Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Kriminalne grupe u našoj zemlji konstantno u opticaj stavljaju krivotvoreni novac, i to uglavnom lažne konvertibilne marke, eure i američke dolare. Prema podacima koje nam je ustupila Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), najviše se u opticaju može naći lažnih kovanica od 1 KM, ali su “popularne” i novčanice od 20 i 50 KM.

 

 

Prošle godine u CBBiH vještačeno je 1.036 krivotvorenih novčanica, od čega 821 novčanica KM, 162 novčanica eura i 53 američka dolara (USD). Kada je riječ o kovanom novcu, protekle godine u CBBiH registrirano je 2.676 KM lažnih kovanica, a najviše od 1 KM, i to 2.469.

Krivotvorina u apoenu od 100 KM bilo je 286, a potom u apoenu od 20 KM – 275. Lažni dolari su bili u apoenu od 100 USD, a otkriveno ih je 53. Što se tiče lažnih eura, najviše je otkriveno u apoenu od 50 eura.

Od 1. januara do 31. marta 2017. godine u CBBiH je registrirano ukupno 188 krivotvorenih novčanica, od čega 120 komada krivotvorenih novčanica KM, 55 novčanica eura i 13 novčanica američkih dolara. Ove godine u promet je ubačeno i 599 komada krivotvorenog kovanog novca KM, a najviše od 1 KM, i to 572.

Sarajevo — Vlada Federacije BiH, nakon razmatranja, nije prihvatila ponudu akcionara Ivana Knezovića za kupovinu udela u JP Železnice FBiH d.o.o. Sarajevo.

 

 

Uprava Železnica FBiH je, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, 24.2.2017. godine uputila obaveštenje o prodaji udela u osnovnom kapitalu od strane člana Društva – akcionara Ivana Knezovića.

Ponuda nije prihvaćena uz obrazloženje da je Vlada Federacije BiH trenutno u postupku utvrđivanja programa restrukturisanja JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo, kojim će se opredeliti o budućem modelu organizovanja ovog društva.

Ivan Knezović je inače bivši direktor Železnica Herceg-Bosne, a prema pisanju hercegovačkih medija, uz brojne nekretnine ovaj imućni železničar je vlasnik i vile na jadranskoj rivijeri.

U prošlosti je obavljao funkciju člana Nadzornog odbora Željeznica Federacije, a kasnije jednog od čelnika Javne korporacije Železnice BiH.

 

Izvor: Nezavisne Novine

Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) Gordan Milinić u razgovoru za Vijesti.ba naglašava da su politička kriza, te priče o referendumu, secesiji i ratu negativno uticale na strane investicije u BiH. Stoga smatra da svi politički akteri u BiH moraju voditi više računa o izjavama koje daju, te o različitim ishitrenim ocjenama.

 

 

Investitori sve to prate prije dolaska u BiH, a kada dođu, postavljaju razna pitanja. Recimo, i prošle sedmice na razgovorima sa potencijalnim investitorima iz Italije imali smo nezgodna pitanja, poput onoga hoće li u BiH ponovo biti rata i može li se našim ulicama slobodno kretati, ističe Milinić.

VIJESTI.BA: Prema posljednjim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, iznos stranih investicija u BiH prošle godine iznosio je oko 460,6 miliona KM. Interesantno je da je u zadnjem kvartalu prošle godine realizirano još skoro 200 miliona KM novih stranih investicija. Zašto to nije bio slučaj i u prethodnim kvartalima? Šta je glavni uzrok pada stranih investicija u tom periodu? 

MILINIĆ: To su, kao što kažete, preliminarni podaci, a mi očekujemo da će taj broj biti uvećan, odnosno da ćemo dostići možda i pola milijarde KM. Svima je poznato da smo u prvom kvartalu prošle godine napravili dvostruki prebačaj iznosa stranih investicija, konkretno više od 114 posto je bio prebačaj iznosa u odnosu na  isti period 2015. godine. Jako smo uspješno radili.

Međutim, nakon toga je došla politička kriza, referendum, te pominjanje secesije, rata i slično. To je prouzrokovalo veoma tešku situaciju u radu sa stranim investitorima, posebno u drugom i trećem kvartalu. U tom periodu susretali smo se sa brojnim  prigovorima investitora, koji su nam govorili da su naši projekti odlični i da bi oni ulagali 30, 40 ili 50 miliona KM, ali tražili su od nas da im pojasnimo situaciju u BiH i pitali su nas da li su njihova sredstva ovdje sigurna.

