Category Archive for: Hrvatska

Dvanaest posto Hrvata ponudilo bi novac da dobiju ili zadrže posao, pokazalo je istraživanje o rasprostranjenosti prijevara provedeno u regiji Europe, Bliskog istoka, Indije i Afrike (EMEIA), koje je predstavljeno u petak tijekom konferencije ‘Jačanje integriteta hrvatskih poduzeća u suzbijanju korupcije – Izazovi korporativne usklađenosti’

Tu konferenciju, povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, organizirale su Međunarodna trgovačka komora Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora (HGK) te Veleposlanstvo Kraljevine Norveške. Predstavljajući rezultate istraživanja o rasprostranjenosti prijevara, menadžerica u Odjelu za istrage prijevara Ernst&Young Zorica Palac istaknula je da je istraživanje provedeno od studenoga 2016. do siječnja ove godine na uzorku od 4.100 ljudi u 41 zemlji svijeta, od čega je 100 osoba bilo iz Hrvatske. Ispitani su bili na različitim pozicijama, od radnika do najvišeg menadžmenta.

Na pitanje ‘biste li ponudili novac da dobijete ili zadržite posao’ 12 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je potvrdno. Pritom je zanimljivo da bi se za takvu koruptivnu radnju teže odlučili zaposlenici stariji od 45 godina – tek jedan od 10 anketiranih napravio bi to. Nadalje, zaposlenici u Hrvatskoj najčešće niti ne znaju kome bi prijavili uočene nepravilnosti vezane uz korupciju. Tako je na pitanje ‘postoji li u vašoj organizaciji linija za prijavu nepravilnosti’ tek šest posto hrvatskih ispitanika odgovorilo potvrdno.

S druge strane, čak 67 posto ispitanih hrvatskih zaposlenika ne bi prijavilo nepravilnosti i to isključivo zbog straha za osobnu sigurnost. Na globalnoj razini, jedan od rezultata istraživanja pokazao je da su zaposlenici na višim pozicijama, prije od onih na nižim, spremni dati lažnu informaciju kako bi time poboljšali svoju poziciju unutar tvrtke. ‘Prijevarne sheme postaju sve sofisticiranije i brzo se mijenjaju. Rezultati ankete otkrivaju i nedovoljnu osviještenost zaposlenika, poslovnih partnera i kupaca o prijevarama’, tvrdi Palac.

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić rekao je da je korupcija destruktivan i štetan fenomen koji loše utječe na gospodarstvo, kao i da Hrvatska ima svoje uspone i padove pri borbi s korupcijom. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović smatra da je korupcija nepoželjna društvena pojava s mnogo pojavnih oblika, kao što su primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju, prijevare, tajni sporazumi i slično. Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić navela je da je korupcija globalni problem, prisutan u gotovo svim porama društva, pogotovo u ekonomiji.

Izvor: TPORTAL.hr

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 287,8 milijardi kuna, što je smanjenje i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, a kako se nastavlja rast gospodarstva, analitičari Raiffisenbank Austria (RBA) očekuju da će u ovoj godini biti smanjen udjel duga u bruto domaćem proizvodu (BDP)

U kolovozu je javni dug bio niži za 900 milijuna kuna ili 0,3 posto u odnosu na srpanj, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 2,8 milijardi kuna ili jedan posto, navodi se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

‘Pad javnog duga predvođen je smanjenjem inozemne komponente javnog duga, koja je krajem kolovoza iznosila 102 milijarde kuna i činila 35,4 posto ukupnog javnog duga’, navodi se u analizi, objavljenoj u srijedu. Na mjesečnoj je razini zabilježen pad inozemne komponente za 900 milijuna kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini pad iznosio 8,9 milijardi ili 8 posto.

‘Bitno drugačija kretanja zabilježila je unutarnja komponenta javnog duga, koja je krajem kolovoza iznosila 185,8 milijardi kuna i tako činila preostalih 64,6 posto ukupnog javnog duga’, ističu analitičari RBA. Unutarnja komponenta javnog duga zabilježila je na mjesečnoj razini stagnaciju, dok je na godišnjoj razini porasla za 6,1 milijardu kuna ili 3,4 posto.

‘Iako je država u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 milijardi eura euroobveznica na europskom primarnom tržištu, dok je 5,8 milijardi kuna izdala na lokalnom tržištu, budući da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti. Štoviše, nova izdanja svakako će poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata’, poručuju analitičari RBA.

S obzirom da se nastavlja rast gospodarstva, analitičari RBA očekuju daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini prema razini od 80 posto.

