Category Archive for: Hrvatska

Val prosvjeda pokrenut je u Beogradu poslije predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio aktualni srbijanski premijer Aleksandar Vučić

Studentski zbor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u nedjelju je solidarno podržao svoje beogradske kolege koji već tri tjedna organiziraju prosvjede ‘Protiv diktature’ u znak neslaganja s pobjedom Aleksandra Vučića na predsjedničkim izborima i s općim stanjem u društvu, ponajprije u obrazovanju.

Hrvatsku i Srbiju muče isti problemi – borimo se solidarno protiv samovolje pojedinaca, cenzure i instrumentaliziranja medija, borimo se za besplatno i javno dostupno obrazovanje koje ne može i ne smije služiti tržištu, već za obrazovanje koje treba služiti društvu i osloboditi se okova profita i kapitala, poručili su zagrebački studenti.

Zahvaljujući na iskazanoj potpori, studenti iz Beograda pozvali su na zajedničku borbu da bi “univerziteti i sveučilišta postali mjesta znanja i kritičkog promišljanja, a ne indoktrinacije; akademske autonomije, a ne partijske autokracije” te da visoke škole i fakulteti postanu instituciuje “koje zadovoljavaju društvene i individualne potrebe, a ne potrebe tržišta”, navedeno je u priopćenju proslijeđenom medijima.

Priopćenje su proslijedili studenti i studentice beogradskog prosvjeda ‘Protiv diktature’, a pridružili su im se Studentski pokret Novi Sad, Prosvjed protiv diktature i sistema Novi Sad i Protiv diktature Niš.

U priopćenju se navodi da su studenti “zajedno s ostatkom društva” izloženi posljedicama ekonomske krize zbog koje su većini uskraćena materijalna sredstva za stjecanje neophodnog obrazovanja, zbog čega su prinuđeni “na prerani, nisko plaćeni rad, kako bi izdržavali sebe i svoje obitelji”.

“Zato prosvjedujemo ne samo protiv ove vlasti, već se ujedno borimo za sasvim drugačije politike”, istaknuto je u priopćenju studenata iz Beograda.

Kolegama i kolegicama u Zagrebu poručuju da “prate i solidariziraju se” s njihovom borbom za akademsku samoupravu te da se bore za sveučilište “lišeno stranačkih interesa, utjecaja klera i institucionalnog nasilja”.

Val prosvjeda Protiv diktature pokrenut je u Beogradu poslije predsjedničkih izbora na kojima je 2. travnja s oko 55 posto glasova u prvome krugu pobijedio aktualni srbijanski premijer Aleksandar Vučić, a proširili su se i na Novi Sad, Niš, Kragujevac te na nekolikko drugih gradova u Srbiji.

Studenti zahtijevaju smjenu političke elite na čelu s Aleksandrom Vučićem, poštene i slobodne izbore, smjenu članova Republičkog izbornog povjerenstva i Regulatornog tijela za elektroničke medije, slobodu medija, reviziju popisa birača te uvođenje elektroničkog glasovanja.

Izvor: Tportal.hr

Kriza u Agrokoru, posrnulom poslovnom carstvu Ivice Todorića koje zapošljava 60.000 ljudi, glavna je tema u domaćim medijima već više od dva mjeseca. Podsjećamo na kronologiju

Da s najvećim domaćim poduzećem nešto stvarno nije u redu, nagađalo se još početkom studenog prošle godine. Tada je nekoliko bosansko-hercegovačkih portala objavilo vijest kako u prodavaonicama Konzuma više nema Coca Cole.

U Agrokoru su nam tada rekli da ‘suradnja s Coca Colom protječe u najboljem redu’. No fotografija čitatelja iz Sarajeva vrlo je jasno otkrila da Coca Cole u Konzumu stvarno nije bilo.

Desetak dana kasnije, Agrokor objavljuje da je refinancirao kredite od 840 milijuna eura i produljio rokove otplate za dvije do tri godine.

Probleme u Agrokoru početkom godine najavila je kreditna agencija Moody’s. Ona je odrezala Todorićevu kreditnu sposobnost uz objašnjenje da je prezadužen.