Mi smo se, s druge strane, trudili da im pojasnimo da se radi o prolaznoj situaciji izazvanoj predizbornom kampanjom. Isticali smo da je referendum raspisan sedam dana prije lokalnih izbora kako bi se izvršila nacionalna homogenizacija i dobili izbori, te da od njega nema nikakve opasnosti. Takođe smo pojašnjavali da ljudi koji pominju rat nemaju nikakvog uticaja u BiH i da ih niko ne bi slijedio. Pozivali smo investitore da dođu u oktobru u BiH i da se uvjere u to da se ništa neće dogoditi.

U oktobru su oni došli, vodili smo uspješne razgovore i zato smo u zadnjem kvartalu prošle godine napravili dobar rezultat. Realizovano je oko 200 miliona KM novih investicija, a ta cifra će biti veća kada budu objavljeni konačni podaci Centralne banke BiH.

VIJESTI.BA: Kakvi su planovi za ovu godinu? Najavili ste da će april i maj biti udarni mjeseci za prikupljanje stranih investicija. Možemo li govoriti o konkretnim aktivnostima? 

MILINIĆ: Nakon političke krize u januaru i februaru, mi u FIPA-i riješili smo da april i maj budu udarni mjeseci u kojima se može napravili rezultat u prikupljanju stranih investicija. U tom kontekstu, planiramo i već realizujemo niz manifestacija.

Početkom aprila bili smo na godišnjem investicionom sajmu u Dubaiju, koji je okupio nekoliko hiljada investitora iz 140 zemalja. Naša delegacija uspostavila je veoma značajne kontakte, razgovarala sa preko stotinu potencijalnih investitora i nadamo se da ćemo imati velike rezultate. Takođe, radili smo Outreach kampanju u Italiji,  gdje smo imali sastanke sa ciljanim investitorima u našu poljoprivredu. Očekujemo da nekoliko njih uskoro dođe u BiH kako bismo imali konkretne dogovore o realizaciji investicija.

Bili smo prisutni i na Trećem energetskom samitu u Neumu, kao i na Mostarskom sajmu gospodarstva. Upravo je u toku posjeta privredne delegacije Indije našoj zemlji i koristimo priliku da što bolje animiramo potencijalne investitore.

Za april je planirana i konferencija u organizaciji OECD-a u Parizu, a u Skoplju je planirana investiciona konferencija, koja će biti održana u okviru posjete predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Makedoniji. Imaćemo značajne razgovore i prezentacije  investicionih mogućnosti BiH, jer će konferencija okupiti investitore iz nekoliko država. Nastojaćemo da ih zainteresujemo za naše projekte.

FIPA će u saradnji sa Svjetskim savezom dijaspore 21. aprila u Sarajevo organizovati Biznis forum dijaspore. U ovom mjesecu biće upriličena i prezentacija privrede BiH u Monaku, u organizaciji Ambasade BiH u Parizu.

Za maj mjesec planiran je sajam “Macfrut” u Italiji, na koji FIPA vodi predstavnike tridesetak kompanija iz svih dijelova BiH radi razgovora o investicijama i svim oblicima poslovne saradnje, te poslovni forumi na Kipru i u Berlinu. Osim toga, prisustvovaćemo i na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, te na Sarajevo biznis forumu. Krajem maja imaćemo sastanak saradničke mreže za postinvesticionu podršku, a moguće je i održavanje Outreach kampanje u Njemačkoj.

VIJESTI.BA: FIPA je prošle godine vodila snažnu akciju aktiviranja ekonomske diplomatije u privlačenju stranih investitora. Kakve rezultate je dala ova aktivnost? Jesu li vidljivi pomaci? Ekonomska diplomatija sigurno može igrati ključnu ulogu u vašoj misiji.  

MILINIĆ: Ekonomska diplomatija treba da bude srž aktivnosti bh. ambasada. Oni treba da traže investitore i prilike za izvoz bh. proizvoda. Dvadesetak godina sam bio u diplomatiji i uvijek mi je ekonomska diplomatija bila u centru aktivnosti.

