenciji je 95 posto stvari jako pozitivno, citirat ću jednog našeg teologa. No, problematične su neke brojke. Ne znamo koje su im nakane. Problematični su pojmovi, neki termini, i to treba raščistiti”, dodao je.

Prije 10-ak dana crkva je ratovala s Plenkovićem

Podsjetimo kako je upravo Puljić prije dva tjedna govorio vrlo oštro protiv Istanbulske konvencije, kazavši kako se očekuje od vjernika da prate što Crkva naučava i što biskupi govore. Ustvrdio je da Istanbulska konvencija sadrži rodnu ideologiju i da je stav Pape da je to novi oblik kolonijalizacije.
“Rodna ideologija je napad na temelje obitelji zbog uvođenja različitih vrsta rodova, a ne samo muškog i ženskog”, rekao je Puljić. Kazao je i da se u Vatikanu sprema dokument o rodnoj ideologiji i Istanbulskoj konvenciji. Zaprijetio je vjernicima koji podržavaju Istanbulsku konvenciju.

“Jasno je da se očekuje da vjernici koji drže do Crkve i do njenog nauka trebaju pratiti što Crkva naučava, što Papa propovijeda, što biskupi naučavaju i određuju, i očekuje se da vjernici slušaju ono što biskupi govore. Oni koji prihvate krive nauke što se tiče rodne ideologije, sami se isključuju i odstupaju od onoga što Crkva naučava”, rekao je Puljić.

Izvor: INDEX.hr

Demografija nam je pred slomom a sve više, kao nekad, ekonomsku neravnotežu u zemlji popravljaju doznake naših radnika na (privremenom?) radu u inozemstvu. Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima Hrvatske narodne banke, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije čime se jasno podcrtava činjenica da odlazak na rad (i život) izvan granica Hrvatske sve više uzima maha, piše Slobodna Dalmacija.

Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Od tada se bilježi nešto veći rast koji od 2015. godine (1,88 milijardi eura) raste svake godine po 100-tinjak milijuna eura. Ti podaci u potpunom su skladu sa službenim brojkama o iseljavanju koje je počelo ubrzavati 2014. i 2015. da bi potpuno eskaliralo u zadnje dvije godine. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto.

Već 2014. iselilo se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto. Pretprošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zemlju je napustilo 39.300 ljudi, što je 45 posto više u odnosu na već poražavajuću 2015. a trend se pojačao i prošle godine. Prema najnovijim podacima, podijeli li se broj radničkih doznaka s procijenjenim brojem naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, ispada da prosječan gastarbajter u godini dana u Hrvatsku pošalje više od 6000 eura. Naravno, riječ je o novcu uplaćenom na račune, a o iznosima u gotovini može se samo nagađati. Još prije dvije godine Vlada je procijenila da se iz inozemstva u zemlju prelijevalo više od 8,5 milijardi kuna gotovog novca.

O koliko se velikom iznosu radi govori podatak da je riječ (ne računajući gotovinu) o čak 4,4 posto BDP-a. Kad se pribroji keš to bi značilo da iz inozemstva stiže onoliko novca koliko država godišnje isplati svim zaposlenim u javnom sektoru, ne računajući zdravstvo. Ako se iznos doznaka usporedi pak s ukupnim izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku, vidi se da je za barem 50 posto veći jer su stranci u Hrvatsku investirali ukupno 1,3 milijarde eura.

Dotok novca od onih koji su otišli trbuhom za kruhom opet zamagljuje opću ekonomsku sliku društva. Riječ je o ljudima koji u Hrvatskoj ne plaćaju poreze niti mirovinske i zdravstvene doprinose, ali čije devize prilično ublažavaju utjecaj recesije, smanjuju pritisak na provođenje reformi i otupljuju oštricu nezadovoljstva zbog niskog standarda. Državi taj novac izmiče ispod radara, a hoće li se smisliti način da se i takav dotok oporezuje tek treba vidjeti.

U svakom slučaju kad već gubi ljude, Hrvatska barem ima nemalu financijsku korist iako je to slaba kompenzacija. Jer, kako kaže poznati ekonomist Željko Lovrinčević “još se nikad nije niti će se ikad ijedna zemlja razviti od doznaka iseljenika”.

Izvor: JUTARNJI.hr

Vodostaji svih rijeka na sisačkom području u osjetnom su padu i opasnost od poplava je uglavnom prošla, a prema podacima Hrvatskih voda, Sava u Jasenovcu se nakon dužeg razdoblja spustila ispod povijesno najviše razine i u petak u 7 sati vodostaj je bio 905 centimetara.