Izvor: TPORTAL.hr

Paljenjem prve svijeće na Manduševcu i lampica u Zrinjevcu službeno je počeo najbolji advent u Europi. Zagrebačko središte sljedećih će četrdeset dana živjeti u blagdanskom ritmu, a ugostitelji već trljaju ruke.  Na frekventnim lokacijama, poput Tomislavova trga i Zrinjevca na primjer, u mjesec dana može se zaraditi i 60.000 kuna.

Jučer je otvoreno klizalište Ledeni park na Tomislavcu, Fuliranje na Strossmayerovu trgu, blagdanski sajmovi na Zrinjevcu, Trgu bana Josipa Jelačića, Europski trg te Vila Prekrižje, koju je za advent ustupila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Danas će se otvoriti adventske lokacije na Gornjem gradu, Vranyczanyjeva poljana, Klovićevi dvori, plato Gradec i tunel Grič.

Predstavljena je i jedna od većih novosti ovogodišnjeg adventa – hologrami u Arheološkom muzeju, a brojni građani uživali su u besplatnom tramvajskom prijevozu, posebnoj pogodnosti tijekom svakog vikenda do 7. siječnja, a sve kako bi centar grada bio što manje zagušen prometom i što ugodniji za obilazak.

Manje lokacija

Iako je ove godine manje lokacija, Turistička zajednica Grada Zagreba nada se da će posjetitelja biti više nego dosad, uz napomenu da su se okrenuli kvaliteti, a ne kvantiteti. Prošle godine samo zbog adventa u Zagreb je došlo 95.000 turista, koji su ostvarili 170.000 noćenja, što je u odnosu na prosinac 2015. porast od 34, odnosno 37 posto. Ukupna potrošnja tijekom adventa iznosila je 440 milijuna kuna, od čega je polovica potrošena na hranu i piće. Ugostiteljska ponuda ove je godine bolja nego ikad, odavno je nadišla kobasice, fritule i kuhano vino, a poznatiji restorani otvorili su štandove na frekventnim lokacijama. Osim toga, ovogodišnji advent više je nego dosad fokusiran na kulturne sadržaje pa se mogu razgledati brojne izložbe, poput one o Nikoli Tesli u HDLU.

Izvor: Jutarnji.hr

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a zahvaljujući rekordnoj turističkoj sezoni i jačanju osobne potrošnje, očekuje se rast gospodarstva od 3,5 posto, najbrži u posljednjih 10 godina.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u proteklom kvartalu poraslo za 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 3,3 do 3,9 posto. Bit će to već 12. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini. Ostvare li se procjene makroekonomista, rast od 3,5 posto bio bi najbrži od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je gospodarstvo također poraslo po toj stopi.

Turizam i rast plaća potaknuli potrošnju

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

“Najznačajniji doprinos rastu BDP-a očekujemo od rasta potrošnje kućanstava, zahvaljujući poreznoj reformi, turizmu i rastu povjerenja potrošača, te izvoza usluga”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 37 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U trećem je tromjesečju maloprodaja skočila za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.958 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,9 posto ili 334 kune.

„Prosječne neto plaće nastavljaju rasti po stopama od oko 6 posto, troškovi financiranja nalaze se na povijesno najnižim razinama, a možda najveći poticaj dolazi od rezultata turističke sezone“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nakon što je turizam lani zabilježio rekordne dosege, i ova će godina, po svemu sudeći, biti rekordna. U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 82 milijuna noćenja, 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je broj dolazaka turista porastao za 13 posto, na 16 milijuna, pokazuju podaci DZS-a.

“Osim što je turizam radno intenzivni segment gospodarstva, uzimajući u obzir strukturu smještajnih kapaciteta, prihodi od turizma značajno povećavaju dohodak kućanstava”, navodi se u anketi Hine.

Rast izvoza i industrijske proizvodnje

Pozitivno je na gospodarstvo utjecao i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost robnog izvoza dosegnula je 75,45 milijardi kuna, što je 13,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 10,3 posto, na 121 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske robne razmjene u prvih devet mjeseci uvećan za 2,3 milijarde kuna ili 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Unatoč dinamičnom rastu robnog izvoza, procjenjujemo da je i na razini trećeg kvartala zabilježen rast uvoza i robnog deficita, dinamičniji nego u prošloj godini, što umanjuje rast BDP-a u odnosu na ostvareni rast potražnje”, navodi jedan od makroekonomista u anketi.

