Loading
GSS Media

Category Archive for: Svet

Home / Category: Svet

Zaštita građana prilikom obrade ličnih podataka i slobodan protok takvih informacija biće mnogo strože regulisani od 25. maja ove godine kad će na snagu stupiti Opšta uredba Evropske unije o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR).

 

 

Odredbe GDPR-a odnosiće se na sve pravne subjekte koje se bave ličnim podacima građana EU nezavisno od toga gde im je sedište, što znači da će biti važeća i za kompanije koje posluju sa teritorije Republike Srbije.

Opšta uredba o zaštiti podataka o ličnosti zameniće Direktivu o zaštiti podataka iz 1995. godine, koja trenutno reguliše zaštitu ličnih informacija, ali ne obuhvata promene nastale razvojem IT industrije. Kako objašnjava dr Bernd Langkau, stručnjak švajcarske softverske agencije „Namics”, upravo su napredak IT industrije, pojava novih oblika poslovanja kao što je e-trgovina i stvaranje nadnacionalnih kompanija uslovili izmene u evropskom zakonodavstvu:

„Mnoge kompanije posluju izvan granica jedne države što je promenilo protok ličnih podataka i način na koji se sa njima postupa. Takođe, izmenio se i sam pojam ličnog podatka, pa se on više ne odnosi samo na ime i prezime, JMBG ili adresu stanovanja, već podrazumeva i e-mail, IP adresu, kao i broj poseta nekom sajtu”.

Langkau napominje da će zahvaljujući GDPR-u građani povratiti kontrolu nad ličnim informacijama: „Prilikom pristupanja nekoj aplikaciji ili sajtu pojedinac će biti obavešten ukoliko se njegovi podaci prikupljaju ili obrađuju, kao i zbog čega se to čini. Osim u izuzetnim slučajevima, ti podaci neće smeti da budu otkriveni trećim licima, a svaki pojedinac će imati pravo da pristupi informacijama koje se na njega odnose.”

Paralelno sa učvršćivanjem prava građana rašće i odgovornost kompanija koje se bave e-trgovinom, razvojem mobilnih aplikacija i drugim poslovima koji zahtevaju prikupljanje podataka o ličnosti.

„Kompanije koje prikupljaju lične informacije, moraće da imenuju pravnog predstavnika u nekoj od zemalja EU. Zatim, kako GDPR propisuje, one bi trebalo da obezbede transparentnost sistema, kao i dokumenta koja će jasno objašnjavati mere koje kompanija sprovodi kako bi zaštitila podatke o ličnosti”, napominje dr Bernd Langkau i dodaje da će u novim procedurama učestvovati i softverski inženjeri: „Softverski stručnjaci će prvenstveno analizirati već skladištene baze podataka, a zatim će sarađivati sa pravnicima u izradi strategija privatnosti koje će svaka kompanija morati da ima i koje će se voditi standardima GDPR-a.”

Bernd Langkau objašnjava da će se Opšta uredba o zaštiti podataka o ličnosti odnositi i na preduzeća koja posluju sa teritorije Republike Srbije:

„Kako se GDPR odnosi na zaštitu ličnih podataka građana Evropske unije, uredba će biti obavezujuća za sve kompanije koje prikupljaju i obrađuju njihove podatke nezavisno od toga da li su pozicionirane u Nemačkoj, Srbiji ili nekoj azijskoj državi. Zbog toga će zakonodavstvo Republike Srbije morati da usaglasi nacionalni Zakon o zaštiti podataka o ličnosti sa GDPR-om.”

Srbija je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti donela 2008. godine, ali on ne obuhvata promene nastale razvojem IT industrije, zbog čega je donošenje novog zakona najavljeno za maj ove godine – upravo u periodu kada na snagu stupa Opšta uredba Evropske unije o zaštiti podataka o ličnosti.

Novi zakon neophodan je ne samo da bi omogućio poslovanje kompanija koje prikupljaju i obrađuju podatke o ličnosti, već i da bi Srbija dobila pozitivnu ocenu u okviru Poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava.