Međutim, nasipi su raskvašeni, pa dežurne službe i nadalje nadziru stanje kako ne bi došlo do procijeđivanja. Pritisak vode na nasipe najizraženiji je u Košutarici i Uštici. Na mnogim su područjima već ukinute i mjere obrana od poplava, ali nekim sisačkim prigradskim naseljima još uvijek prijete zaobalne vode iz Odranskog polja. Tako su u naselju Sela pod vodom odvojci Školske ulice, te Jazvenski put, a voda prijeti i Starom Pračnu. U strahu od takvog scenarija, koji se ponavlja za svake poplave, mještani su sami poduzeli mjere obrane i podigli zemljane i nasipe od vreća oko svojih obiteljskih kuća.

Izvor: DIREKTNO.hr

Gradonačelnici gradova koji bilježe pozitivne trendove kažu da se to događa zbog njihovi mjera i programa. Ipak, smatraju da bi Vlada trebala poduzeti neke korake.

Prema podacima HZMO-a kojeg je analizirala ekipa s portala Gradonačelnik.hr, hrvatski grad s najvećim rastom zaposlenih u 2017. godini bio je Vodnjan u kojem je došlo do rasta broja osiguranika (time i zaposlenih) od 19,83 posto u zadnjih godinu dana. Taj je istarski grad prošlu godinu završio s brojem od 1245 prijavljenih osiguranika po osnovama koje znače i zaposlenost dok je taj broj na kraju 2016. godine iznosi 1039 osiguranika.

Proveli niz mjera i programa

Paralelno s time, Vodnjan je u top 10 gradova s najvećim dugoročnim rastom zaposlenosti s obzirom na to da u periodu od 2013.-2017. godine bilježi rast od 90,78 posto, piše portal Gradonačelnik.hr. U vodstvu Grada kažu kako su zadovoljni tim pokazateljima s obzirom na to da su proveli niz mjera i programa s ciljem stvaranja povoljne investicijske klime i otvaranja novih radnih mjesta istovremeno pokušavajući unaprijediti perspektive za život mladih u Gradu.

‘Isto tako, uz efikasan rad gradske uprave uspjeli smo maksimalno pojednostaviti i ubrzati rješavanje potrebne prostorno-planske dokumentacije, rješavanje građevinskih dozvola te ostale potrebne dokumentacije za gradnju novih poslovnih pogona i objekata i zato me posebno veseli da se u Gradu Vodnjanu i dalje realizira niz javnih i privatnih poslovnih investicija i to zasigurno potvrđuje pozitivnu poslovnu klimu proteklog i ovog razdoblja’, rekao je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović.

Novalje najbolje među manjim gradovima

Ipak, gradonačelnik naglašava da se pozitivni rezultati ne odražavaju uvijek u prihodima grada te apelira na Vladu da hitno provede porezne reforme na način da dio prihoda PDV-a i poreza na dobit pripadne i jedinicama lokalne samouprave, odnosno ostane tamo gdje se i stvara. Nakon Vodnjana, koji suvereno vlada vrhom ove ljestvice, najveći rast zaposlenosti u prošloh godini ostvarile su Vodice (13,84 posto), Sveta Nedelja (13,84 posto), Nova Gradiška (11,87 posto) te u Solinu (9,62 posto).

U kategoriji malih gradova, odnosno onih do 5000 stanovnika, najveći rast zaposlenosti bilježi Novalja koja. Gradonačelnik Novalje, Ante Dabo, vjeruje kako je to pokazatelj da je NOvala jedna dinamična i prosperitetna zajednica te da će njenom razvoju doprinijeti i 8 milijuna kuna vrijedan poduzetnički inkubator. ‘Ne samo da imamo dobru demografsku situaciju i da nam mladi, za razliku od većine drugih gradova, ne odlaze, već imamo i mehanički prirast – ljudi se doseljavaju, a i dalje nam nedostaje radne snage u gotovo svim djelatnostima, od građevine do turizma’, tvrdi Dabo za Gradonačelnik.hr.

Izvor: NET.hr

Prošle noći, kada je vodostaj Une u Hrvatskoj Kostajnici premašio 450 centimetara, proglašeno je izvanredno stanje, a stanovnike ohrabruje što je rast vodostaja usporio i iznosi oko jedan centimetar na sat, pa je u 7 sati u utorak ujutro (13. ožujka) iznosio 454 centimetara.

