Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Politička kriza u BiH dovela je građane u situaciju da uopće ne znaju postoji li parlamentarna većina na državnom nivou i da li Vijeće ministara BiH funkcioniše samo u tehničkom mandatu.

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović zakazao je nastavak 42. sjednice Zastupničkog doma za 7. mart 2017. godine. Riječ je o sjednici koja je prekinuta 16. februara nakon nedolaska zastupnika iz entiteta Republika Srpska zbog najavljene revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Javnosti još uvijek nije poznato da li će sjednica uopće biti održana s obzirom na to da je predsjednik SDS-a Vukota Govedarica izjavio da je upitna parlamentarna većina. Inače, SDS je jedna od političkih stranaka koje su okupljene u Savezu za promjene, a koje zajedno sa SDA, HDZ-om i SBB-om čine vlast na državnom nivou.

Odluku o tome da li će njihovi zastupnici prisustvovati sjednici Zastupničkog doma nije donio ni SNSD koji je dio opozicije u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovu informaciju potvrdio je za Klix.ba zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu PSBiH Lazar Prodanović.

Prodanović nam je kazao da će SNSD donijeti konačne odluke tokom naredne sedmice, odnosno nakon sjednice Predsjedništva ove stranke i sjednice Narodne skupštine RS-a.

Za ponedjeljak (27. februar) zakazana je 22. posebna Narodna skupština RS-a sa samo jednom tačkom dnevnog reda: “Informacija o Zahtjevu za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore”.

Ostaje nejasno i na koji način će funkcionisati Vijeće ministara BiH jer je predsjednik SDS-a najavio da ovaj organ izvršne vlasti definitivno ulazi u tehnički mandat.

U prijevodu, tehnički mandat znači da Vijeće ministara BiH nastavlja svoj rad samo na neophodne aktivnosti koje osiguravaju izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza te koje su potrebne za nužno funkcionisanje BiH sve dok Parlamentarna skupština BiH ne odobri novi saziv Vijeća ministara.

Funkcionisanje Vijeća ministara BiH u tehničkom mandatu i blokada rada Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH predstavljaju poseban problem s obzirom na to da je Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio bh. vlasti da imaju samo nekoliko sedmica da sprovedu reforme koje su uvjet za drugu tranšu kredita.

Da ne postoji većina na državnom nivou potvrdio je jučer i Glavni odbor SDS-a koji je najavio da će se u narednom periodu u bh. institucijama raditi isključivo na zaštiti interesa Republike Srpske te da SDS prekida svaku saradnju s Bakirom Izetbegovićem.

Izvor: Klix.ba

Kada je austrijski vojskovođa Eugen Savojski 1697. godine krenuo u pohod na Bosnu, došavši do Vranduka, kako se navodi u historijskim dokumentima, uočio je koliko je teško osvojiti ovaj grad i jednostavno ga je zaobišao.

Tako je i danas. Grad i tvrđavu Vranduk, koji su sagrađeni na visokoj stijeni iznad klisure i nalaze se na oko 14 kilometara sjeverno od Zenice, samo rijetki posjećuju.

Kaciga i štit

U srednjem vijeku Vranduk je bio jedan od kraljevskih gradova, a u osmanskom periodu tvrđava je služila kao politički zatvor u kojem su skončali brojni politički krivci, uglavnom kadije i muftije.

Ekipa „Dnevnog avaza“ posjetila je tvrđavu Vranduk, ali u nju nismo mogli ući jer je zimi zatvorena. Naišli smo, međutim, na toplo gostoprimstvo mještana, koji i danas čuvaju višestoljetnu tradiciju i pričaju najljepše priče o svom mjestu.

Zijad Čamdžić je kovač i izrađuje razne predmete od metala. Mnogi su ga prozvali jednim od posljednjih čuvara bosanskog kraljevstva, i to s razlogom. Ima 50 godina i jedini u Vranduku posjeduje opremu koju su nosili čuvari bosanskih kraljeva. Kako bi pozirao našem fotoreporteru ispred tvrđave, obukao je plavo-bijeli ogrtač, stavio kacigu, štit s grbom kraljevske porodice Kotromanić, uzeo aluminijski mač i koplje.

– Ovako su čuvari pred ulazom u stare kraljevske odaje čuvali svoje vladare. Ogrtač mi je skrojila supruga, a ja sam u mojoj radionici izradio sve ostale predmete. Tako se prije Bosna branila od neprijatelja, mač spreman za pojasom, kaciga na glavi, koplje u jednoj, a štit u drugoj ruci – kaže Čamdžić.