 

Izvor: DANAS.rs

Continue Reading

Surfer Rodrigo Koka oborio je svetski rekord po veličini talasa na kojem je surfovao, tokom tamičenja u Nazaru, u centralnoj Portugaliji

 

 

Surfer Rodrigo Koka oborio je svetski rekord po veličini talasa na kojem je surfovao, tokom tamičenja u Nazaru, u centralnoj Portugaliji, saopštila je Svetska liga surfera (WSL), organizator takmičenja profesionalaca. Po internet stranici Gradskog veća Nazare, na osnovu podataka WSL, 38-godišnji Brazilac iz Sao Paula postigao je nov svetski rekord jahanjem na “vodenom čudovištu” visine procenjene na 80 stopa ili 24,38 metara.

“Hvala svima za vašu podršku, pomogli ste mi da verujem da je to moguće (…) to je novi svetski rekord, čast, ne mogu da nađem reči”, napisao je Rodrigo Koka na Fejsbuku.

Time je za 61 santimetar nadmašio prethodni rekord Amerikanca Gereta Maknamare 2011. godine, takođe u Nazaru, s talasom od 78 stopa (23,77 metara). Mala ribarska luka Nazare, poznata po talasima – “vodenim zidovima”, privlači surfere iz celog sveta, specijalizovane za velike talase.

 

Izvor: NOVOSTI.rs

Continue Reading

Čelnik Facebooka Mark Zuckerberg tvrdi da je njegova kompanija bila previše spora u uočavanju ili odgovoru na rusko uplitanje u američke predsjedničke izbore u 2016. godini. On je također uputio izvinjenje zbog skandala s kršenjem privatnosti koji je omogućio trećini aplikacija na mreži da preuzimaju lične podatke korisnika bez njihove saglasnosti.

 

 

– Ja sam pokrenuo Facebook, ja upravljam njime i ja sam odgovoran za ono što se dešava na njemu – navodi Zuckerberg u uvodnoj izjavi koja će biti proslijeđena kongresnim komisijama.

Kazao je da upućuje izvinjenje zbog “lažnih vijesti, uplitanja u izbore i govora mržnje, kao i ugrožavanja privatnih podataka”.

Zuckerberg navodi u izjavi da je Facebook “idealistična i optimistična kompanija”. On, međutim, tvrdi da Facebook “nije zauzeo dovoljno širok stav prema vlastitoj odgovornosti”. Naglašava da je to “velika greška”.

Predviđeno je da Zuckerberg svjedoči sutra pred senatskom i komisijom Zastupničkog doma, prenosi AP.

 

Izvor: HAYAT.ba

Continue Reading

Društvena mreža nije „ispustila“ samo 50 miliona korisničkih naloga – brojka je gotovo 70 odsto veća!

 

 

Facebook je hakovan tj. više od 50 miliona korisničkih naloga je iskorišćeno za poslove Cambridge Analytica kompanije, mislili smo. Zapravo, tako su nam rekli, a ispostavlja se da je procurelo gotovo 90 miliona korisničkih naloga i da Facebook sve vreme za to zna! Ipak, do objave poslednjeg blog zapisa samo su sumnjali u to, sad su sigurni… Ali brojka možda nije konačna! Facebook nije siguran u to. Opet!

Nažalost po korisnike, osim što zna da je najveći broj hakovanih korisnika iz SAD, Facebook NE ZNA TAČNO kakve podatke je Cambridge Analytica uzela, od kojih korisnika, za šta ih je koristila i koliko je korisnika tačno hakovano. Vrlo sitnim slovima je Facebook izjavio sledeće: “Koristeći se najskupljom mogućom dostupnom metodom ovo je naš najpribližniji pokušaj procene koliko je korisnika instaliralo spornu aplikaciju, kao i čiji su podaci deljeni sa Cambridge Analytica kompanijom”. Facebook ovo čak nije napisao u svojoj izjavi za medije, objavljenoj na društvenoj mreži, nego je to stavio ispod slike, gotovo nečitljivo sve dok se slika ne uveliča na prikaz od 300 posto!

