Category Archive for: Hrvatska

Premijer Andrej Plenković sastaje s dobavljačima koncerna u 9.30 sati, u Banskim dvorima. Uz predsjednika Vlade bit će potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Nakon sastanka premijer Plenković održat će konferenciju za medije.

 

 

Podsjetimo, standstill ugovor između banaka članica koordinacijskog odbora financijskih vjerovnika (Erste&Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d, Sberbank d.d., VTB Bank (Austria) AG, Zagrebačka banka d.d.) i tvrtke Agrokor, službeno je stupio na snagu potpisom svih uključenih strana, izvijestili su u nedjelju navečer iz Erste banke.

Na sporazum potpis treba staviti 20-ak banaka i financijskih institucija, vlasnika Agrokorova duga. To nisu svi učinili, ali bi trebali u pondjeljak ili utorak. Iz Agrokora je Novoj TV i službeno potvrđeno da je sporazum potpisao i Ivica Todorić.

U subotu su dobavljači pristali potpisati s bankama standstill sporazum i povući zadužnice kako bi se odblokirao Agrokor. Ali, su upozorili su da u tome treba sudjelovati i država, jer su i njihove tvrtke blokirale Agrokorove račune.

”Deblokada nije moguća dok se ne dobije pomoć države. Mi to ne možemo silom napraviti. Nadamo se da će to biti hitno poduzeto da bi se regulirali novčani tokovi”, kazao je Josip Budimir, član uprave Francka nakon sastanka dobavljača s bankama.

 

Izvor: Dnevnik.hr

 

 

Tim povodom svoje ‘best of’ fore u predstavama ‘Best of stand up vol. 1’ i ‘Best of stand up vol. 2’ izvest će čak 13 komičara i komičarki

 

 

Zagrebački klub “Studio Smijeha” u subotu obilježava točno šest godina od kad je 1. travnja 2011. prvi put službeno otvorio svoja vrata, a klub koji je u međuvremenu postao sinonim za hrvatsku stand-up komediju za svoj šesti rođendan najavljuje cjelodnevni program namijenjen i velikoj i maloj publici.

 

Kako se ističe u najavi, kada su tog 1. travnja prije šest godina, na inicijativu Marine Orsag, prvi put službeno otvorena vrata Studija Smijeha, svi su mislili da se šale.

Nakon deset godina rada na tome da stand up komediju postavimo na mapu kulturne i umjetničke scene Hrvatske, danas slobodno možemo reći kako je upravo Studio Smijeha zaslužan za činjenicu da je stand up u Hrvatskoj postao nezaobilazan način urbane zabave, dodaje se.

Kako bi na pravi način proslavio šestu godišnjicu otvaranja prvog hrvatskog i regionalnog kluba stand-up komedije, Studio Smijeha za svoju je publiku priredio čak četiri predstave.

Svoje “best of” fore u predstavama “Best of stand up vol. 1” (18 sati) i “Best of stand up vol. 2” (20.30 sati) izvest će čak 13 komičara i komičarki, Marina Orsag, Miranda Lončar, Tin Sedlar, Tihomir Psihomir Paravina, Marko Dejanović, Saša Turković, Josip Škiljo,Tomislav Primorac, Goran Vinčić, Joža Vrban, Vanja Dobrijević, Ante Travizi i Ivo Musulin.

U povodu šestog rođendana Studio Smijeha pripremio je čak i dvije predstave za najmlađu publiku, igrano-plesnu predstavu za djecu od tri do devet godina starosti “Čarapojedac”, nastalu prema istoimenoj slikovnici Ivane Guljašević; te “Kaje, di je jaje?!”, najavljenu kao dječja urnebesna predstava o potrazi za velikim čokoladnim jajetom. Autorica je Marina Orsag, koja ju i izvodi zajedno s komičarom Tinom Sedlarom.

 

 

Iako je stand up još uvijek nedovoljno zastupljen, kako u kulturi tako i u samoj ponudi raznih kulturnih manifestacija, a profesionalno bavljenje stand up komedijom još se uvijek ne klasificira kao slobodna umjetnost, zbog čega komičari i komičarke nemaju službeni status u Hrvatskoj, Studio Smijeha ne odustaje: “Ponosni smo jer se svakoga dana borimo da se stvari promjene i postave na svoje mjesto”, kažu.

Klub je 2016. preselio u novi, adekvatniji prostor u Hebrangovoj ulici koji “bez pretjerivanja može stati uz bok svjetskim stand up klubovima”.