Takva herojstva ostala su samo kao sjećanja koja se prenose s koljena na koljeno. A kako se danas živi u Vranduku, pitali smo njegove mještane. Iako su donedavno imali tri prodavnice, danas nemaju nijednu. Nema ni apoteke, doma zdravlja. Stanovništvo je uglavnom starije.

Jedan od najstarijih mještana je 83-godišnji Hazim Mujezinović. Vidjevši novinare, zastaje i rado pristaje na razgovor. Na naše pitanje kako je, u šali odgovara:

– Kao država naša. Ovdje sam rođen i ovdje sam cijeli život proveo. Ne bih mogao nigdje drugo. Živim sa suprugom, penzionerski. Oboje smo invalidi, ona 90, a ja 100 posto. Radio sam na prvoj visokoj peći u „Željezari“ u Zenici. Eh, sine, kad bih ti sad počeo pričati… – kaže Mujezinović i odlazi polako oslanjajući se na štap i kišobran.
Zaštita države
Desetak metara dalje, uz same zidine tvrđave, papiriće i druge otpatke kupi Enes Fetić. Cijeli život je proveo tu, a penziju je, kao i većina mještana, zaradio u „Željezari“.

– Ljeti ovdje poneko i dođe da vidi tvrđavu. Zimi je pusto. Ja ponekad izađem i malo počistim. Ovo je tvrđava pod zaštitom države i trebamo je čuvati i održavati. Ako nećemo mi, ko će – govori on.

Ispod tvrđave nalazi se džamija Sultana Mehmeda Fatiha, za koju se smatra da je sagrađena u ime ovog sultana, za vrijeme njegove vladavine od 1451. do 1481. godine. Tako Vranduk spada među prva mjesta u BiH u kojima je podignuta džamija.

Grad Vranduk – srednjovjekovna utvrda s džamijom proglašen je nacionalnim spomenikom i istinsko je blago naše zemlje.

Legenda o hljebu i lepinji
Zijad Čamdžić zna brojne legende o vrandučkoj tvrđavi. Jednu od njih, pod nazivom „Hljeb i lepinja“, ispričao nam je i pokazao dokaz o njenoj istinitosti uklesan u zidine.

– Kada se u 15. ili 16. vijeku zidao drugi bedem tvrđave s puškarnicama, u zemlji su vladale suša i glad. Radnici su zidali i nestalo je hrane. Tada je izdat proglas u cijeloj zemlji da se donosi hrana kako bi se radovi nastavili. Bio je veliki odziv i hrana je dovlačena karavanima. U spomen na sve koji su se odazvali njegovom pozivu, glavešina je naredio da se na ovom mjestu u kamenu uklešu dvije rupe, jedna za hljeb, a iznad nje druga za lepinju – ispričao je Čamdžić.

Izvor: Dnevni Avaz.ba

Bosna i Hercegovina ulazi u ustavnu krizu koja je nastala u Predsjedništvu BiH, rekao je lider SDS-a Vukota Govedarica nakon sastanka predstavnika Saveza za promjene u bosanskohercegovačkim institucijama.

Kaže da su u Savezu za promjene usaglasili stavove, a da je jedan od stavova da će predsjedavajući Predsjedništva BIH Mladen Ivanić zatražiti vanrednu sjednicu Predsjedništva BIH na kojoj bi se kriza pokušala riješiti dijalogom.

“Ukoliko se pokrene revizija presude, što je neustavno, a i agent je neovlašten, tog momenta u Parlamentu BIH neće biti skupštinske većine“, rekao je Govedarica i dodao da će biti podnesene krivične prijave protiv svih koji su učestvovali u ovom procesu.

Izvor: Vijesti.ba

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić učestvovat će od 17. do 19. februara na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, najavljeno je iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.

Na listi učesnika 53. po redu konferencije o sigurnosti su i kancelarka SR Njemačke Angela Merkel, potpredsjednik SAD-a Mike Pence, ministar odbrane SAD-a James Mattis, ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, generalni sekretar UN-a Antonia Guterresa, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i mnogobrojni šefovi država i vlada.

Dnevni red ovogodišnje konferencije fokusiran je na buduće transatlantske odnose i NATO savez, sigurnosnu i odbrambenu saradnju unutar EU, krizu u Ukrajini i odnose s Rusijom.

Bit će razgovarano i o terorizmu, informatičkom ratovanju, te prijetnjama po globalno zdravlje i klimu.