Kako bi nas nakon afere zaštitio, Facebook je saopštio da će brisati informacije o porukama i pozivima Android korisnika automatski kad oni budu stariji od godinu dana, ali će nastaviti da ih prikuplja, uključujući i Facebook Lite i Messenger Lite aplikacije. Od 9. aprila korisnici će biti obavešteni o novoj alatki koja će im omogućiti da pregledaju svoje privatne podatke i sa kim ih dele, a sve će biti napisano mnogo razumljivijim jezikom, nego što je to sada slučaj, navodi se u saopštenju mreže.

Više pojedinosti o novoj alatki biće poznato od 9. aprila. Da li je i vaš nalog među hakovanim i da li su i vaši podaci iskorišćeni na ko zna koji način – saznaćete uskoro!

 

Izvor: MONDO.rs

Continue Reading

Osobe koje žele putovati u Sjedinjene Države uskoro će trebati navesti svoje identitiete na društvenim mrežama, stare telefonske broje kao i adrese elektroničke pošte, prema planu State Departmenta objavljenom u petak.

 

 

Ta mjera će zahvaćati 10 milijuna osoba godišnje koje žele dobiti turističku vizu ili useliti u Sjedinjene Države, ali se neće odnositi na diplomatske putnike ni vladine dužnosnike. U tom tekstu se ne spominje Program izuzeća viza (ESTA), koji uživa četrdesetak bogatih zemalja, od kojih su 30 u Europi. Obrazac ispunjen na internetu omogućuje tim građanima da ostanu 90 dana u Sjedinjenim Državama bez prolaska teške procedure ishođenja vize.

Objavom u petak otvara se razdoblje javne rasprave od 60 dana o tim promjenama koje bi trebale biti potvrđene 20. svibnja. Putnici bi trebali precizirati društvene mreže u kojima su sudjelovali, navesti kojim su se “identitetima koristili” na tim platformama tijekom 5 prethodnih godina prije datuma podnošenja zahtjeva. Moraju navesti i brojeve telefona, adrese elektroničke pošte i putovanja u inozemstvo, prema dokumentu objavljenom u američkom službenom listu (Federal Register).

Te poteze je prvi puta spomenuo predsjednik Donald Trump govoreći i o naprednoj provjeri osoba koje žele doći u Sjedinjene Države, što su organizacije za građanska prava oštro kritizirale u ime zaštite privatnog života, dok vlasti ističu da bi im to omogućilo identificirati moguće ekstremiste. Tijekom posljednje fiskalne godine 559. 536 osoba je predalo molbe za imigracijsku vizu i 9,7 milijuna za razne američke vize.

 

Izvor: DIREKTNO.hr

Continue Reading

Osnivač Facebook mreže u intervjuu CNN televiziji konačno se izvinio zbog afere, ponovio sve iz svoje prethodne izjave i još jednom okrivio Ruse da prave haos na toj društvenoj mreži. Ovog puta i Makedonce…

 

 

„Dopustite mi da počnem od jednostavnog pitanja – šta se uopšte dogodilo, gde je pošlo naopako?“, pitala je voditeljka CNN-a na početku intervjua, na šta je Mark Cukerberg rekao: „Došlo je do velikog proboja poverenja i zaista mi je žao što se to dogodilo. Naša je obaveza da zaštitimo korisničke podatke i ako to nismo u stanju, ne zaslužujemo da im budemo na usluzi. Naša odgovornost sada jeste da se pobrinemo da se to više nikad ne ponovi“.

Cukerberg se napokon izvinio, što nije bio u stanju da učini u 937 reči dugačkom izveštaju, koji je objavio na Facebook nalogu pre ovog intervjua (da, prebrojali smo reči), koji je dao nakon ogromnog pritiska javnosti i činjenice da ljudi nisu bili zadovoljni prethodnom izjavom, koja je iščekivana danima. Mark je još jednom manje-više kao krivca naveo Aleksandra Kogana, koji je prodao navodno podatke iz svoje aplikacije-kviza Cambridge Analytica kompaniji, koja ih je nakon toga iskoristila za operacije, opet navodno, u vezi sa izborima u SAD tokom 2016. godine. Osnivač Facebook imperije još jednom je ponovio šta će sve uraditi da nas zaštite tj. da osiguraju naše podatke, kao i šta su već učinili po tom pitanju. Sve detalje o tome pročitajte u izjavi Marka Cukerberga, koja je prethodila ovom intervjuu za CNN Money.

