Category Archive for: Svet

Francuska policija pokrenula je istragu o nestanku predsjednika Interpola Menga Hongweija, prenose svjetski mediji

Bivši zamjenik ministra javne sigurnosti u kineskoj Vladi, imenovan je na čelno mjesto u Interpolu 2016., a nestao je prije tjedan dana kada je putovao u svoju rodnu državu Kinu, donosi Independent. Ovaj 64-godišnjak inače živi u francuskom Lyonu, sa suprugom i djecom koji ga nisu čuli od 29. rujna. Izvori iz francuske policije potvrdili su Reutersu i radio postaji Europe 1 da obitelj ne može stupiti u kontakt s njim niti da znaju gdje se nalazi.

Mandat na čelu Interpola Mengu Hongweiju ističe 2020.

Izvor: TPORTAL.hr

Švicarski birači u nedjelju izlaze na dva referenduma kojima žele zaštititi kvalitetu svoje prehrane i poljoprivrede, prenose švicarski mediji, a isti dan će odlučivati i o pravnom statusu biciklističkih staza.

Švicarska je većinski urbano društvo, no poljoprivreda je važan dio njezina kulturnog identiteta koji je, smatraju mnogi, ugrožen uvozom jeftine hrane koja ruši visoke švicarske standarde. Švicarci će zbog toga 23. rujna izaći na biračka mjesta na dva referenduma o budućnosti prehrambene industrije koji su zakazani nakon što su njihovi pobornici prikupili više od 100 tisuća potpisa koliko je određeno zakonom o izravnoj demokraciji. Prvi referendum je poznat kao Inicijativa o pravednoj prehrani i njime se poziva saveznu vladu da promiče ekološku i pravednu proizvodnju hrane koja u obzir uzima i dobrobit životinje. Predlaže se uvođenje detaljnijeg označavanja proizvoda i donošenje mjera protiv bacanja hrane.

Drugi referendum je o “suverenosti hrane” i njime se traži radikalniji preustroj poljoprivrednog sektora, s većim fokusom na manja i obiteljska gospodarstva. Predlaže se zabrana genske tehnologije, mjere kojima će se povećati broj zaposlenih u agrokulturi, određivanje pravednih cijena za sve proizvode i više namete na uvezenu hranu. Prvi referendum promiče švicarska Zelena stranka, a drugi švicarski poljoprivredni sindikat Uniterre. Protivnici, među kojima je i švicarska vlada, smatraju da će usvajanje oba zahtjeva dovesti do porasta birokracije i cijena te Švicarsku moguće dovesti u sukob s postojećim međunarodnim trgovinskim sporazumima. Po anketama, rezultati će biti tijesni.

Švicarci će u nedjelju glasati i na referendumu koji je raspisala vlada kako bi se potvrdila njezina odluka iz ožujka da se “biciklističke staze pravno izjednače s pješačkim i planinskim stazama”. Naime, Švicarci su prije četrdeset godina u ustav unijeli obavezno održavanje i izgradnju pješačkih i planinskih staza, a danas to žele proširiti i na biciklističke.

Izvor: DIREKTNO.hr

NEDJELJNI parlamentarni izbori u Švedskoj završili su u skladu s trendovima kojima je europska politička scena izložena posljednjih godina. Stranke centra, ponajprije lijevog centra trese kriza, dok radikalna desnica bilježi rekordnu podršku glasača.