Mještani, kojima pomažu vatrogasci i pripadnici Crvenog križa i dalje podižu zečje nasipe kako bi spasili okućnice i imovinu. Najdramatičnije stanje je u Ulici Davorina Trstenjaka, Unskoj ulici i Kavrlji. O trajnom rješenju problemu obrane od poplava u Hrvatskoj Kostajnici se govori već četiri godine jer je 2014. godine, za dosad najvišeg vodostaja, Una prodrla u gradsko središte. Iako su stručnjaci Hrvatskih voda predlagali podizanje obrambenog betonskog zida uz rijeku Unu u cijeloj dužini gradskog ugroženog područja, konzervatori su se usprotivili toj ideji zbog narušavanja vizure zaštićene gradske jezgre. Tada je dogovoreno kako je jedino prihvatljivo rješenje konstrukcija i postavljanje montažnih obrambenih elemenata, koji bi se za povoljnog vodostaja mogli ukloniti. Međutim, riječ je o zahtjevnijem projektu, koji još nije ostvaren.

Plenković na karlovačkom području

Kritična mjesta izlaska karlovačkih rijeka iz svojih korita obišao je u ponedjeljak poslije 22 sata predsjednik Vlade RH Andrej Plenković te je u Logorištu, gdje je voda preplavila prometnice i ušla u dvorišta i u vrtove, rekao da je došao pružiti pomoć stanovništvu, ali i čestitati svima koji su požrtvovnim radom pomogli da se zaustavi veće poplavljivanje. Zahvalio je premijer svima nazočnima, županu Damiru Jeliću, gradonačelniku Karlovca Damiru Mandiću i svim predstavnicima Hrvatskih voda, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, te hrvatskoj vojsci i policiji, te kako je rekao, kolegama ministrima, Olegu Butkoviću i Nadi Murganić na ukupnom angažmanu. Posebno je zahvalio premijer Plenković onim pojedincima koji su na obrani od poplave angažirani u Karlovcu i preko noći.

“Vidim da je ovdje sve vrlo angažirano u obrani od poplave, od rijeka Mrežnice i Korane, a prema riječima ljudi ovdje, gradnja boks barijere pokazala se učinkovitom, poplava je manja nego ranije, a u idućoj će se godini, prema svim dosadašnjim iskustvima obrane od poplava, ići s novim nasipima , sredstvima hrvatskog proračuna i sredstvima fondova Europske unije, da bi se ljudi Turnja, Male Švarče, Mostanja i Logorišta, obranili od ovih periodičnih poplava, pa da se više ne događaju štete kojima smo svjedočili proteklih godina”.

Prema informacijama koje premijer ima, vodostaj bi mogao narasti još dvadeset ili trideset centimetara tijekom noći, ali je ustvrdio “da se od oka vidi da bi ove privremene boks barijere trebale biti dovoljne da se ovdje poplave spriječe”, no da će se vidjet će se što će se događati idućih dana. Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da su Korana i Mrežnica izašle na ceste i u dvorišta, ali ni u jednu kuću ne, što je omogućio privremeni zid od boks barijera, podignut ovih dana u duljini od oko četiri kilometara, a koji se još gradi.

“Porast vodostaja koji slijedi, boks barijere neće preliti, ali cijele ćemo noći precrpljivati onu vodu koja se procjeđuje svuda oko nas, jer su svuda oko nas vode Korane i Mrežnice”, rekao je Đuroković.

Bit ćemo spremni prihvatiti vodni val do visine Korane do 770 ili 780 centimetara, koliko se očekuje sada, ali vidimo gdje su slabe točke i nadograđivat ćemo boks barijere tako da možemo spremni dočekati i vodni val od 850 centimetara vodostaja.

Đuroković je zadovoljan što je ovaj privremeni sustav “izdržao prvi test naleta vode” jer da se vidi da će “držati stanje stabilnim u Logorištu, Mostanju i Maloj Švarči iduće dvije godine, dok se ne podigne u miru trajni nasip, i kasnije drugi nasipi trajnog sustava obrane od poplave, koji bi trebao biti završen do 2023”.

Po podacima Sektora za hidrologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda, Kupa u Karlovcu dosegnut će svoj maksimum u šest sati i biti na razini do 756, a Korana, također u šest sati u jutro, prema prognostičkim bi modelima mogla dosegnuti i 763 centimetara, što su razine za izvanredne mjere obrane od poplave, ali tada se već očekuje stagnacija i opadanje, odnosno vodostaj će rasti prema ušću Kupe u Savu.