Na konstataciju da ljudi više nisu sigurni da li mogu da veruju Facebook sistemu, i pitanje zašto nema više transparentnosti o tome kako se postupa sa njihovim podacima, Cukerberg je izjavio: „Mislim da je najvažnije da kažemo svima čiji su podaci bili ugroženi šta se desilo i sa kojim aplikacijama. Mi ćemo to da uradimo. Napravićemo alat kojim će ljudi to moći da vide“.

„Napravićete alat za 50 miliona ljudi i više, čiji su podaci ugroženi?!“, upitala je voditeljka, a Cukerberg potvrdio: „Tako je. Svi će moći da se uvere, čak i oni za koje sumnjamo da su im podaci kompromitovani, a možda nisu“.

Pokrenuto je i pitanje o tome zašto Facebook nije rekao ranije ljudima za ovo što se događa, jer korisnici imaju pravo da znaju šta se događa sa njihovim podacima, kao i na koji način se oni koriste. „Žao mi je što nismo reagovali ranije“, rekao je vlasnik Facebook-a. Nakon toga Cukerberg se opet vratio na priču kako je Kogan prodao podatke kompaniji Cambridge Analytica, što je protiv pravila i kako su oni istog trenutka tražili da se ti podaci obrišu i izbacili njegovu aplikaciju iz sistema, a kompaniji zabranili korišćenje Facebook servisa. „Oni su poslali dokaze da su uništili podatke. Mi smo mislili da tamo nema više nikakvih podataka, jer su za to poslali dokaze“.

„Ali zašto je Facebook prestao da istražuje, zašto ste odustali od dalje provere? Zašto je bilo potrebno da novinari dođu do dokaza da se tamo nešto loše, ipak događa?“, upitala je voditeljka. „Ne znam za vas, ali mi se držimo onoga što su zvanično poslali. Ako su rekli da su nešto uradili smatrali smo da je to tako. Ali, očigledno smo pogrešili što smo tako mislili. Moramo se pobrinuti da takvu grešku ne napravimo nikad više. Zbog toga ćemo ispitati svaku aplikaciju, koja ima pristup ili je imala pristup velikoj količini podataka, pre nego što smo zaključali našu platformu“, rekao je osnivač najpopularnije društvene mreže.

Mark Cukerberg je u Facebook ranije objavi naveo da je Facebook platformu osigurao tokom 2007. godine i da će pročešljati sve aplikacije, koje su došle u posed velike količine podataka na bilo koji način pre tog trenutka.

Na pitanje novinarke kako u Facebook mreži mogu biti sigurni da ne postoje još stotine kompanija poput Cambridge Analytica, koje krše pravila Facebook poslovanja, Mark je rekao da će morati programerima da ograniče pristup korisničkim podacima, što će otežati bilo kakvo iskorišćenje podataka u loše svrhe, jer ih programeri neće ni imati više u broju u kojem je to imala Cambridge Analytica. Biće to vrlo težak zadatak i za njegovo izvršenje u Facebook mreži koristiće i veštačku inteligenciju. „Tokom intenzivnog procesa istraživanja, koja ćemo sprovesti nad hiljadama aplikacija saznaćemo da li je do povrede korisničkih podataka došlo, kada i u kojoj aplikaciji. To je trebalo da uradimo i sa Cambridge Analytica-om odmah kad se sve desilo, nije trebalo da im verujemo da su podaci obrisani i nećemo ponoviti ovu grešku, jer imamo obavezu prema našim korisnicima“, zaključio je Cukerberg.

 

Mark Zuckerberg: “I’m really sorry that this happened”

Facebook CEO Mark Zuckerberg speaks to CNNMoney’s Laurie Segall after the news broke this weekend that Cambridge Analytica accessed information from 50 million Facebook users without their knowledge.