Velika većina građana ipak ne podržava snažan zaokret udesno
Međutim, rezultati ovih izbora pokazali su kako velika većina građana ipak ne podržava snažan zaokret udesno koji se očekivao, niti populistička, nacionalistička i antiimigrantska politika odgovaraju volji švedskih birača. Nema medijskog izvještaja ili prognoze švedskih izbora u čijem središtu nisu bili radikalno desni Švedski demokrati.
Neke su ih ankete gurale čak i na prvo mjesto po broju glasova, no završili su tek treći. S osvojenih 17,5 posto glasova svakako ih se neće moći ignorirati, ali ostanu li svi akteri pri svojim predizbornim obećanjima, ekstremna desnica neće davati ton i ritam švedskoj politici u sljedeće četiri godine.
Nijedna od ostalih sedam parlamentarnih stranaka, naime, ne želi koalirati sa Švedskim demokratima.
Skandinavska verzija njemačkog ekstremno desnog originala zalaže se za izgon gotovo svih stranaca
Izjašnjavanje švedskih građana imao sam priliku pratiti iz „prvog reda gledališta“. Nedjelju sam proveo u biračkom odboru izbornog okruga Dälderna pomažući biračima oko glasačke procedure, a potom smo do sitnih sati brojali glasove za parlamentarne, regionalne i lokalne zastupnike. Otprilike oko podneva na biralištu se stvorio dugačak red, što je s obzirom na izlaznost od 87,1% bilo sasvim očekivano.
I dok su birači strpljivo čekali, gledao sam njihova lica i pitao se koliko će njih u omotnicu ubaciti listić stranaka poput Alternative za Švedsku. Skandinavska verzija njemačkog ekstremno desnog originala zalaže se, među ostalim, za izgon gotovo svih stranaca. Bilo mi je drago vidjeti da su među 1350 birača dobili tek nekoliko glasova.
Pobjeda lijevog centra
Izborni rezultati zasad ukazuju na matematičku pobjedu stranaka lijevog centra, Socijaldemokrata, Zelenih i Ljevice (reformirani komunisti), okupljenih oko aktualnog premijera Stefana Löfvena, koje su osvojile 40,7% glasova.
Iako su ostvarili najslabiji rezultat od 1917. godine, Socijaldemokrati su i dalje najveća stranka s 28,3%. K tome, tzv. crveno-zelena koalicija ima 0,5% glasova više od suparničke, desnocentrističke Alijanse, što je Löfvenu omogućilo da se smatra izbornim pobjednikom, odnosno da ne ponudi ostavku već tijekom izborne noći.
Izborne pobjede ne odriče se ni vođa Alijanse Ulf Kristersson, lider Stranke umjerenih (19,8%), koji se nada da će uz potporu Liberala (5,5%), Kršćanskih demokrata (6,3%) i Centrista (8,6%). Iako je i prije objave konačnih izbornih rezultata, koja se očekuje tijekom petka, jasno da će Alijansa imati jednog zastupnika manje od suparničkog bloka, Kristersson smatra da Švedska ne treba tolerirati još jednu manjinsku socijaldemokratsku vladu.
Neki komentatori očekuju da će Alijansa na kraju ipak zatražiti podršku Švedskih demokrata i uz njihove glasove sastaviti stabilnu vladu, no Kristersson bi time ujedno riskirao da ga napuste Liberali i Centristi i da cijela operacija propadne.
Mandatar treba dokazati tek da ne postoji većina protiv njega
Trenutačno se, dakle, o novom premijeru može samo nagađati. Löfven je, sasvim očekivano, već dan nakon izbora počeo tražiti najslabiju kariku u suparničkim redovima, pa je Liberalima i Centristima ponudio mjesto predsjednika Riksdagena (švedskog parlamenta). No, Alijansa je zasad čvrsta. Budući da se smatraju izbornim pobjednicima, Socijaldemokrati će sa saveznicima pokušati sastaviti manjinsku vladu, kakva je vodila Švedsku i tijekom prošle četiri godine. Švedska, naime, njeguje koncept tzv. negativnog parlamentarizma, što znači da mandatar ne mora nužno dokazati većinu u Riksdagenu, već treba dokazati tek da ne postoji većina protiv njega.
Da bi se to dogodilo, Kristersson i njegova Alijansa morali bi ostati suzdržani kad se za petnaestak dana bude glasalo o povjerenju Löfvenu. Posljednja i zasad najmanje vjerojatna mogućnost su novi izbori. Zbog propisane procedure do njih ne može doći prije kraja prosinca, a pitanje je bi li mogli donijeti ikakvu bitnu promjenu u odnosu snaga.
Vođa radikalne desnice zabio je autogol