S druge strane, nakon kratkotrajnog poremećaja u drugom kvartalu zbog krize u Agrokoru, rast industrijske proizvodnje ponovno se ubrzao. Tako je u trećem tromjesečju stopa rasta proizvodnje dosegnula 2,9 posto na godišnjoj razini, dok je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 2,1 posto.

Otpornost na krizu u Agrokoru

Makroekonomisti procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen i rast investicija, već deveti kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,2 posto na godišnjoj razini.

“Ocjenjujemo da je rast državne potrošnje, blago iznad 1,5 posto, nastavljen i u trećem tromjesečju, dok su investicije nastavile rasti po skromnijim stopama, dijelom obeshrabrene i neizvjesnošću oko Agrokora te slabijim od očekivanih povlačenjem sredstava iz EU fondova”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Dodaje i da kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini. Nedavno je i Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama poručila da se hrvatsko gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru, pa je zbog toga povećala procjene rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 3,2 posto.

Povećanje procjena rasta za 2017.

I neki domaći makroekonomisti povećali su posljednjih mjeseci svoje procjene. Tako prema najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3 posto, kao i lani, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,9 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,8 do 3,1 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3 na 3,3 posto, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenu povećao s 2,9 na 3,1 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Izvor: HINA.hr

Rijeka, grad koji 2020. godine treba da postane kulturna prestonica Evrope, želi da obnovi i prikaže rđom nagrizenu jahtu “Galeb” nekadašnjeg jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita, ali je to izazvalo zgražavanje hrvatske nacionalističke ekstremne desnice, piše “Njujork tajms”.

Gradski zvaničnici su odvojili 20 miliona evra da bi popravili propalu gradsku infrastrukturu, a razmišljaju i da odvoje 30 miliona evra za finansiranje kulturne obnove. Kao centralni simbolični deo tog preobražaja odabran je pomorski relikt prošlosti – gotovo 80 godina star “Galeb”. Nekada slavni brod mornarice bivše Jugoslavije, koji je korišćen i za obuku, već godinama rđa u riječkoj luci. “Galeb” sada pruža nadu za Rijeku koja se bori da oživi svoju privredu, nakon gotovo kolapsa teške industrije i proizvodnog sektora krajem 1980-ih godina. Ako bude kako su gradski zvaničnici zamislili, Titova jahta će postati muzej u kome će biti prikazana složena istorija Rijeke i poslužiti kao mesto nacionalnog ponosa.

Titovo kontroverzno nasleđe, međutim, ugrožava taj plan, piše Njujork tajms. Ekstremno desničarski nacionalisti, koji su se, navodi njujorški list, poslednjih godina ulili u glavni tok hrvatske politike, tome se žestoko protive. Oni su odlučni da sahrane Titovu komunističku istoriju i ožive narativ Nezavisne države Hrvatske iz Drugog svetskog rata. Tita, koji je svojevremeno bio slavljen i koga su se plašili, neki opisuju kao heroja antifašističke borbe koji je šest jugoslovenskih republika, među kojima i Hrvatsku, držao zajedno. Drugi ga nazivaju komunističkim diktatorom koji je očistio svoje neprijatelje.Tito je jahtu “Galeb”, izgrađenu 1938. u Đenovi, koristio kao svoju ploveću rezidenciju, kao jugoslovensku ambasadu i kao brod za zabave. Na njoj je ugostio svetske lidere i holividske zvezde, poput Elizabete Tejlor i Ričarda Bartona.

Kao jugoslovenski predsednik, Tito je na “Galebu” obavio 49 putovanja na četiri kontinenta, uključujući državnu posetu Britaniji 1953. godine, gde je bio prvi komunistički lider koji se posle rata susreo sa Vinstonom Čerčilom. Taj brod je, takođe, bio inkubator za jednu Titovu ideju – Pokret nesvrstanih. Za neke liberalne političare u Hrvatskoj, restaurisani “Galeb”, dug 115 metara, bio bi savršeni simbol Titovih veza sa Rijekom i regionom. Ekstremna desnica, međutim, izjednačava Tita sa Jugoslavijom, koju smatra ugnjetačkom. Nacionalisti žele da njegovo ime izbace iz udžbenika. Da bi jugoslovenske republike decenijama držao zajedno, Tito je vladao gvozdenom rukom i slamao svaku najavu nacionalizma, piše Njujork tajms.

Posle njegove smrti, nacionalizam je nabujao i Jugoslavija se raspala.