 

Kako su Rusi promenili tok izbora u SAD 2016.

U drugom delu intervjua Cukerberg je govorio o temama koje se tiču izbora u SAD 2016. godine i još jednom naveo da su Rusi verovatno uspeli da naprave pometnju na mreži plasiranjem lažnih vesti. „Tokom 2016. nismo bili na vrhuncu svojih mogućnosti što se ruskog uticaja na sadržaj vesti na Facebook mreži tiče. Ali već nekoliko meseci kasnije, tokom izbora u Francuskoj uposlili smo nove alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, koji su obavili mnogo bolji posao pronalazeći lažne vesti, ruske botove i potencijalne ruske uticaje i sprečili ih“.

Mark je otkrio i da su botovi iz Makedonije, korišćenjem lažnih profila i lažnih vesti pokušali da se umešaju u rezultat izbora u Alabami, ali da su ti pokušaji vrlo uspešno neutralizovani upravo zahvaljujući pomenutim alatima veštačke inteligencije. „Ovo nije kvantna fizika. To je samo mnogo, mnogo posla za nas, koji moramo da obavimo – da se potrudimo da se Rusija i nikakvi drugi „trolovi“ ne umešaju u tok bilo čega, u ovom slučaju izbora i zabranimo ima širenje lažnih vesti“, rekao je Mark.

Rusija, navodno pokreće V2 verziju napada na Facebook, koji je započet 2016. godine. „Siguran sam da neko i dalje pokušava. Znam da su Rusi aktivirali V2 verziju onoga što su započeli tokom 2016. godine i biće nekih novih taktika, koje ćemo morati da prozremo i zaustavimo. Znamo za neke stvari koje se već odvijaju i znamo kako ćemo ih stopirati“.

Cukerberg je opisao kako su Rusi napravili pometnju na Facebook mreže tokom 2016. godine. „Rusi su naterali ljude da zauzmu stranu. Taktika je bila da se zajednica podeli. Većina stvari, koje su Rusi tada uradili nije bilo direktno mešanje u tok izbora, makar nam tako sugerišu naši podaci i istraživanja, već su izazvali podelu ljudi. Recimo, imali smo grupu ljudi, koja je bila protiv imigracije i drugu, koja je bila za imigraciju i onda su te grupe lažnim vestima i botovima sukobljene jedna s drugom“. Sad, kaže, imaju sofisticirane AI alate, koji će na vreme otkriti i sprečiti da se ovakve stvari ponove, bez obzira na temu o kojoj se radi.

Cukerberg želi da svedoči, ali nije siguran da je to nužno

 

 

S obzirom na to da su mnogi visoki zvaničnici u prethodnih par dana, od kada traje afera sa proneverom podataka više od 50 miliona ljudi, pozvali Cukerberga na ličnu odgovornost i zahtevali da u svakoj od zemalja (Kanada, SAD, Velika Britanija i Francuska za sada) lično svedoči ispred vlasti o načinu na koji Facebook postupa sa podacima, kako ih štiti i na koji način sprečava njihovo curenje do trećih strana.

„Shvatam da sam ja odgovoran za sve što se dešava, ali to ne znači da bih ja trebalo da preuzmem sve na sebe, jer jednostavno možda nisam najbolja osoba za tako nešto. Siguran sam da neko drugi u kompaniji, ko se bavi samo zaštitom ili obradom podataka, o toj temi zna mnogo više od mene. Rado bih svedočio, želim da svedočim i objasnim sve stvari, ali jednostavno nisam siguran da li bi to bilo najbolje za sve nas“.

Cukerberg je naveo na kraju intervjua da Facebook svakako sarađuje sa kongresom SAD i vladama širom sveta u nastojanju da reši sva pitanja u vezi sa bezbednošću i na druge teme u najboljem svetlu za sve korisnike.

Pogledajte i ostatak intervjua za CNN Money u kojem Cukerberg govori o tome kako ga je roditeljstvo promenilo u smislu pogleda na društvenu mrežu, zašto Facebook ne bi trebalo da bude sputan pravnim regulativama i drugim pitanjima.