FIPA je, kao zakonom zaduženi koordinator svih ministarstava i organizacija u BiH na prikupljanju stranih investicija,  insistirala da proces privlačenja stranih investicija ne može biti posmatran isključivo kao aktivnost samo jedne institucije, FIPA, već zahtijeva koordiniran, sistemski pristup i aktivnosti svih relevantnih institucija u BiH, i konstantan rad na unapređenju poslovnog ambijenta i političke stabuilnosti. Tako sam npr. od ministra inostranih poslova BiH uvijek  tražio da nam svaka bh. ambasada svakog mjeseca pošalje u Sarajevo na razgovore po jednog potencijalnog investitora.

Združenim naporima nadleznih ministarstava, Spoljnotrgovinske komore i FIPA  organizovan je seminar za obuku ekonomskih diplomata, budući da su nam se ambasade žalile da nemaju adekvanih kadrova. Nakon obuke, u petnaestak ambasada će se poslati specijalizovane diplomate koje će se fokusirati na strane investitore i izvoz.

Generalno, mogu kazati da su pomaci primjetni, jer smo u međuvremenu uspjeli da aktiviramo ambasade BiH – Skoplje pravi investicionu konferenciju; biznis forumi će biti održani u Berlinu u maju i u Pragu u junu; pomenuo sam da Ambasada u Parizu organizuje privredni forum u Monaku; u Sofiji se takođe pripremaju neke manifestacije, a slične aktivnosti planiraju i naše ambasade u Velikoj Britaniji, Austriji, Holandiji i Rumuniji. Dakle,  naše ambasade su se počele aktivirati na planu ekonomske diplomatije i to će morati dati određene rezultate.

VIJESTI.BA: Šta BiH nudi stranim investitorima kao najatraktivnije oblasti za ulaganje? Koje oblasti su najprivlačnije stranim investitorima? 

MILINIĆ: Trenutno je najveći interes za energetiku. BiH je najveći izvoznik električne energije, a imamo izvanredne projekte termoelektrana, hidroelektrana i vjetroelektrana. U toku je značajan broj razgovora i očekujemo zapažene rezultate.

Naš veliki akcenat je na metalnoj indrustriji, drvnoj industriji, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te turizmu, koji je mnogo interesantan stranim investitorima. Posebno je u posljednje vrijeme izražen interes za zdravstveni turizam. Mislim da će naše banje biti u prilici da dobiju strane investitore, da unaprijede sadržaje i da postignu mnogo bolje rezultate u svom radu.

VIJESTI.BA: Politička stabilnost preduslov je za strana ulaganja u BiH. Domaći političari uvijek ističu da su strane investicije dobrodošle i da su opredijeljeni da stvaraju uslove za to, a sa druge strane, svjedoci smo da stalno proizvode političke krize u državi. Kako objašnjavate ovakvo djelovanje bh. političara? Posljedice su očigledne – nedostatak stranih investicija jer je kapital plašljiva roba. 

MILINIĆ: Bh. političari moraju znati da svaki strani investitor prije dolaska u BiH čita i informiše se o prilikama u ovoj zemlji. Svaki turbulentni događaj negativno djeluje na strane investitore. Recimo, i prošle sedmice na razgovorima sa potencijalnim investitorima iz Italije imali smo nezgodna pitanja, poput onoga hoće li u BiH ponovo biti rata i može li se našim ulicama slobodno kretati.

Smatram da svi politički akteri u BiH moraju voditi više računa o izjavama koje daju, te o različitim ishitrenim ocjenama. Investitori sve to prate prije dolaska u BiH, a kada dođu, postavljaju razna pitanja. Neki od njih čak i odustanu od dolaska, što treba imati u vidu.

VIJESTI.BA: Kazali ste da je FIPA zadužena za koordinaciju između svih ministarstava i organizacija u BiH na prikupljanju stranih investicija. Kako taj rad izgleda u praksi? Nailazite li na razumijevanje svih nivoa vlasti sa kojima sarađujete? Proše godine FIPA je predložila 41 mjeru za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH. Jesu li usvojene vaše preporuke?

MILINIĆ: Dio tih mjera se usvaja i popravlja, a mi održavamo sastanke o svim tim pitanjima. Savjet ministara BiH prihvatio je sve naše preporuke. FIPA, između ostalog, nastoji da investitorima omogući brzu registraciju firme u BiH, brzo otpočinjanje djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta. FIPA se bori za osnivanje što većeg broja slobodnih zona i poslovnih zona, koje stimulativno djeluju na investiture i olakšavaju im početak biznisa.