Do većinske koalicije došlo bi se kudikamo lakše da su Švedski demokrati postali najveća ili barem druga najveća stranka, kako su predviđale mnoge ankete. Vjerojatno bi se male stranke centra tada odmah priklonite Socijaldemokratima. Međutim, vođa radikalne desnice Jimmie Åkesson zabio je autogol u posljednjoj sekundi sudačke nadoknade, u posljednjoj televizijskoj debati dva dana prije izbora.
Na zaprepaštenje svih ostalih stranačkih čelnika izjavio je kako se pitanje integracije imigranata neće riješiti samo njihovim zapošljavanjem, odnosno kako se oni ne mogu prilagoditi životu u Švedskoj iz jednostavnog razloga što nisu Šveđani.
Mislim da su mu zbog ove šovinističke izjave leđa okrenuli mnogi imigranti koji su s Bliskog istoka ili Afrike stigli u Švedsku bježeći od islamskog fundamentalizma i koji su mu bili skloni. Čak se i Švedska nacionalna televizija (SVT) ogradila od Åkessonova istupa, što je prava rijetkost i odmak od neutralnosti u političkoj raspravi, poručivši javnosti da je desničarski vođa prekršio njihova etička načela.
Pokazao svoje pravo lice, šovinističko i rasističko
Mnogi Šveđani tvrde da je Åkesson u spomenutoj debati zapravo nehotice pokazao pravo lice svoje stranke, ono šovinističko i rasističko. Švedski demokrati službeno su osnovani 1988. godine, no podrijetlo pokreta i njihove ideologije jasno vodi do Drugog svjetskog rata i švedskih fašista koji su se borili na Hitlerovoj strani.
U međuvremenu su sljedbenici fašističke ideologije i ikonografije uglavnom izbačeni iz stranačkih redova (pa su osnovali Alternativu za Švedsku), a Švedski demokrati ističu nacionalizam, socijalni konzervativizam, izolacionizam, euroskepticizam i antiimigraciju kao svoje temeljne odrednice. Bilo bi jednostavno njihov uspon povezati s posljedicama intenzivne imigracije, odnosno prilivom izbjeglica iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih nestabilnih zemalja kojima je socijaldemokratska vlada otvorila vrata 2015. godine.
U Švedsku je samo te godine pristiglo 163.000 izbjeglica, što je švedski zdravstveni, obrazovni i socijalni sustav dovelo do priličnog naprezanja i izazvalo velike troškove.
Za radikalnu desnicu glasaju slabije obrazovani muškarci
Međutim, Švedski demokrati na svakim izborima od 1988. godine bilježe višestruki porast broja glasova. Tako su 1998. dobili samo 0,4%, a 2010., dakle godinama prije izbjegličke krize, osvojili su već 5,7% glasova na izborima i prvi put ušli u Riksdagen. Dublje sociološke analize otkrivaju da za radikalnu desnicu glasaju slabije obrazovani muškarci, oni koji se možda nisu najbolje snašli na tržištu rada i koji u različitosti i multikulturalnosti vide samo prijetnju.
Čak 24% švedskih muškaraca glasalo je u nedjelju za Švedske demokrate, ali samo 14% žena. I to također predstavlja suprotnost stereotipu da su izbjeglice iz islamskih zemalja izazvale val nasilja, posebice seksualnih delikata. Švedske žene očito ne misle tako i velikom većinom nisu potražile zaštitu kod radikalne desnice.
Štoviše, njih 40% posto glasalo je za Socijaldemokrate ili Ljevicu.
Švedskom gospodarstvu zapravo ide prilično dobro
Protivnici Švedskih demokrata spočitavaju im da se bave jedino i isključivo imigracijom i da nemaju odgovore na većinu drugih društvenih pitanja poput poboljšanja obrazovnog sustava, mjera protiv klimatskih promjena i kroničnog manjka zdravstvenog kadra.
Iako Švedska nije lišena svih ekonomskih problema, gospodarstvu zapravo ide prilično dobro i ove se godine očekuje rast BDP-a od oko 2,7%. Ipak, ponajviše pod utjecajem Švedskih demokrata vlada je u posljednje dvije godine smanjila broj novih azilanata na manje od 2000 mjesečno i pooštrila uvjete za dolazak ekonomskih emigranata.
Tjedni do nove vlade
Stvaranje nove parlamentarne većine (ili održive manjine) u Švedskoj moglo bi potrajati tjednima.
Sve su strane zasad čvrsto ukopane na dosadašnjim pozicijama, a Åkesson javno poručuje obama blokovima da će podržati onoga tko mu omogući adekvatan utjecaj na ključne odluke u upravljanju zemljom.
Iskusni politički komentatori tvrde da ako su Šveđani u nečemu dobri, onda je to pronalaženje kompromisnog rješenja baš kad se čini da ga nema.