 

Izvor: MONDO.rs

Continue Reading

Ubedljiva pobeda lidera najveće slovenske zemlje na predsedničkim izborima. Teže nego doći do trijumfa biće ispuniti obećano, od čega zavisi kakav će biti kraj njegove predsedničke karijere 2024.

 

 

VOLjOM velike većine građana aktuelni predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin (66) će i narednih šest godina ostati na toj funkciji. Da mu niko ne može preoteti glavnu fotelju u Kremlju znalo se odavno, pa je jedina neizvesnost nedeljnih izbora bila ko će osvojiti drugo mesto i kakva će biti izlaznost. Putin je po tradiciji došao da glasa u zgradu Akademije nauka gde se nalazi biralište broj 2151. Novinari su ga pitali koji bi za njega bio dobar izborni rezultat, a on je odgovorio: – Bilo koji koji mi daje pravo da obavljam funkciju predsednika države. Putinu će od pobede biti mnogo teže da ispuni data obećanja od čega zavisi kakav će mu biti kraj karijere. On je postavio cilj da ruska privreda bude među pet najmoćnijih u svetu. Preduslov za to je brži tehnološki razvoj. Bez jačanja privrede, ne može se dići standard građana jer je sada oko 20 miliona onih koji veoma teško žive. Korupcija je hronična bolest Rusije za koju Putin tvrdi da je opasnija od NATO. Sve te probleme Putin i njegov tim moraju rešavati u teškim uslovima, pod sankcijama, koje će sigurno dugo trajati.

Kad se sve to zna onda se lako razume zašto je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder, inače Putinov prijatelj, nedavno kazao: – Postoje dve dužnosti na kojima nikad ne bih hteo da budem. Jedna je mesto rimskog pape, a druga mesto predsednika Rusije. Putin je odavno oduzeo najstarijoj partiji KPRF najrevnosnije glasače, a to su veterani i penzioneri, kojih je u Rusiji oko 40 miliona. Reformom armije i rešavanjem egzistencijalnih pitanja, Putin je na svoju stranu dobio i pripadnike vojske. Ako se tome dodaju i studenti, kao i armija činovnika koja uvek glasa za onog ko ima najveće izglede za pobedu, onda je jasno da niko nije imao šansu da poljulja Putinovu harizmu. Svestan svoje popularnosti, Putin je i odlučio da ide kao samostalni kandidat na izbore jer Jedinstvena Rusija i tako živi od njegovog autoriteta.

Vlasti su od nedeljnih izbora napravile praznik i veliko veselje. Održani su brojni koncerti za one koji su odlučili da idu na glasanje. Ova zima se u Rusiji odužila, pa se samo u južnim regionima osećalo da dolazi proleće. Ali napravljena je takva atmosfera da su čak i na krajnjem severu i severoistoku, pri vrlo niskim temperaturama, ljudi dolazili da glasaju.  Zbog velike razlike u vremenu, stanovnici ruskog Dalekog istoka na Kamčatki i Čuhotki počeli su da glasaju po moskovskom vremenu u subotu u 23 sata i pri temperaturama koje su negde bile 40 ispod nule, ali ni to nije zaustavilo glasače. Na Čuhotki i Kamčatki je glasalo 76 posto stanovništva koje je imalo pravo glasa.

I u Sibiru je procenat izlaska na birališta bio vrlo visok, ali to je slabo naseljen deo Rusije, pa su o pobedniku odlučili glasovi stanovnika koji žive u evropskom delu zemlje, dakle do Urala. Prvi put su u nedelju stanovnici Krima glasali na predsedničkim izborima Rusije. Pravo glasa na tom poluostrvu ima 1,8 miliona građana. Na izborima u Čečeniji i ovog puta je bio vrlo visok procenat izlaska. Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov, koji sebe naziva “Putinovim vojnikom” kaže da na biralištima nije bilo nikakvih ekscesa. U Ingušetiji je glasao Apaz Ilijev, stanovnik planinskog sela koji ima čak 122 godine. Zbog njegove starosti, članovi izborne komisije su došli kod njega kući.