Predstave se mogu pogledati sve dane u tjednu, a osim domaćih komičara, Studio Smijeha ugošćuje i regionalne i svjetski poznate komičare i komičarke. Osim nastupa stalnih komičara, priliku dobivaju i amateri, koji se svakog ponedjeljka imaju priliku okušati u stand upu.

“Mnogi smatraju kako je stand up prepričavanje viceva, no to nije tako. Stand up je disciplina u kojoj komičari na duhovit način kritiziraju stanje društva, politiku, svijet oko sebe”, dodaju iz Studija Smijeha.

Napisati svoj vlastiti tekst, izrežirati ga do savršenstva, izvesti pred publikom i u konačnici tu istu publiku nasmijati do suza, zaista je umjetnost i koliko god to lako izgledalo, to ne može svatko.

“Svi tekstovi, fore i priče su isključivo autorski, a za plagijatore, u Studiju Smijeha nema mjesta”, poručuju.

 

Izvor: Direktno.hr

 

 

Srpski nacionalni zračni prijevoznik Air Serbia čestitao je preko oglasa u novinama zagrebačkoj zračnoj luci otvorenje novog putničkog terminala. Polijetanje i slijetanje prvih zrakoplova krenulo je u utorak u ranim jutarnjim satima

 

 

‘Air Serbia, kao cijenjeni partner, čestita zagrebačkom aerodromu otvorenje novog terminala i želi puno uspjeha u daljnjem radu’, piše u oglasu.
Inače prvi zrakoplov srpske kompanije sletio je u novu zagrebačku zračnu luku u utorak oko 8.30 sati iz Beograda, i to širokotrupni zrakoplovo Airbus A330. Uz njih će na novi terminal dolaziti zrakoplovi još 22 zrakoplovne kompanije.
Gradnja novog terminala zagrebačke zračne luke trajala je tri godine i dovršena je u zadanom roku, te je to i najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u zadnjih deset godina u koji je uloženo oko 300 milijuna eura.

Iza investicije stoji tvrtka-konzorcij Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) koja, nakon što je 2013. postala 30-godišnji koncesionar, i upravlja tom zračnom lukom, a konzorcij čine članice Aeroports de Paris Management, Bouygues Batiment International, Fond Marguerite, IFC, TAV Airports i Viadukt.
Novi terminal prostire se na površini od 65 tisuća metara četvornih na četiri etaže s prepoznatljivim valovitim krovom, a uz 30 šaltera za prijavu (chek-in) i devet prolaza za sigurnosni pregled putnika, osam mostova za zrakoplove i tri stajanke za manje zrakoplove, sortirnicu za prtljagu, ugostiteljske sadržaje i prodavaonice, više od tisuću parkirališnih mjesta, prostor za molitvu i druge, zagrebačka Zračna luka prvi put omogućuje i izravni ulazak putnika iz zgrade u zrakoplov.
Projektirana je za pet milijuna putnika u prvoj fazi, s mogućnošću povećanja njihova broja do osam milijuna.

 

IZvor: Tportal.hr

Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za ukupno 81 milijun kuna iz europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju fazu, te bi napokon trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren i polako siše proračunski novac – oko pola milijuna kuna godišnje

 

 

Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda Galeba i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za novac europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju, šestu od sedam faza ocjenjivanja (sedma je potpisivanje ugovora, dakle gotova stvar) i po svoj prilici, napokon bi trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren u riječkoj luci i polako siše proračunski novac (oko 500.000 kuna godišnje), nesposoban za isplovljavanje ili bilo koju drugu funkciju.

Sam proces, koji u ime države vodi SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje), započeo je 1. ožujka prošle godine i trebao je trajati 120 dana, no s obzirom na to da Hrvatska prvi put aplicira za fondove u tom segmentu europskog financiranja, proteglo se na već više od godinu dana. Ipak, sve je izglednije da bi se gradu na Rječini uskoro mogao osmjehnuti 81 milijun kuna, od čega na Galeb otpada 37,7 milijuna, odnosno oko 5 milijuna eura. Europa će te projekte financirati u omjeru od 85 posto nepovratnih sredstava, dok ostatak mora osigurati Grad Rijeka.

Nakon jednog neuspješnog pokušaja davanja cijelog Galeba u koncesiju (na natječaj se nije javio nitko), Rijeka je odlučila promijeniti model i kandidirati brod koji je još 2006. HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić proglasio kulturnim dobrom RH za novac europskih fondova, što je tražilo određene preinake u odnosu na prvotnu ideju.

Prema riječima Ivana Šarara, riječkog pročelnika za kulturu, po novom modelu 80 posto ukupne neto površine Galeba, koja iznosi oko 5 tisuća m2, bit će javne namjene, dok ostatak od 20 posto otpada na komercijalne sadržaje.