Izvor: BUKA.com

Srpski teniser u finalu Ju-Es opena savladao Huana Martina Del Potra i stigao do 14. grend slem titule čime se izjednačio sa Pitom Samprasom.

Srpski teniser Novak Đoković osvojio je danas, treći put u karijeri, titulu na Otvorenom prvenstvu SAD u Njujorku, pošto je u finalu pobedio Argentinca Huana Martina Del Potra posle tri seta, 6:3, 7:6, 6:3. Djoković je osvojio 14. grend slem titulu u karijeri i izjednačio se sa Pitom Samprasom na trećem mestu večne liste po broju najvećih titula. Meč je odigran pod krovom stadiona “Artur Eš” zbog kiše u Njujorku, a trajao je tri sata i 17 minuta. Teniseri su u prvom setu osvajali gemove na svoj servis, sve do osmog, kada je Djoković oduzeo servis Del Potru, koji je pre toga imao prednost od 40:0. Đoković je posle toga osvojio gem na svoj servis i poveo u meču.

U prvom gemu drugog seta srpski teniser nije iskoristio dve brejk lopte, ali je to ispravio u trećem gemu, oduzeo je servis Del Potru i poveo sa 2:1. Posle toga je zadržao svoj servis i stekao dva gema prednosti, ali je zatim Argentinac popravio igru i preokrenuo na 4:3. Đoković je u tim trenucima bio ljut na Del Potrove navijače koji su glasno navijali, gestikulirao je prema njima i u više navrata ih opsovao. Naredni, osmi gem trajao je 20 minuta, Del Potro nije iskoristio tri brejk lopte, pa je srpski igrač izjednačio na 4:4. Obojica su posle toga osvojili po dva gema na svoj servis i odigran je taj-brejk, koji je Đoković dobio sa 7:4. Drugi set, tokom kojeg su se teniseri požalili da krov prokišnjava, trajao je sat i 36 minuta. Djoković je na početku trećeg seta smirio igru, ali je i iskoristio mali pad u igri Del Potra, u četvrtom gemu napravio je brejk i poveo sa 3:1. Argentinac je odmah vratio brejk, nakon nešto slabijih servisa Đokovića, i posle osvojenog gema na svoj servis izjednačio je na 3:3.

Srpski teniser je posle toga vraćao skoro sve servise Del Potra, igrao je sigurno, osvojio tri uzastopna gema i ostvario veliku pobedu, treći trofej na Ju Es openu. Prethodno je 2011. u finalu pobedio Španca Rafaela Nadala, a 2015. godine bio je bolji od Švajcarca Rodžera Federera. Srpski teniser osvojio je 71. titulu u karijeri, a popraviće i plasman na ATP listi. Del Potro je do sada osvojio jednu grend slem titulu, upravo na Ju Es openu 2009. godine, a ostao je na 22. titule u karijeri.