Mjesec dana nakon tog događaja, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov izlazi pred novinare u paradnoj uniformi, za koju je teško reći da ne podsjeća na generalske uniforme sovjetske Crvene armije, i poručuje:

‘Sberbank više neće kreditirati Agrokor. Svi dugovi se moraju vratiti ili će biti posljedica.’ Nakon ambasadorova nastupa Moody’s pokušava smiriti tržište i objavljuje da će Agrokor imati dovoljno novca da refinancira sve dugove u 2017. godini.

Zbog problema s plaćanjem, Todorić je navodno ušao i u vrlo ozbiljne pregovore s Coca Colom o prodaji Jamnice, no ti su pregovori zapeli na pitanju tražene cijene, o čemu je tportal detaljno izvijestio. Paralelno s vijestima o krizi likvidnosti, počinje pad dionica Todorićevih tvrtki na burzi, što dobro ilustrira što tržište misli o izgledima neke tvrtke u budućnosti.

Kriza je eskalirala nakon što je Vlada priznala da se sastala s Ivicom Todorićev i šefom njegovih financija Ivanom Crnjcem kako bi razgovarali o mogućnosti da ga država spašava od vjerovnika. Ubrzo se oglašavaju i iz Sberbanka, koji je Todoriću posudio nešto više od tri milijarde eura, navodeći kako motre situaciju, na što su iz samog Agrokora reagirali priopćenjem u kojem navode kako ‘rade na opcijama stabilizacije’.

Svjesni toga da Todorić sastanči s investitorima i Vladom, u akciju kreću i dobavljači. Najprije se sastaju u prostorijama Kraša gdje su usuglasili svoje stavove. Dan poslije, potpredsjednica Vlade Martina Dalić poziva ih k sebi jer i ona želi znati što su to opskrbljivači dogovorili. Na njezin nagovor, Todorić pristaje primiti dobavljače k sebi.

Zanimljivo, kada su počela nagađanja da je Agrokor kakav poznajemo gotov i da Vlada i vjerovnici od Todorića traže da odstupi s čela kompanije, ruska državna banka Sberbank počinje slati umirujuće signale navodeći kako će učiniti sve da se poslovanje Agrokora održi.

Navode da Rusija preko kredita želi preuzeti Agrokor, Herman Gref, predsjednik Uprave Sberbanka, karakterizira kao ‘plodove bolesnog uma’. Zanimljivo, na kraju press-konferencije Gref nije ostao dužan ruskom veleposlaniku u Hrvatskoj. Azimovljeve izjave nazvao je neprihvatljivima zato što su uzrokovale velike fluktuacije na tržištu.

Sberbank i ostali ruski vjerovnici Ivice Todorića do sredine ožujka vodili su kolo po pitanju krize u Agrokoru. Domaći dobavljači počeli su se doduše sastajati s Todorićem, no više su sreće imali s ministricom gospodarstva Martinom Dalić. Ona, premijer Andrej Plenković i ostatak Vlade krajem prošlog mjeseca shvatili su da je Agrokor previše važan za hrvatskog gospodarstvo da bi otišao u nekontrolirani stečaj i da im isto tako Rusi kradu šou.

U rekordnom roku rodio se ‘lex Agrokor’ ili Zakon o izvanrednoj Upravi koji je državi omogućio da preuzme upravljanje Agrokorom. Ta ideja na prvu loptu nije nikome dobro sjela. Burza je nastavila padati, ulagači su rasprodavali Agrokorove obveznice, a potpredsjednik ruske banke VTB rekao je kako sumnja da Todorić krivotvori financijske izvještaje. Moody’s je još jednom odrezao kreditni rejting.

Predzadnjeg dana ožujka, zbog sumnji da se neće moći naplatiti, vlasnik Orbica Branko Roglić aktivira zadužnicu na 12 milijuna kuna prema Agrokoru. Slijede ga i ostali dobavljači, u blokadu odlaze Konzum, Ledo, Jamnica, Zvijezda, Belje… Tportalovi izvori tvrde da Todorić napušta kompaniju! Pokazalo se da su bili u pravu. S najavama Todorićeva odlaska na scenu kratkotrajno stupa šef Sabora Božo Petrov koji je kao fizička osoba podnio kaznenu prijavu protiv Todorića zbog navodnog falsificiranja financijskih izvještaja.