Finalno rješenje

Otkako je u vlasništvu Grada Rijeke, bilo je raznih ideja što napraviti s Galebom, počevši od one da na njemu bude muzej jugoslavenske avangardne umjetnosti do davanja većeg dijela broda u zakup privatniku koji bi napravio hotel ili hostel, uz glasove koji svako toliko dolaze “sa strane” da bi ga najbolje bilo potopiti i pretvoriti u ronilačku atrakciju, no lani se iskristaliziralo finalno rješenje koje je pred realizacijom – bivši Titov brod bit će muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla. Galeb je, sam po sebi, prilično dobar simbol za takav scenarij.

Sagrađen je za korporativne potrebe fašističke Italije, potom je pretvoren u ratni brod talijanske vojske pa u njemački minopolagač i kao takav je potopljen. Nakon Drugog svjetskog rata njegova je povijest manje-više svima poznata. Bio je ploveća rezidencija Josipa Broza, ali istovremeno i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su se obučavali deseci tisuća regruta. Kao Titov brod, imao je ulogu i u stvaranju pokreta nesvrstanih, što je velika globalna politička priča indirektno vezana uz niz globalnih totalitarizama.

– Dakle, sam brod bio je protagonist svih režima 20. stoljeća i upravo je zato glavni junak budućeg muzeja – naglašava Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, navodeći da muzej nije zamišljen kao nekritičko odnošenje prema bilo kojem aspektu povijesti uz koji je bio vezan. Time demantira spekulacije da Rijeka Galeba namjerava pretvoriti u muzej koji bi glorificirao Titovu ostavštinu kroz priče o glamuroznim gostima na palubi i vanjskopolitičkim podvizima, već upravo suprotno, želi potaknuti kritičko razmišljanje.

– U suglasju smo da program muzeja korespondira s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Siguran sam da bi interakcija s budućim posjetiteljima mogla biti dobra metoda za preispitivanje odnosa prema kontroverznim povijesnim činjenicama. To je zanimljivo i u kontekstu povratka totalitarizama koji nastaju u ovom trenutku. Neovisno o samom sadržaju, mislimo da je takav brod direktno vezan s gradom koji je izrastao iz brodogradnje i pomorstva. Činjenica je da ne postoji takva vrsta broda muzeja i javnog prostora s ove strane Jadrana – tvrdi Šarar.

Budući muzej koji se, po radnoj verziji, trenutno jednostavno zove “Motorni brod Galeb” bit će smješten uz lukobran/šetnicu Molo longo. Dobar dio paluba ostat će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio koji će se davati u koncesiju, a radi se o oko tisuću kvadrata površine, uredit će se do “roh bau” faze. Kako tvrdi Šarar, za razliku od prošlog natječaja, kada se od potencijalnog koncesionara tražilo da uredi cijeli brod, sada će komercijalna namjena biti potpuno odvojena i u cijeli projekt gradnje muzeja ući će se neovisno o tome hoće li se netko javiti.

 

 

Četvrti brod

Upravljanje muzejom bit će povjereno Muzeju grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.

Ona kaže da će muzej biti “četvrti brod” koji u sebi sadrži tri prethodna – dakle, talijanski, njemački i jugoslavenski.

Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore koji se nalaze na zapovjednom mostu, palubi čamaca, šetnoj palubi, gornjoj palubi i dvodnu “usele” neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.

Kako objašnjava Nikolina Jelavić Mitrović, koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama, što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke. Predviđeno je da se Galeb uklopi u niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije i drugi sadržaji.

Četiri rute

Fundus muzeja čini sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate. Intervencije će, prema riječima autorice postava, u potpunosti podržavati postojeći izgled i materijale korištene pri izradi broda. Pristup oblikovanju je isti na svim palubama, ali se materijali mijenjaju ovisno o tome o kojoj je palubi riječ. Naime, palube na najvišem nivou, peta i šesta, su najluksuznije, dok su prema donjim palubama materijali praktičniji i skromniji.

Posjetiteljima muzeja omogućit će se četiri rute kretanja jer brod ima svoja fizičko-prostorna ograničenja zbog stabiliteta i vodonepropusnosti. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.

Većina prostora bit će opremljena senzorima koji će paliti sustave rasvjete i multimedije kako se ne bi rasipala električna energija. Cijeli će brod biti opremljen sustavom videonadzora.

Brod se sastoji od osam paluba. Ulaz se nalazi na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe.