Kupa će u Farkešiću 14. ožujka oko 21 sat biti vrlo visoka, vjerojatno do 944 centimetara.

Izvor: DIREKTNO.hr

Udruga branitelja proizvođača “Panonija” organizira od 10. do 15. ožujka na riječkom Korzu sajamsku manifestaciju gospodarskog, turističkog, kulturnog i edukativnog karaktera pod nazivom “Domaće je Domaće u Rijeci”. Kako je istaknuo tajnik ove udruge Nenad Kračun u u razgovoru za Direktno, sajam okuplja male proizvođače domaćih proizvoda proizvedenih na tradicionalan i ekološki prihvatljiv način iz svih dijelova Lijepe Naše.

“To je jedan u nizu naših projekata koji prvi puta provodimo u gradu Rijeci pod pokroviteljstvom grada Rijeke i gradonačelnika Vojka Obersnela. Kupci mogu očekivati širok spektar proizvoda, od mandarina do kulena, od sira do ručnih radova. Sve ono na što je orijentiran mali proizvođač. Moći će vidjeti kako se prave čvarci, kuhat će se čobanac i grah, bit će i fritula”, nadodao je Kračun.

Kako je objasnio naš sugovornik, nekoliko malih proizvođača udružilo se prije  šest godina u Sloveniji te su dobili ideju da zajedničkim snagama nastupaju na tržištima diljem Republike Hrvatske.

“Danas smo narasli na udrugu koja ima više od 40 stalnih članova. Tijekom pet godina održava se diljem Hrvatske naša sajamska manifestacija ‘Domaće je domaće’. Većinom se sami financiramo kroz članstvo i donacije, a povremeno dobijemo besplatni prostor”, pojasnio je Nenad Kračun.

Udruga branitelja proizvođača “Panonija” okuplja branitelje i članove njihovih obitelji koji imaju registrirane OPG-ove, obrte, društva ograničene odgovornosti, udruge, zadruge, kućne radinosti, koji su se udružili su se radi promidžbe i prezentacije autohtonih proizvoda i zajedničkog nastupa na tržištu. Riječ je o proizvođačima poznatih hrvatskih  delicija, prije svega suhomesnatih proizvoda, kolača, meda, vina, voćnih rakija, tradicijskih rukotvorina i drugih proizvoda karakterističnih za Slavoniju i Baranju i druge regije.

“Kupci nas podržavaju i nailazimo na pozitivne reakcije na naše proizvode. Ljudi su oduševljeni našim sajamskim manifestacijama”, istaknuo je naš sugovornik.

Prema Kračunovim riječima, nakon Rijeke sajamska manifestacija “Domaće je domaće” ide dalje.

“Odlazimo u Split gdje ćemo biti od 24. do 28. ožujka na Trgu kralja Tomislava, krajem travnja smo na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Šibenik i Zadar tijekom ljeta, pa opet ponovno u Rijeci i Zagrebu u rujnu kad zaršavamo sa svojoj sajamskom manifestacijom”, poručio je Kračun.

Izvor: DIREKTNO.hr

Konzultantica za Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR) Ana Keglović Horvat u ponedjeljak je predstavila tu Uredbu koju je 2016. donijela Europska unija, a u svim zemljama EU-a počet će se primjenjivati od 25. svibnja kao i njezinu usklađenost s hrvatskim Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji bi uskoro trebao biti donesen.

“Neovisno o tomu hoće li Hrvatska u roku donijeti zakon koji će na nacionalnoj razini regulirati pitanje zaštite osobnih podataka ova Uredba će ići u primjenu 25. svibnja jer se radi o općoj uredbi, što znači da se ujednačeno primjenjuje u svih 28 država članica Europske unije”, istaknula je Keglović Horvat na konferenciji za novinare.

Bilo bi korisno za Hrvatsku da imenuje povjerenika za zaštitu osobnih podataka

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) donosi promjene u načinu poslovanja i u zakonodavnom sektoru, a ponajviše u odnosu na prava građana koji imaju osobne podatke na čuvanju ili obradi kod nekih organizacija, objasnila je.