U idućim danima slijedi mučno natezanje oko takozvanog standstill ugovora kojim bi se odgodile sve Agrokorove obveze i postavilo novog šefa Uprave koji bi vodio restrukturiranje. Agrokor i banke potpisuju standstill, ali dobavljači ne grizu, već drže tvrtke u blokadi i čekaju aktivaciju ‘lex Agrokora’.

Kao spasitelj Todorićeva koncerna pojavljuje se menadžer Antonio Alvarez Treći. On je predstavio svoj tim od devet stručnjaka koji trebaju preokrenuti Agrokor. Alvarezova pojava umiruje hrvatsku javnost, ali ne i Tonija Balažića, šefa Mercatora koji daje ostavku. Postaje jasno zašto dobavljači nisu potpisali standstill – sporne su mjenice. Dobavljači su, naime, isporučivali robu Agrokoru, zauzvrat su dobivali mjenice koje su prodavali faktoring društvima. Tako su i banke i dobavljači posredno kreditirali Agrokor, a problemi su nastali kada je Agrokor više nije mogao servisirati svoje dugove pa su faktoring kuće krenule u naplatu mjenica od dobavljača.

Iako je osebujni Alvarez djelovao umirujuće na dio javnosti, dobavljače nije uvjerio. Neki od njih zazivali su i povratak Todorića. Pregovori na liniji banke – dobavljači više nisu imali smisla pa je šef Dukata Alen Fontana presjekao: Ili dogovor, ili robe više neće biti. A bez robe nema ni Agrokora.

Ubrzo nakon ultimatuma dobavljača, Ivica Todorić potpisuje aktivaciju ‘lex Agrokora’ i poručuje: ‘sve što sam gradio 40 godina dajem u ruke državi’. Kraj ere Todorića ujedno je i početak ere Ante Ramljaka, državnog povjerenika za Agrokor.

Ubrzo po njegovu imenovanju, stvari počinju funkcionirati. Njegov dolazak pozdravlja struka, a nakon nekoliko razgovara s dobavljačima i bankarima roba se počinje vraćati u Konzum. Smiraj situacije pred Uskrs osjetili su i radnici Agrokora nakon što su im isplaćene plaće.

U 90 dana panike, odnos snaga dramatično se promijenio. Ivica Todorić se maknuo i napravio mjesta za državnog povjerenika koji je vrlo brzo, barem kratkotrajno, uspio umiriti zaraćene strane. Povjerenik će s Vladom pokušati restrukturirati Agrokor, koji je i dalje, unatoč povlačenju s funkcije, Todorićevo vlasništvo.

Izvor: Tportal.hr

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki Altera savjetovanje i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki Altera savjetovanje u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Veliko Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partner u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu.

IZvor: Dnevnik.hr

Njemačkim filmom “Gol među vukovima”, koji prikazuje pokušaje skupine zarobljenika u nacističkom logoru da spase trogodišnje dijete, u subotu navečer otvoren je jedanaesti Festival tolerancije, u okviru kojega će se do 14. travnja u Zagrebu prikazati više od sedamdeset filmova kojima je cilj promicati ideje tolerancije, dijaloge i poštivanja drugih.

Iako se filmovi koji se prikazuju na festivalu tematski razlikuju, zajedničko im je što pokušavaju potaknuti gledatelja da promišljaju ono što se danas događa, ne bi li spriječili da se ponove tragedije iz povijesti.
Njihove su teme različite, od jačanja fašizma, negiranja holokausta, povećanja predrasuda prema izbjeglicama, kršenjima prava žena i homoseksualnih osoba.
“Ove smo godine izabrali filmove da budu što jači i da što jače prikažu što su fašisti napravili ovoj zemlji, ali ne samo ovoj zemlji nego i čitavoj Europi”, rekao je Branko Lustig, predsjednik i osnivač Festivala tolerancije.
Izrazio je nadu da je festival u dosadašnjih jedanaest godina uspio utjecati na mladež Zagreba i ljude “kako bi znali što ih čeka ako nekad izaberu fašizam ili neonacizam”.