Izvor: Vijesti.ba

U policijskoj akciji “Kurir” u Sarajevu Federalna uprava policije uhapsila sedam osoba, među kojima su i Esad Hrvačić, Selma Taraniš, Ismet Hamzić i Samina Skopak

Akcija je izvedena po nalogu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, a osim advokata uhapšeni su i službenik Opštinskog suda u Sarajevu Muamer Pita, sudski kurir Zaim Spahović, kao i radnica advokatske kancelarije “Hamzić” Vildana Ligat.

– Uhapšeno je sedam osoba koje se terete da su kao organizovana kriminalna grupa izdejstvovali donošenje presuda pred Opštinskim sudom u Sarajevu na osnovu kojih su izvršili nezakonit prenos vlasništva nad oko 70 nekretnina na području Kantona Sarajevo, čime su sebi i drugima pribavili veću imovinsku korist – rekla je portparol KT Sarajevo Azra Bavčić.

Prema njenim rečima grupi se na teret stavljaju krivična dela organizovani kriminal, zloupotrebe službenog položaja i krivotvorenje službenih isprava.

U FUP navode da se u realizaciju akcije krenulo u ranim jutarnjim satima kada su, do zuba naoružani policajci, upali u advokatske kancelarije koje su osumnjičeni koristili.

SRPSKA IMOVINA?

U POLICIJI i tužilaštvu nisu želeli da komentarišu da li se sporne nekretnine odnose na imovinu sarajevskih Srba, koja je napuštena za vreme rata u BiH.

– Sva dela za koje se grupa tereti počinjena su u periodu od 2013. do 2016. godine – naveli su u Kantonalnom tužilaštvu.

Izvor: Novosti.rs

Pod kodnim nazivom “Almman waterfront Ukrina resort”, investiciona kompanija iz Dubaija, Almman International Investments Ltd., udruženim sredstvima sa ulagačima iz Kuvajta planira izgradnju luksuznog apartmanskog naselja na obalama reke Ukrine kod Dervente.

U derventskoj mjesnoj zajednici Miškovci, ovi partneri planiraju izgradnju luksuznog resorta na obalama rijeke Ukrine. Na površini od preko 16 hektara niknut će 420 luksuznih apartmana, 80 vila, restorani, beach klub, spa i fitnes centar, i vodeni park.

Ovakva ulaganja su od velikog značaja za ovu regiju Bosne i Hercegovine i zasigurno će povećati vrijednost lokacije. Kvalitet i obim ovog projekta učvrstit će poziciju Dervente kao destinacije za investiciona ulaganja i privući brojne investitore iz regije. Projekt je trenutno u ranoj fazi planiranja.

Do kraja 2017., tvrtka Almman International Investments Ltd. sa kuvajtskim investitorima, planira kupovinu potrebnog zemljišta u naselju Miškovci, na potezu između magistralnog puta i rijeke Ukrine. Po završetku, Almman Waterfront Ukrina Resort donosit će priliv od ca. 200 miliona US dolara godišnje za grad Derventu i Republiku Srpsku, a bit će najveći poslodavac u regiji sa 2.000 stalnih radnih mjesta.

Izvor: Blic.rs

Bosna i Hercegovina neslavni je rekorder među zemljama regiona kada je riječ o opustošenim naseljima, onima u kojima više ne živi baš nijedan stanovnik. Takvih je sela, kako potvrđuju i podaci s popisa stanovništva, čak 300! Osim toga, alarmantan je i podatak da u 1.486 sela živi manje od deset stanovnika, iako su nekada imala na stotine seljana.

Bosna i Hercegovina neslavni je rekorder među zemljama regiona kada je riječ o opustošenim naseljima, onima u kojima više ne živi baš nijedan stanovnik. Takvih je sela, kako potvrđuju i podaci s popisa stanovništva, čak 300! Osim toga, alarmantan je i podatak da u 1.486 sela živi manje od deset stanovnika, iako su nekada imala na stotine seljana.