– Dolaskom na nju posjetitelji odabiru odlazak u muzejski ili komercijalni dio. Odlaskom u muzejski dio posjetitelj dolazi na recepciju i s recepcije može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture ako ne plate ulaznicu – objasnila je dizajnerica. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.

Na ulaznoj palubi, nakon recepcije, posjetitelj će moći posjetiti restauriran i ponovno u funkciju stavljen prostor i pekarnice i slastičarnice te degustirati peciva i slastice. Unutar komercijalnog dijela, odnosno hotela, bit će i prostor brijačnice, kao i za vrijeme Josipa Broza, a namjera je iznajmiti ga pravim brijačima.

 

 

Imaginarna večera

Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Interaktivni sadržaji bit će posebna atrakcija. U nekadašnjoj blagovaonici za uzvanike prikazivat će se imaginarna večera najviših poznatih gostiju aplicirana na veliki stol – tko je tu sjedio, što su jeli i slično. U prostorima Titova apartmana natpisi i multimedijalni sadržaji bit će u ormarima i ladicama. U jednom od salona se nekada nalazio televizor, uočljiv na rijetkoj fotografiji interijera. U planu je pronalazak takvog TV-a i stavljanje u funkciju kako bi posjetitelji mogli gledati filmove koje je i Tito gledao. Predviđeno je i da se da predstavi rad arhitekta koji je autor interijera, Zorka Laha.

Planira se i vraćanje kinoprojektora i radio aparata u veliki salon za goste i tamo bi se povremeno mogle organizirati projekcije filmova za posjetitelje. U kuhinji, posjetitelji će moći kombinirati sastojke pomoću recepata iz Titove kuharice i virtualno kuhati na ekranu, dok će se uokolo širiti miris jela koja su se na brodu konzumirala.

Sva tri bivša broda (talijanski Ramb, njemački Kiebitz i jugoslavenski Galeb) prikazivat će se u 3D modelima u svojem izvornom izgledu. Posjetitelj će s jednog upravljačkog mjesta na projekciji moći vrtjeti svaki pojedini model kako bi shvatio koje su izmjene izvršene na brodu. Pomoću interaktivne vremenske crte prikazat će se povijest broda od 1938. do 2000. Za svaku će palubu biti posebno kreiran zvuk, s time da će se na šetnoj palubi čuti zvuci lagane glazbe i filma koje je tijekom boravka na brodu slušao Josip Broz.

Već i u sadašnjem stanju, Galeb na neki način figurira kao atrakcija s turističkim potencijalom, što dokazuju redoviti posjeti stranih novinarskih ekipa koje o njemu rade reportaže – uz Reuters, u posljednje tri godine obišli su ga novinari iz Slovenije, Kanade, Austrije, Njemačke i Kine.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je zbog kupovine broda bio izvrgnut brojnim kritikama, ističe da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru RH i brodu zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.

Istaknuo je da je Tito bez ikakve sumnje značajna povijesna figura, i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, već da se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku, što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku.

 

Izvor: Jutarnji.hr

Proteklog tjedna novi film Veljka Bulajića ‘Bijeg do mora’ sniman je u malom istarskom mjestu Kršanu, a uz glavne glumce Jadranku Đokić, Gorana Grgića i Borka Perića, na setu u Istri bilo je i više od stotinu statista…

 

 

Prije tri tjedna u Rovinju započelo je snimanje novog filma Veljka Bulajića ‘Bijeg do mora’, a filmski set se prošlog tjedna preselio u istarski Kršan. Redatelj je prezadovoljan prvom fazom snimanja naglasivši još jednom kako ima savršenu filmsku ekipu, ali ga je, priznao je Bulajić, poslužilo i vrijeme pa dosad nisu izgubili nijedan radni sat.
‘U Istri je predivno raditi, tako da radimo i prekovremeno. Imamo sreće jer vrijeme je lijepo pa sve ide po planu’, rekao je redatelj za Radio Labin. Glumica Jadranka Đokić igra jednu od glavnih uloga, o kojoj nije htjela otkriti previše detalja, izjavivši tek kako je kao rođena Istrijanka konačno dobila priliku i glumiti Istrijanku.
‘Glumim partizanku i aktivisticu Mirnu, zaduženu za mjesni ured. Veselo nam je na ovom snimanju. Jest da je uz cjelodnevni rad i naporno, borimo se i s hladnoćom, ali sretna sam zato što snimamo u Istri. Otkrivam tu prekrasne priče; statisti su odlični, profesionalni i zanimljivi. Oduševljena sam njima i lijepo se zezamo’, rekla je Đokić za Radio Labin, dodavši kako je oduševljena energijom 89-godišnjeg redatelja.