“Prema Uredbi će, od 25. svibnja, brojne organizacije morati uskladiti i mijenjati svoje poslovanje, a građanima će biti data mogućnost da prakticiraju neka od svojih sedam prava koji se odnose na zaštitu osobnih podataka. Ova zaštita je sada podignuta na razinu ljudskih prava pa tako omogućava i bitno drugačije ponašanje prema podatcima”, istaknula je Keglović Horvat.

Rekla je da se Uredba odnosi na svaku organizaciju koja prikuplja i obrađuje podatke ispitanika, građana EU, tako da praktično svaka organizacija, primjerice tijelo javne vlasti, tvrtka, udruga, škola, bolnica – mora biti usklađena sa tom Uredbom.

Od 25. svibnja će svaka organizacija koja ima više od 250 zaposlenih i prikuplja velike količine podataka ili posebno štićene kategorije podataka te svako tijelo javne vlasti morati imenovati službenika za zaštitu osobnih podataka.

Založila se i da Hrvatska imenuje povjerenika ili povjerenicu za zaštitu osobnih podataka.

“Zaštita osobnih podataka je podignuta na razinu ljudskih prava i zbog toga mislim da bi bilo jako korisno da Hrvatska i u kategoriji osobnih podataka pokaže brigu za ljudska prava na način da imenuje povjerenika ili povjerenicu za zaštitu osobnih podataka, kao što sada imamo povjerenicu za informiranje”, rekla je.

Kazne za povredu zaštite osobnih podataka do 20 milijuna eura

Naglasila je kako će s primjenom Uredbe biti otvorena mogućnost da bilo koje nadzorno tijelo iz država članica EU obavlja nadzor uz suglasnost nacionalne lokalne agencije i u bilo kojoj drugoj državi članici EU. Tako će vjerojatno u Hrvatsku dolaziti u nadzor tijela iz EU, ali će i hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) vjerojatno biti u nadzoru u nekoj drugoj zemlji EU. Rekla je da za povrede zaštite osobnih podataka Uredba definira maksimalne kazne do 20 milijuna eura ili četiri posto globalnog godišnjeg prometa organizacije, ovisno o tome koji broj je veći. Međutim, predviđene su i manje kazne ovisno o karakteru povrede, količini podataka i opsegu same povrede. Dodala je kako trenutno nisu poznati kriteriji za određivanje tih kazni, a spominje se da će biti veće nego što su dosad bile. Rekla je i kako se u medijima pojavilo da je ministar uprave Lovro Kuščević rekao da se tijela javne vlasti ne bi mogla kažnjavati, odnosno biti stranka u tom postupku zbog toga jer se radi o prekršajnom postupku.

“Međutim, Uredba i prijedlog zakona govori o upravnom postupku i upravnim novčanim kaznama. U našem pravu je poznato dosta situacija kada država u postupcima ne nastupa s pozicije vlasti nego kao ravnopravna stranka, što je apsolutno poznato i u upravnim postupcima. Tako da ne vidim razloga zašto bi ovaj kriterij bio uzet kao razlog da se tijela javne vlasti izuzmu od mogućnosti upravnih novčanih kazni”, rekla je Keglović Horvat.

Primjer s papirima iz vrtića ukazuje na nisku svijest o važnosti zaštite osobnih podataka

Navela je kako je primjerice ovih dana u medijima objavljeno da su u jednom dječjem vrtiću djeca crtala na papirima koji su izišli iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) jer su na poleđini papira bili povjerljivi podatci o zahtjevu za promjenu spola neke osobe. “Taj papir je nepotrebno printan u više primjeraka i u nekom trenutku to je netko odlučio baciti na način da ga iskoristi i da djeci da na poleđini crtaju. To je jako velika povreda osobnih podataka, a pokazuje i koliko je niska svijest nekih ljudi u tijelima javne vlasti o važnosti zaštite tuđih osobnih podataka”, rekla je Keglović Horvat. Primjenom Uredbe, ta osoba kojoj je povrijeđena zaštita osobnih podataka mogla bi se obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Po prijedlogu zakona ne bi mogla biti izrečena novčana upravna kazna HZZO-u, jer se radi o tijelu javne vlasti, a što Keglović Horvat smatra lošim. Također, navela je, kako bi primjenom Uredbe turisti koji dolaze u Hrvatsku iz drugih zemalja EU, mogli dovesti u pitanje i uzimanje podataka o njima u hotelima gdje se primjerice kopiraju ili skeniraju njihove putovnice ili osobne iskaznice, rekla je Keglović Horvat.

Izvor: DNEVNIK.hr