Izvor: NOVOSTI.rs

Ministar unutrašnjih poslova Austrije Herbert Kikl upozorio je u Berlinu na opasnost od napada terorista hemijskim, biološkim ili nuklearnim naouržanjem

Ministar unutrašnjih poslova Austrije Herbert Kikl upozorio je u Berlinu na opasnost od napada terorista hemijskim, biološkim ili nuklearnim naouržanjem.Takve vrste oružja kao sredstvao za transnacionalni terorizam predsatvljaju opasnost koju ne smemo nikako potceniti, naglasio je Kikl obraćajući se učesnicima konferencije u glavnom gradu Nemačke.

Kikl je naveo prioritete austrijskog predsedavanja EU u oblasti bezbednosti, istakavši da se Evropa nalazi u bezbednosno-politički veoma zahtevnoj situaciji. Terorizam i ekstremizam su najveća opasnost po zapadno društvo vrednosti, naglasio je ministar i tim povodom zatražio odlučnost i jedinstveno na političkom i operativnom nivou u suočavanju s ovom pretnjom. Internacionalizaciji pretnje hemijskim, biološkim i radiološkim opasnostima mora biti odgovoreno internacionalizacijom borbe, poručio je Kikl. Najavio je da će još tokom predsedavanja Austrije EU Evropska komisija ponuditi predloge u vezi s tim pitanjem.

Izvor: NOVOSTI.rs

Šest godina nakon što je Higsov bozon otkriven, konačno je uočeno na koji se način raspada na fundamentalne čestice koje su poznate kao botom kvarkovi. Ovo otkriće su danas, 28. avgusta, u CERN-u predstavile kolaboracije ATLAS i CMS, dve najveće međunarodne istraživačke grupe koje koriste CERN-ov akcelerator, Veliki hadronski sudarač (LHC).

Zapravo, prema Standardnom modelu fizike elementarnih čestica, čak 60 odsto vremena Higsov bozon se raspada upravo na par botom kvarkova. Ovi kvarkovi su drugi po masi među šest vrsta, odnosno aroma kvarkova koji – mada imaju duhovita imena (ap, daun, šarm, strejndž, top, botom) – grade svu poznatu materiju. Provera pretpostavke da se Higs raspada na dva botom kvarka je od ključnog značaja za modernu fiziku jer rezultati mogu ili da sasvim uzdrmaju sadašnje teorije i ukažu na novu fiziku ili da potvrde Standardni model, koji je zasnovan na ideji da Higsovo polje „daje“ masu kvarkovima i drugim elementarnim česticama.

Međutim, uočavanje ovog standardnog kanala na koji se Higsov bozon raspada uopšte nije lako, kao što se pokazalo tokom šest godina istraživanja nakon otkrića Higsa. Razlog za takve poteškoće je tehnički – Higsovi bozoni koji će se raspasti na botom kvarkove nastaju pri snažnim sudarima ubrzanih snopova protona u akceleratoru, ali pri ovim sudarima dešava se i mnogo drugih događaja i ima mnogo drugih načina na koji mogu nastati botom kvarkovi.

Zbog toga je teško, usled takvog pozadinskog „šuma“, izolovati signal ovog raspada Higsovog bozona, mada se, nasuprot tome, pokazalo da je sasvim lako detektovati mnogo ređe kanale, kao što je raspad Higsa na dva fotona. Kako bi se izdvojio signal, kolaboracije ATLAS i CMS su ukrštale podatke iz prve i druge faze rada akceleratora LHC, što je uključivalo sudare pri energijama od 7, 8 i 13 teraelektron-volti (TeV). Nakon toga je primenjena izuzetno složena statistička analiza, da bi na kraju oba tima izmerila brzinu raspada Higsa sa velikim statističkim nivoom poverenja (većim od „5 sigma“). Dobijeni rezultati su u saglasju sa predviđanjem Standardnog modela.