“Uvijek govorim kako se fašizam ne smije ponoviti, no ne znam jesam li prikazao mladim ljudima što je to što se nikada više ne smije dogoditi, no filmovi govore upravo o tome i svatko si tu poruku mora usaditi u glavu”, dodao je.

Otvarajući festival, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je organizatorima na ustrajnosti u organizaciji festivala, osobito Lustigu podsjetivši na njegove  riječi prilikom zajedničkog posjeta Auschwitzu o tome kako “mržnja razara, oprost je smiraj duše a zaborav gubitak identiteta”.
Izvijestio je kako su ovih dana dovršeni dogovori s HŽ-om o postavljanju spomenika žrtvama holokausta ispred pošte na Glavnom kolodvoru, a uskoro će se objaviti i natječaj za njegovu izradu te će ga ovoga ljeta predstaviti i u Jeruzalemu.

“Ponosni smo što svake godine uspijevamo napraviti sve bolji program”, rekla je Nataša Popović, direktorica Festivala, ukazavši na ovogodišnji bogati popratni program, s nizom diskusija koje se tematski nastavljaju na filmove.
Film koji je otvorio festival, “Goli među vukovima” Philippa Kadelbacha nagrađivana je filmska reinterpretacija istoimenog romana Bruna Apitza iz 1958. koji je postalo simbolom antifašističkog pokreta otpora u Istočnoj Njemačkoj.

Na programu u subotu je i film “Disanje”, koji će se prikazati  u nazočnosti njegova redatelja, austrijskog autora Karla Markovicsa.
Osim te priče o mladiću koji nakon izlaska iz popravnog doma pokušava pronaći svoje mjesto u društvu, Markovics će u Zagrebu predstaviti svoje filmove “Magla u kolovozu”, utemeljen na istinitoj priči o trinaestogodišnjaku žrtvi nacističkog režima, te “Supersvijet”, priču o Bogu i svijetu.

Za večer otvorenja odabran je i “Mogući život” Ivana De Mattea, najavljen kao film o nadi, mogućnostima, snazi žena, sposobnosti da svaki puta započnete svoj život iz početka.

Filmski program donosi dugometražne, kratkometražne, dokumentarne, dječje i animirane filmove europske i svjetske produkcije,  a popratni program izložbe, koncerte, promocije knjiga i tradicionalna edukacijska jutra na kojima je dosad sudjelovalo više od dvadeset tisuća mladih. U okviru popratnog programa prošli je tjedan već otvorena izložba Arika Braurera u Muzeju za umjetnost i obrt, na kojoj se taj svestrani austrijski umjetnik predstavio ilustracijama za liturgijsku knjigu hagadu. Održat će se i festivalski market na kojemu će se predstaviti barcelonski Human Rights Film festival, jedan od najstarijih festivala o ljudskim pravima u Europi, a posjetitelji festivala moći će saznati i sve o povijesti Židovskog muzeja iz Beča, prvog takvog u Europi.

Festival se održava na nekoliko lokacija u Zagrebu – u Kulturno-informativnom centru te kinima Europa i Tuškanac. Ulaz na sva festivalska događanja tradicionalno je besplatan.

Izvor: Hina.hr

“Upravo smo završili konstruktivan sastanak s odborom za koordinaciju banaka koji je uključio Erste banku, Banku Intessa, Raiffeisen, Sberbank, Unicredit i VTD banku. Oni nastavljaju podržavati poslovanje grupe i posebno nastavljaju podržavati sve doprinose dobavljača i zaposlenika u ovo teško vrijeme. Oni su jednoglasno iskazali svoju podršku i namjeravaju financirati operativne finacije i operativno financijsko poslovanje grupe, pod uvjetom prioriteta pod novim Zakonom o postupku izvanredne uprave trgovačkim društvima od sistemskog značaja koji je upravo izglasan u Saboru Republike Hrvatske”, poručio je Alvarez.

“Njihova predanost i odluka ovisi o odlukama kreditnih odbora i banaka koji su u ovom procesu. Oni zajedno sa svojim savjetnicima surađuju s nama kako bi se pronašlo rješenje. Ujedno kompanija razmatra i druga rješenja”, rekao je novi šef Agrokora.
Kriza u Agrokoru ne jenjava, a nakon poruke dobavljača da mogu izdržati još svega 24 sata bez konkretnog dogovora s bankama i nakon podnesenog zahtjeva za pokretanjem stečaja Konzuma, medijima se obratio Antonio Alvarez III.