Velika naselja

Da je stanje zabrinjavajuće, potvrđuje nam i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS. On iznosi podatak da u selima u BiH u ovom trenutku živi manje od 45 posto ukupnog stanovništva, a da bi za državu koja treba živjeti od poljoprivrede, u njima trebalo živjeti oko 70 posto populacije.
Usorac tvrdi da nisu samo najudaljenija sela ostala prazna. Otkriva i da bez mještana ostaju nekad velika naselja.
– Od 126 kuća, koliko ih ima u jednom mjestu kod Prnjavora, 27 ih je potpuno prazno. U narednih pet godina, s obzirom na to da u mnogim mjestima imamo starce, po jedno ili dvoje, još 40 kuća ostat će prazno. Samo u mjestima Kokori, Vršani u 20 kuća nema domaćina godinama. Kuće su već zarasle u korov – priča nam Usorac.
On smatra da je osnovni uzrok nestanka sela odlazak ljudi u veće sredine, jer su tamo smještene sve važnije državne institucije, pa je veća i mogućnost zaposlenja. On kaže i da se u RS sve više gasi poljoprivredna proizvodnja.
Bijela kuga 
– Evo, u RS je bilo 17.600 poljoprivrednih proizvođača mlijeka 1996. godine, sad ih imamo 4.400, izgubilo ih se 13.000. Ljudi idu u gradove, jer se u poljoprivredu ne ulaže. Nažalost, ti ljudi ni u gradu nemaju od čega da žive, predodređeni su tamo da budu sirotinja – kaže naš sagovornik.
I dok je u Evropi primjetan trend povratka ljudi na selo, u BiH bi ipak svi radije da žive u gradu ili da odu iz zemlje. Da je stanje zabrinjavajuće, kazao je za „Avaz“ prof. Hasan Zolić, statističar i demograf.
– Gdje god da krenete, sela su nam prazna, imate takvo stanje kod Travnika, Zenice, u istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini. Kuće i sela prazni su potpuno, a ima i sela u kojima živi samo po jedan starac ili starica… – kaže prof. Zolić.
Kolikom se brzinom populacija smanjuje, ilustrira podatkom da je u posljednje tri godine u Unsko-sanskom kantonu broj prvačića smanjen za čak 150 razreda! Tome, kaže, doprinose i velike migracije te bijela kuga.
– Predviđa se da ćemo u narednih 30 godina izgubiti više od 700.000 stanovnika. Za 2100. godinu predviđa nam se da ćemo imati manje od dva miliona stanovnika. RS stalno iskazuje bijelu kugu, oni godišnje gube zbog toga skoro 6.000 stanovnika. I u FBiH je u prošloj godini bijela kuga zabilježena u osam kantona. BiH godišnje gubi 9.000 stanovnika, tako da je bijela kuga gorući problem ove zemlje – upozorava Zolić.
Stopa nataliteta bila viša na selu nego u gradu 
– U selu je stoljećima bila viša stopa nataliteta nego u gadu. Jer, da bi ljudi opstali na selu, morali su imati radnu snagu, a to znači da su morali imati dosta djece, posebno muške. Sada je ta slika drastično promijenjena – kaže prof. Zolić. Dodaje da je krajnje vrijeme da se u sela i poljoprivredu počne ulagati, a ne da se sav novac zadržava u gradovima, dodajući da bez sela neće biti ni gradova. Ekipa „Avaza“ posjetila je jučer selo Klašnik, dvadesetak kilometara od Višegrada, u kojem je do rata živjelo više od 150 stanovnika. Cijelim putem do sela nismo sreli nijedan automobil, a ruševine pored ceste još svjedoče o ratnim strahotama koje mnogi od stanovnika ovog kraja nisu preživjeli. U objektu gdje su nekad radili ambulanta, pošta, mjesna zajednica, zadruga i matični ured, danas se zatvaraju ovce. Muhamed Ohranović sa suprugom i dvoje djece vratio se u Klašnik, gdje je odrastao. Tu je još od 1997. godine.
Najveći problem 
– Prije je ovdje bilo oko 40 kuća, a u svakoj kući po troje ili četvero djece. Moji roditelji, ja i dvojica braće, svi smo radili u firmama, pet plata u kući bilo. I osim toga još se stoka držala, sijalo se i voće bralo. A gledaj danas, ne radim nigdje, na birou. Imam dječji doplatak, a preživljavamo od stočarstva, poljoprivrede i voćarstva – kaže Ohranović. Osim bošnjačkih, nestaju i srpska sela, jer preduzeća u Višegradu su propala, podrške za težak rad u poljoprivredi nema, a školovanje djece možda je i najveći problem.