Postepeno, ali veoma sporo, popravljamo situaciju. Ona je različita u svakoj opštini. Postoji nekoliko opština u BiH u kojima investitor završava sve tehničke obaveze vrlo brzo, s druge strane, pojedine opštine znatno kasne u tom procesu. Recimo, izdavanje građevinskih dozvola je veliki problem, jer presporo traju procedure. U zemljama regiona dozvole se mogu dobiti za tri dana, a kod nas se čeka mjesecima. Takođe, imali smo problem i sa UIO BiH, jer se prilikom registracije firme čekalo 35 dana na izdavanje dozvole PDV broja, bez kojeg se to ne može uraditi. Sporo se izdaju urbanističke saglasnosti, priključci na elektro i vodovodnu mrežu, boravišne i radne dozvole itd.

Generalno, moram istaći da FIPA nailazi na razumijevanje svih nadležnih organa i ministarstava i izlaze nam u susret. Takođe, zadovoljni smo razumijevanjem  sudova. Kada investitor ima određeni spor, mi od suda, naravno bez upuštanja u meritum spora, zatražimo ubrzano rješavanje predmeta, zbog bržeg ulaska novca i bržeg starta investicije. Od suda dobijemo odgovor da je predmet stavljen u prioritete.

FIPA je dala nove preporuke Savjetu ministara BiH i očekujemo da će one ponovo biti upućene svim nadležnim organima. Mnogo i nam značilo da svi izvrše ono što FIPA traži, a tražimo što brže djelovanje, usaglašavanje pojedinih zakona i više truda kako bi investicije bile brže.

Takođe smo Savjetu ministara predložili da se izdvoje određena sredstva za propagandnu kampanju “Invest in BiH”, koja u stranim sredstvima informisanja treba reklamirati ulaganja u BiH, na sličan način kako je to radila Makedonija.
I što se tiče podsticaja stranim investitorima, dali smo određene prijedloge Savjetu ministara BiH, jer sve  zemlje u okruženju stimulišu strane investitore tako što im za svako novootvoreno radno mjesto daju stimulaciju od  3 do 7 hiljada eura. Time su u startu u velikoj prednosti  u odnosu na nas u BiH, jer mi takve podsticaje zasad ne dajemo. Moraćemo razmisliti da idemo ukorak sa  susjednim zemljama, jer će nam odvući potencijalne investitore.

VIJESTI.BA: FIPA u saradnji sa Svjetskim savezom dijaspore BiH organizuje 21. aprila Biznis forum čiji će fokus biti promocija BiH kao investicione destinacije. Prema procjenama, bh. dijaspora svake godine u BiH šalje više od tri milijarde KM putem novčanih doznaka. Šta je cilj foruma koji organizujete i kako mobilisati dijasporu za još veća ulaganja u BiH?
MILINIĆ: Cilj foruma je da naši građani iz inostranstva ne šalju novac u vidu novčanih doznaka, već da investiraju. Imali smo sastanke s dijasporom u Švajcarskoj i Austriji i oni se slažu s tim. Zašto slati 500, 700 evra… Bolje osnovati ovdje malo preduzeće našim ljudima, pa da oni zarađuju i za sebe i za tog rođaka koji šalje novac. To je osnovna ideja. Imamo mi uspješnih privrednika u inostranstvu. Ponudićemo im projekte koje imamo, zamoliti ih da se organizuju u više grupa, da zajedno investiraju, ako to ne može pojedinac. Čak i do četiri milijarde se šalje godišnje. Taj novac je bolje upotrijebiti za proizvodnju, nego za potrošnju. Proizvodnju koja će dati novu vrijednost, novi proizvod i nova radna mjesta. Intenzivno ćemo razgovarati na Biznis forumu kako bi pokušali aktivirati što više naših ljudi u investiranje. Istovremeno i da dovedu svoje prijatelje, strance, koji se bave biznisom, da se i oni potrude da investiraju u BiH.
VIJESTI.BA: Kada razgovarate s dijasporom, kakav je puls tih ljudi, jesu li zainteresovani za proizvodnju nove vrijednosti, novih radnih mjesta? Ima li mjesta za optimizam?

MILINIĆ: Ima. Svi su zainteresovani za napredak. Za unapređenje proizvodnje i za nova radna mjesta u BiH. Nedostaje organizacije. Svjetski savez dijaspore mora više da se potrudi u organizacionom smislu, jer ih ovdje svi dočekujemo dobrodošlicom, svaka organizacija, vlada, opština, kod svih su dobrodošli. Treba da se između sebe bolje organizuju i dogovore, te da imaju više međusobnog povjerenja kada su ulaganja u pitanju. Mogu dići i kredite za ulaganja u svoju zemlju, jer to daju neke države. Želja za napretkom privrede u BiH postoji kod svih.