Izvor: Dnevnik hr

Hrvatska će uskoro dobiti najveći zabavni park u ovom dijelu Europe. Uz domaće ulaganje, posao će naći stotinu zaposlenika, a Biograd već ovog ljeta pravu turističku atrakciju.

U Biogradu je trenutačno jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj. Na 45 tisuća četvornih metara površine nastat će zabavni park kakav Hrvatska još nije vidjela.

Atrakcije su već stigle. Među njima je 30 metara visok Adria Eye, s kojeg će se vidjeti more i otoci, ali i mnoštvo drugih sadržaja za zabavu i podizanje adrenalina. Sve to na mjestu gdje se spajaju sjeverni i južni Jadran.

“Smatramo da je Biograd bio idealna lokacija za ovakav park. Ta investicija je potpuno domaća. Uloženo je oko 95 milijuna kuna”, kaže Boris Kovaček, direktor Fun parka Mirnovec.

Najveći zabavni park u ovom dijelu Europe bit će podijeljen u 3 cjeline. Činit će ga Divlji zapad, Gusarski grad i Svemir. Već je i poznato da će ulaznice stajati od 100 do 190 kuna.

Na mjestu gdje su sada građevinski radnici, prvi bi posjetitelji trebali ući već krajem lipnja, a u prvoj godini poslovanja očekuje ih se i do 200 tisuća

Naći će tu i ugostiteljski sadržaji, suvenirnice. Od najveće ulaganja u hrvatskoj industriji zabave velika su očekivanja.

Izvor. Dnevnik.hr

Snimanje će se odvijati na otoku Pagu od 3. do 29. travnja, a na setu će raditi 85 hrvatskih filmskih djelatnika te će biti angažirano i 60 domaćih statista

Epizode televizijske serije američke kabelske kuće AMC “The Terror”, kojoj je jedan od producenata Ridley Scott, u travnju će se snimati na Pagu, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski audiovizualni centar.

Serija se temelji na adaptaciji istoimenog romana Dana Simmonsa, a prati pomorsku ekspediciju iz 1847., predvođenu kapetanom Johnom Franklinom (Ciaran Hinds) i njegovim pomoćnikom Francisom Crozierom (Jared Harris), koja dvije godine ostaje zarobljena u ledu. Brod napada misteriozni predator što uhodi posadu te ju prisiljava na neizvjesnu i očajničku igru preživljavanja.

Scenaristi i kreativni producenti serije su David Kajganich (“Istinita priča”, “Rasprskavanje”) i Soo Hugh (“The Whispers”, “Ubojstvo”). Izvršni producenti su Ridley Scott (“Dobra žena”, “Čovjek u visokom dvorcu”) i David W. Zucker (“Dobra žena”, “Čovjek u visokom dvorcu”) iz tvrtke Scott Free, Alexandra Milchan (“Vuk s Wall Streeta”) i Scott Lambert (“Paranoja”) iz tvrtke Emjag Productions te Guymon Casady (“Igra prijestolja”, “Steve Jobs”) iz Entertainment 360. Scott Free, Emjag Productions i Entertainment 360 produciraju seriju u suradnji s AMC Studios.

AMC je naručio 10 jednosatnih epizoda, a premijera se očekuje tijekom 2017. godine.

Snimanje će se odvijati na otoku Pagu od 3. do 29. travnja, a na setu će raditi 85 hrvatskih filmskih djelatnika te će biti angažirano i 60 domaćih statista.

“‘The Terror’ se u Hrvatskoj snima i uz pomoć mjera filmskih poticaja, kojima se produkcijama jamči povrat 20 posto lokalno ostvarenih troškova. U pet godina postojanja ovih mjera 34 produkcije snimale su u Hrvatskoj i potrošile gotovo 400 milijuna kuna te su, osim ekonomske dobrobiti, osigurale i svjetsku promociju domaćih lokacija. Trend privlačenja najboljih svjetskih produkcija se, uz netom završeno snimanje Robina Hooda u Dubrovniku, evidentno nastavlja”, ističu iz HAVC-a.

Izvor: Direktno.hr