‘S Veljkom je ugodno raditi, zna što hoće, vrlo je koncentriran i pažljiv prema glumcima. Njegova energija je ista u osam ujutro i u sedam navečer i to je za mene bilo fascinantno’, priznala je glumica.

U Kršanu su se okupili i glavni glumci Tom Wlaschiha, Goran Grgić, Borko Perić, makedonski glumac Dančo Čevreski, crnogorski glumac Mirko Vlahović i čak 150 statista.

Snimanje će se nastaviti u zaseocima u okolici Žminja, Puli i na stanciji Bembo. Filmski set će se nakon 1. travnja  preseliti u Gorski kotar, a posljednja faza snimanja odvijat će se u Crnoj Gori.

Film prati zbivanja i sudbine triju glavnih likova u dramatičnim okolnostima Drugog svjetskog rata, koje povezuje s današnjim vremenom, a premijera se očekuje krajem godine

 

Izvor: Tportal.hr

Include, hrvatski startup koji razvija i proizvodi inovativna hardverska i softverska rješenja, postavio je 17 Steora pametnih klupa na 12 lokacija u Zagrebu a ta je tvrtka u srijedu priopćila i kako je na dobrom putu da do 28. ožujka prikupi 450.000 eura investicija.

Steore su pametne klupe nove generacije koje koriste solarnu energiju kako bi pružile konkretna rješenja za rastuće urbane probleme, a svi građani mogu vidjeti i isprobati ukupno 17 klupa na 12 lokacija u Zagrebu, među kojima su i Bundek, Britanski trg, Jarun, studentski domovi “Cvjetno naselje” i “Stjepan Radić”, te Trešnjevački trg.
“Pametna klupa trenutno je jedan od najnaprednijih i najkompleksnijih proizvoda na tržištu kada su u pitanju IoT uređaji. Proizvodnja energije je u potpunosti iz solarnih modula, omogućeno je žično i bežično punjenje uređaja, besplatni pristup internetu, noćno svjetlo i hlađenje sjedala u ljetnim danima”, izvijestili su iz Includea.
Include se, navodi se nadalje, nalazi među najuspješnijim tvrtkama na inovativnoj Funderbeam platformi za investiranje i trgovanje udjelima startupa. Prikupljanje investicija na Funderbeamu nastavlja se do 28. ožujka za kada je previđen završetak kampanje kroz koju su investitori pozvani da sudjeluju u budućem razvoju Includea.
“Pred nama je još šest dana kampanje i vjerujem da ćemo prikupiti čak i 450.000 eura. Investiciju ćemo iskoristiti za sve segmente poslovanja od marketinga i prodaje do ubrzanja razvoja proizvoda i optimizacije proizvodnoga procesa. Drago mi je da smo privukli ovoliki broj investitora, ne samo zbog nas već i zbog svih budućih hrvatskih startupova koji će prikupljati sredstva na platformi” poručio je Ivan Mrvoš, osnivač Includea.
Osnovan u rujnu 2016., Funderbeam South-East Europe društvo je sa sjedištem u Zagrebu, u kojem Zagrebačka burza ima 20-postotni udio, a poduprto je od strane Europske banke za obnovu i razvoj kroz njihov Shareholders Special Fund, dok je estonski Funderbeam vlasnik ostalih 80 posto.
Funderbeam je globalna platforma na kojoj startup kompanije mogu prikupljati sredstva, a ulagatelji nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na blockchain tehnologiji.

 

Izvor: Direktno.hr

NAJNOVIJE vijesti oko Agrokora očito su loše utjecale na raspoloženje investitora na Zagrebačkoj burzi te je došlo do pada većine dionica.

 

 

Indeks Crobex pao je do 13 sati na 2.169 bodova što je pad od 2,25 posto na prometu od oko 52 milijuna kuna.

Jedan od najvećih luzera jutarnjeg trgovanja je dionica Jamnice koja je potonula za čak 14,75 posto, na 140 tisuća kuna uz promet od 3,9 milijuna kuna. Jamnica je nakon solidnih prošlogodišnjih rezultata i špekulacija o prodaji kompanije u posljednje vrijeme imala solidan rast.

Najveći promet ostvaren je dionicom Leda, koja je pala za 10,61 posto, na 8 tisuća kuna uz promet od oko 7 milijuna kuna.

U minusu su i druge dionice iz sustava Agrokora, pa je tako Belje u minusu oko 9 posto, te se cijena kreće oko 20,89 kuna, dok je Zvijezda pala za 7,42 posto, na 3500 kuna.

 

 

Izvor: Index.hr