Razgovarala: Nevena Ćosić
Izvor: Vijesti.ba

 

 

Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio je većinom glasova zaključke koje je predložila odgovarajuća radna grupa na osnovu diskusija i informacija s martovske tematske sjednice Doma o problemu iseljavanja stanovništva iz FBiH.

 

 

U zaključcima je problem iseljavanja prepoznat kao važno pitanje od izuzetnog ekonomskog i socijalnog značaja za planiranje, razvoj i prosperitet FBiH.

Vlada FBiH je obavezana da pripremi informaciju Predstavničkom domu o planiranim i trenutnim projektima koji se tiču privlačenja investicija i povratka državljana BiH – potencijalnih ulagača u razvoj privrede FBiH.

Predloženo je kreiranje pravnog okvira za uspostavu ureda za privrednu saradnju s iseljeništvom pri Vladi FBiH, koji bi se bavio privlačenjem investicija te olakšavanjem i pravno-informativnom pomoći bh. državljanima u inozemstvu zainteresovanim za ulaganje i biznis.

Zaključcima se traži informacija o mjerama pronatalne politike uključujući i poduzete korake ka izjednačavanju prava porodilja i majki u FBiH u svrhu ohrabrenja politike nataliteta, borbe protiv “bijele kuge”, a u skladu sa stavom premijera FBiH da je ovo pitanje koje se nadovezuje na problem iseljavanja.

Zaključcima Predstavničkog doma je Zavod za zapošljavanje FBiH obavezan da u suradnji s kantonalnim zavodima zapošljavanja u roku od 90 dana dostavi informaciju o broju ljudi koji su se odjavili s biroa ili druge vrste procjene koje se tiču napuštanja Bosne i Hercegovine radi zapošljavanja u inozemstvu, kao i informacije o strukturi poslova zbog kojih bh. građani odlaze.

Od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke se traži da u roku od 90 dana, u suradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima, predloži informaciju o školama i fakultetima te utvrdi spisak deficitarnih zanimanja u FBiH.

Predloženo je kreiranje pravnog okvira za uspostavu mreže studenata u inozemstvu iz FBiH pod pokroviteljstvom premijera FBiH, koja bi se realizirala u saradnji s Vijećem mladih FBiH.

Federalno ministarstvo izbjeglica i raseljenih osoba je obavezano da predloži finansijski plan i metodologiju prema Vladi FBiH u roku od 60 dana, kojom bi se moglo izvršiti adekvatno evidentiranje izbjeglica i ekonomskih migranata koji privremeno borave u inozemstvu, u svrhu povezivanja, prikupljanja informacija i adekvatnog informiranja bh. dijaspore o izmjenama propisa, prilikama za ulaganje i programima podrške Vlade, a kako bi ona planirala posebni novac za realizaciju ove vrste aktivnosti ubuduće.

Vlada FBiH je zaključkom Predstavničkog doma obavezana da u roku od 120 dana pripremi informaciju Domu o efikasnosti i rezultatima primjene Zakona o mladima FBiH.

Vlada je obavezana također da u roku od 90 dana pripremi sveobuhvatnu informaciju o iseljavanju stanovništva, s akcentom na provedbu Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, demografsku obnovu i ostanak mladih u FBiH.

 

Izvor: Klix.ba

 

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Boris Johnson po prvi put je u zvaničnoj posjeti Sarajevu.

 

 

Iako je jutros u glavnom gradu BiH osvanulo sumorno, kišovito i hladno jutro, ovog zvaničnika to nije spriječilo da izađe i džogira u samom centru grada.

Sagovornici portala Avaz.ba, potvrdili su nam da su Johnsona sreli jutros kako trči u blizini Latinske ćuprije u pratnji dva muškarca i žene.

Inače, on je poznat kao neko ko, iako njegov fizički izgled ne potvrđuje tu tezu, uživa u sportskim aktivnostima i voli da džogira obučen u šorcu i majici zbog čega je česta meta britanskih medija.

 

Izvor: Avaz.ba

Ugledni Forbes objavio je reportažu o Bosni i Hercegovini i bh. dragulju – Mostaru. Geoffrey Morrison, fotoreporter uglednog američkog magazina boravio je nedavno u našoj zemlji.  Utisaka itekako nije manjkalo.