Dok arhitekte i dizajneri u Rijeci prave planove kako da od starih fabrika, skladišta i lučkih postrojenja naprave muzeje, umetničke galerije, muzičke sale i pozorišta, uticaj ekstremno desničarskih nacionalista u Hrvatskoj povećava strahovanja da će ta zemlja slediti sve više autokratski stil vladanja kakav je u Mađarskoj i Poljskoj, piše Njujork tajms.

Izvor: RTS.rs

Ivica Todorić, većinski vlasnik Agrokora, ali i članovi njegove obitelji pod sve su većim pritiskom zbog blokada imovine koje su provedene ili su predložene na sudovima ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu

Kako doznaje Jutarnji list, uz blokade koje se provode na temelju rješenja Županijskog suda u Zagrebu radi osiguranja u istrazi inkriminirane protupravne imovinske koristi, blokade njegove imovine ishodila je i ruska Sberbanka. I to ne samo imovine Ivice Todorića, nego i sina Ante, a ujedno pokušavaju ishoditi blokade imovine još nekih članova njegove obitelji.

Radi se o blokadama o kojima je govorio sudac Richard Blake kada je Todoriću odredio relativno nisku jamčevinu od 100.000 funti i pritom pojasnio da Todorić baš i nije u mogućnosti prikupiti veliki novčani iznos zbog blokade njegove imovine kako u Engleskoj tako i u inozemstvu.

Naime, Sberbanka očito je već tada na nadležnom sudu u Londonu ishodila blokade tamošnje imovine Ivice i Ante Todorića, a sve na temelju posljednjeg zaduženja Agrokora kod Sberbanke od 100 milijuna eura, za koji su oni garantirali i osobnom imovinom. Tim je ugovorom o kreditu i bila dogovorena nadležnost suda u Londonu u slučaju spora. Sberbanka je na taj način, piše Jutarnji list, Ivici i Anti Todoriću blokirala sve njihove račune u toj zemlji, dok nije poznato imaju li oni tamo i druge imovine te je li bilo i daljnjih blokada.

Međutim, Sberbanka se očito dala i u “potragu” za drugom imovinom Ivice Todorića i s njim povezanih osoba. Županijsko državno odvjetništvo preko Županijskog suda je blokiralo “samo” četvrtinu dvorca Kulmer koji glasi na Ivicu Todorića, jer se pribavljanje nezakonite koristi stavlja na teret samo njemu.

No, u međuvremenu je Sberbanka krenula u proceduru kako bi stavila zabilježbe na ostatak Kulmera. Pritom su krenuli i na dijelove koji pripadaju obojici sinova, kao i kćeri Ivice Todorića, podnijevši Općinskom građanskom sudu u Zagrebu odgovarajuće tužbe kojima žele dokazati da je cijeli Kulmer podoban za namirenje naplate spomenutog zajma po ugovorenoj klauzuli o garanciji vlastitom imovinom.

izvor: TPORTAL.hr

Bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina otišao u mirovinu i otada dva do tri puta godišnje odlazi na “bauštelu” u Njemačku ispričao je kako funkcionira sustav odlaska na rad “na crno”.

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio sve do Oluje, više je puta ranjavan, ali kad je završio rat, bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Iako je još relativno mlad, ne može se preseliti u Njemačku i tražiti tamo legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1000 eura, ispričao je za Deutsche Welle, no želio je ostati anoniman, odnosno za potrebe priče zove se Tomislav.

Kaže kako su ga na rad “na crno” u Njemačkoj prisilile teške prilike u Hrvatskoj, jer unatoč, za hrvatske pojmove, visokoj mirovini od 4000 kuna, troškovi života ipak su preveliki. Supruga je nezaposlena, a imaju i dijete koje se školuje.

“Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1600 kuna mjesečno, 2000 kuna ide na hranu i osnovne kućne potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram samo za putnu kartu i marendu dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece”, ispričao je Tomislav.

U Njemačku stoga odlazi ilegalnim kanalima, a u 90 posto slučajeva tamo onda radi na “baušteli”.

Osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici angažiraju se i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Zanimljivo je pritom da većina Hrvata želi u Njemačkoj raditi za Nijemce jer ih Hrvati varaju.

“Ako radiš kod naših ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva “lišo”. Taj dio naših ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ne žele ni platiti, nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod “Švaba” ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke”, ispričao je.

Objasnio je i kako točno izgleda raditi “na crno” u Njemačkoj.

“Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas – koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo se nikad ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao”, rekao je.

Po turi se može zaraditi oko 2000 eura, i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva riješen im je smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama.

“Rad subotom plaćen nam je u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po 8 do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1800 do 2300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2500 do 3000 eura po turi”, zaključio je.

Izvor: DNEVNIK.hr