„Ovo merenje je prekretnica u istraživanju Higsovog bozona“, rekao je portparol kolaboracije ATLAS, Karl Jakobs, dodajući da je ono pokazalo kako su i ATLAS i CMS dostigli nivo dubokog razumevanja svojih podataka i kontrole pozadinskih procesa.

„Izvanredne perfomanse akceleratora LHC uz moderne tehnike mašinskog učenja omogućile su nam da postignemo ovaj rezultat ranije nego što smo očekivali“, rekao je Džoel Batler, portparol kolaboracije CMS, dodajući da su obe kolaboracije već uspele da vide sprezanje Higsa sa tau česticama, top  kvarkom, a sada i sa kvarkom botom.

Sa novim podacima, kolaboracije će moći da poboljšaju preciznost ovih i drugih merenja i da krenu i u potragu za raspadom Higsa na čestice koje se nazivaju mioni.

„Ovi divni i neočekivano rano dobijeni rezultati daju dodatnu motivaciju za naše planove da unapredimo LHC kako bismo suštinski povećali statistiku u istraživanjima“, rekao je Erhard Elsen, CERN-ov direktor za istraživanje i računarstvo.

Izvor: RTS.rs

Aerodrom Stansed u Londonu uveo je zabranu spavanja unutar terminala, a ukoliko se nekom od putnika to slučajno desi, probudiće ga aerodromska patrola. Londonski aerodrom uveo je specijalne kontrolore koji ne dozvoljavaju da ljudi spavajaju unutar terminala, dok se ova zona tokom noći ponekad i zatvara za putnike. Iz Stanseda su ovu odluku obrazložili u saopštenju u kom su naveli da postoje “brojni razlozi zašto se periodično zatvara zgrada terminala tokom noći – radovi na aerodromu u sklopu transformacije u vrednosti od 600 miliona, kao i omogućavanje čišćenja i drugih priprema za sledeći dan”.

U saopštenju podsećaju putnike da ne spavaju na terminalu i da ne stižu na terminal mnogo pre zakazanog leta. Portparol aerodroma rekao je britanskom Telegrafu da je bilo mnogo putnika koji su ostajali tokom čitave noći na terminalu, pojedini donesu “kamp krevete”, vreće za spavanje i drugu pokretnu opremu za spavanje kako bi izbegli plaćanje hotela. Kako objašnjavaju iz Stanseda, to zna da ometa ostale putnike i osoblje, koji ne mogu od njih da prođu ili da sednu.

“Postoji veliki broj opcija da se to izbegne, na aerodromu i u blizini postoji smeštaj. Postoji veliki broj hotela kao i opcija preko sajta Airbnb”, kaže portparol aerodroma.

On ističe da spavanje u sedećem položaju ne predstavlja problem, kao i da će se oni putnici kojima je tog dana otkazan ili odložen let, ukoliko im kompanija preko koje putuju ne obezbedi smeštaj, tretirati drugačije u odnosu na ovo pravilo. Popularni sajt “Spavanje na aerodromima” (Sleeping in Airports) sakuplja ocene i izveštaje putnika o aerodromima širom sveta. Sajt u ovom slučaju piše da mnogi aerodromi nisu zvanično uveli ovu zabranu i da vas neće izbaciti sa terminala, ali će vas pitati zašto niste u hotelu i tražiće vam dokaz da putujete sledećeg dana, preneo je B92. Sa druge strane, ističu na sajtu, postoje aerodromi koji olakšavaju putnicima da se odmore tokom velikih pauza između letova. Na primer, prošle godine je Aerodrom Sćiphol u Amsterdamu postavio krevete na rasklapanje za putnike kojima su letovi otkazani zbog snežnih oluja. Takođe, mnogi aerodromi u Americi rade slično. Među njima su Miami, Boston Logan, Dallas Fort Worth i Chicago O”Hare, navodi Telegraf.

Izvor: NOVOSTI.rs