– Rutanovići i Kuka su pusti, u Podzečićima nije obnovljena nijedna kuća, a u Kupusovićima je samo džamija napravljena, ali niko se nije vratio. U Mušiće i nema ko da se vrati, jer tu je 90 posto naroda izginulo. Srpska sela nisu popaljena, ali su i ona pusta, jer sele za Srbiju ili za Višegrad čim djeca krenu u školu – pojašnjava Ohranović.
Prostor višegradske župe čini na desetine sela i zaselaka, od granice s Bajinom Baštom do Kosova Polja na prilazima Višegradu. Nekada je tu živjelo oko 5.000 stanovnika. Poznata po kvalitetnom žitu i voću, župa je nekad hranila Višegrad i okolicu, ali danas ovdje živi tek oko 300 stanovnika. Predsjednik Skupštine općine Višegrad Bilal Memišević konstatira da je danas teško zamisliti da će neko ko živi na drugoj adresi, doći, napraviti kuću, dijete upisati u školu u Klašniku.
– Škola u Prelovu, gdje su išla djeca iz ovog kraja, do agresije je imala 1.000–1.200 đaka, bile su pune područne škole u Kamenici, Gostilji, Klašniku, Vlahovićima i Odžaku, a sad imam informaciju da u tu centralnu školu u Prelovu ide samo troje djece. To je najbolje ogledalo stanja u župi – kazao nam je Memišević.
Alija i Hajra Delibašić prije pet godina zaključali su kuću u Sarajevu i penzionerske dane provode u Klašniku. Imaju stado ovaca koje im skraćuje dane, a pripomogne i kućnom budžetu ovog nekadašnjeg građevinskog radnika.
– Ništa me nije natjeralo, ali jeste me povuklo. Tu sam se rodio, živio, odgojio u porodici s osmero braće i sestrom devetom. Došao sam samovoljno – kaže Alija, koji kaže  da ga boli činjenica da nema komšija.
 Iz desetak sela jedva se nabrala 32 đaka
Planina Velež, okovana snijegom, kao da se stopila s nebom. Makar je tako jučer izgledalo dok smo se iz Mostara vozili prema Podveležju, skupini desetak sela i na desetine zaselaka smještenih u podnožju planine.
Do rata je na tom području živjelo 3.200 stanovnika. Tada je u selima podveleškog platoa: Dobrč, Gornje Gnojnice, Podvelež, Banjdo, Kružanj, Kokorina, sa seocima Šipovac, Kričanji, Polje te brojnim drugim, a koja su pripadala mostarskoj općini te Žulja i Rabina koja su bila pripojena Nevesinju, život cvjetao. Brda su se bijeljela od ovaca, uz njih su travu pasle i  krave, a Podvelešci su bili znani i kao vrsni uzgajivači konja. Poznati su bili podveleški sir i meso. Škola, koja i danas, kao i prije rata, nosi naziv „Omer Maksumić“, bila je puna đaka. Predratna generacija brojala ih je oko 500, a godinama ranije bilo ih je i do 1.000, priča nam direktor škole Faruk Gosto.
Danas je ta škola, savremeno, moderno zdanje, obnovljeno nakon rata, prava slika života u Podveležju. Jer, iz desetak sela jedva su se nabrala 32 učenika. U prvom razredu ih je petero, u osmom samo jedan đak.
– Rat je učinio svoje. Iako je, uglavnom, sav stambeni fond obnovljen, sela su skoro pusta. Uglavnom, mladih je sve manje, pretežno su stariji. Ima sela u kojima živi svega troje-četvero ljudi. Nakon rata mnogi su napravili kuće u Mostaru i prigradskim naseljima. Male su šanse za veći povratak, već godinama. Stočarstvom se rijetko ko bavi, nema poticaja, mada ima nekoliko slučajeva, uglavnom mladih, koji imaju farme krava ili uzgajaju ovce – priča nam Gosto. Od 12 nastavnika nijedan ne živi u Podveležju, osim tehničkog osoblja. Mjesto gdje je škola je centar sela. Tu su mjesni ured, pošta i ambulanta, koja radi, kaže nam Gosto, utorkom i petkom. Ostalim danima, ako se neko razboli, prisiljen je na vožnju do Mostara.
Devastiran je i pogon nekadašnje Pamučne industrije „Đuro Salaj“, u kojoj je hljeb zarađivalo 50 žena. Bilo je nekih inicijativa, govori Gosto, da se to preuredi u stanicu za otkup mlijeka ili ljekovitog bilja kojeg na tom području u izobilju ima, ali sve je ostalo na priči, kaže nam on. Na stotine obnovljenih kuća danas služe kao vikendice. Podvelešku pustoš oslikava i činjenica da se probe Kulturno-umjetničkog društva, umjesto u Podveležju, održavaju u školi u mostarskom naselju Šehovina.

Izvor Avaz.ba