Ove godine je 66 osoba bilo zainteresovano da učestvuje na predsedničkim izborima. Neki nisu mogli da ispune kriterijume, dok je lidera “male opozicije” i borca protiv korupcije Alekseja Navaljnog sprečio zakon koji ne dozvoljava da čovek koji je krivično kažnjavan može da bude predsednik države. Tako su se na listi predsedničkih kandidata, pored Vladimira Putina, našli veteran Vladimir Žirinovski, zatim predstavnik KPRF Pavel Grudinjin, TV novinarka Ksenija Sopčak, ćerka nekadašnjeg Putinovog šefa, a sada pokojnog gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sopčaka. Predsednički kandidati su bili lider i osnivač partije Jabloko Grigorij Javlinski, profesor dr Sergej Baburin koga je predložio Ruski narodni savez, te lider Partije rasta Boris Titov koji je ujedno i zaštitnik prava preduzetnika Rusije, kao i deklarisani staljinista Maksim Surajkin, lider partije Komunisti Rusije.

Predsednica CIK-a Ela Pamfilova juče je izjavila da su hakeri iz 15 zemalja pokušali da uđu na sajt izborne komisije, ali su osujećeni. Predsedničke izbore u Rusiji u nedelju je pratilo više od hiljadu i po posmatrača iz inostranstva, što je rekordan broj. Kao što je i bilo najavljeno, u Ukrajini nisu dozvolili građanima Rusije da glasaju. Osim u Kijevu, Rusi su sprečeni da glasaju i u Odesi i Lavovu. Interesantna je “neutralna reakcija” OEBS-a čiji je predstavnik izjavio da taj problem zajednički treba da reše Kijev i Moskva.

GLASANjE I U SRBIJI

Ruski državljani koji žive i rade u Srbiji juče su mogli da glasaju u Ambasadi Ruske Federacije u Beogradu, ali i prvi put van Beograda, u Novom Sadu i Nišu, u prostorijama Društva srpsko-ruskog prijateljstva i ruskih sunarodnika “Naisus”. Ambasador Čepurin (na slici), koji je glasao, uručio je, tradicionalno, plakete najmlađim ruskim glasačima u Srbiji Mariji Marzovoj i Milanu Boškoviću. Građana Rusije s pravom glasa, u Srbiji ima oko 1.800.

“PATRIOTSKI”

POZNATI francuski glumac Žerar Depardje, koji pored francuskog ima i rusko državljanstvo, glasao je na predsednički izborima u ruskoj ambasadi u Parizu. Kad su ga novinari pitali sa kakvim je osećanjima glasao, odgovorio je: – Patriotskim.

GLASAJU UZ HRANU I MUZIKU

OBIŠLI smo nekoliko biračkih mesta u Moskvi. Domaćini su nam dozvolili da pogledamo šta god smo tražili od biračkog materijala i spiskova. Ima dosta posmatrača i ogromno je interesovanje za izbore. Ovo za “Novosti” kaže Vladimir Đukanović, poslanik SNS koji je juče, sa još nekoliko naših parlamentaraca, obišao nekoliko biračkih mesta na izborima za predsednika Ruske Federacije, kao posmatrač na poziv Dume.

– Na ulazu u biračka mesta može da se kupi i hrana, a ispred se sa razglasa čuje muzika i to su uglavnom pesme kojima se Rusi pozivaju da glasaju. Tu su zastave oblasti na kojem se mesto nalazi – objašnjava Đukanović. – Posebno su nam bile zanimljive mašine koje su sada eksperimentalno počeli da koriste i u koje građani ubacuju glasačke listiće. Sreli smo na mestima kontrolore iz brojnih zemalja, predstavnike Meksika, Južne Afrike…

– Posebno mi je bilo zanimljivo kada sam primetio među kontrolorima izbora majke koje su povele i bebe. One su sa decom u naručju proveravale da li je sve u redu na biračkom mestu – kaže za naš list Đukanović. S. S. R.

 

Izvor: NOVOSTI.rs

Continue Reading