 

Geoffrey Morrison, fotoreporter uglednog američkog magazina boravio je nedavno u našoj zemlji.  Utisaka itekako nije manjkalo

– Mostar nije kakvog sam ga očekivao. Bosna i Hercegovina nije kakvom sam je očekivao. Nakon nekoliko sedmica proputovanja kroz Sloveniju i Hrvatsku, shvatio sam da su ljudi u BiH najdruštveniji i da imaju daleko najbolju hranu – naglasio je u tekstu Morrison.

U tekstu piše da se u Mostaru još uvijek osjete posljedice rata 90-ih, pogotovo jer nije teško pronaći izgrade koje su izrešetena mecima. Ipak, Morrison naglašava da cijeli grad nije takav te da su Mostarci vrhunski domaćini.

– To je grad koji je susretljiv prema turistima sa vrhunskim restoranima i nevjerovatnim starim europskim kamenim ulicama – napisao je Morrison. Inače, Morrison je ugledni putopisac, a napisao je da je glavna atrakcija grada Stari most koji je srušen u posljednjem ratu nakon 400 godina postojanja. Također, on napominje da je iznova sagrađen 2004. godine korištenjem sličnog materijala i tehnike kao i kod originalne gradnje. Morrison navodi da je Stari most i danas centar mostarskog života.

Fotoreporter Forbesa je iskorostio posjetu Mostaru kako bi posjetio i Počitelj, tekiju na Buni te vodopad Kravice kod Ljubuškog. Morrison je napisao kako je iznenađen Bosancima, jer se razlikuju od drugih stanovnika nekadašnje Jugoslavije. Priznao je da je u našoj zemlji upoznao najsrdačnije ljude. Zanimljivo je da fotoreporter uopće nije planirao posjetiti Mostar, ali bio je u Hrvatskoj tako da nije želio propustiti priliku. Kako je rekao, sada nimalo ne žali što je došao u grad na Neretvi.
Novinar Forbesa se, nakon Mostara i BiH, uputio prema Kotoru u Crnoj Gori.

Izvor: Avaz.ba

Premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić svečano su otvorili 20. međunarodni sajam privrede u Mostaru.
Predsjedavajući Ivanić je kazao da su sajamske aktivnosti u regiji u krizi, ali da se Sajam u Mostaru razvija i napreduje i biva sve veći.
– Zadovoljstvo je ovdje imati ključne ljude Srbije, Crne Gore i Hrvatske i da zajedno razgovaramo u jednoj opuštenoj atmosferi, o infrastrukturi, povezivanju naroda, a o to znači bolje za privrednike. Zajednički tome treba da damo doprinos – kazao je Ivanić.
Premijer Hrvatske Plenković istakao je kako mu je drago da će ovaj sajam biti dodatni korak za unapređenje trgovinske razmjene i povećanja ulaganja.
– To je cilj ovakvih skupova, a on je već postao prepoznatljiv, bitan politički skup. Drago mi je da je tu 800 izlagača iz 30 zemalja. Siguran sam da će svako od njih iz Mostara odnijeti neki ugovor o saradnji – naveo je Plenković.

 

 

On je dalje kazao da su BiH i Hrvatska važni trgovinski partneri.

– BiH je bila 4. trgovinski partner Hrvatske, a Hrvatska BiH prvi. To je gotovo 1,8 milijardi eura i ima odličnu perspektivu. Tome će doprinijeti SAA koji će stupiti na snagu. Također mi je drago da je hrvatska s milijardu eura nastupila kao ulagač u BiH, to je dovoljan signal koliko nam je BiH važna – istakao je Plenković.

Premijer Hrvatske je naveo da mu je posebno drago da će jedna od tema biti i prometna povezanost BiH i Hrvatske. Plenković je kazao da su dvije države bespovratno povezane i da je dobro da se radi na realizaciji Koridora 5C i jadransko-jonske ceste.

On je podsjetio da se Hrvatska snažno zalaže za evropski put BiH.

– Poznato je da smo pomogli diplomatske napore da se preda aplikacija za članstvo u EU i zadovoljstvo mi je da smo dali jedan fini doprinos. Taj formalno-pravni čin da se preda aplikacija znači početak jedne nove ozbiljnije, zrelije odnose. Evropski put jamči sigurnost i prosperitet, ja ću se za to zalagati na vijeću EU, a moji ministri na drugim vijećima – naveo je Plenković.

Direktorica Sajma Dalfina Bošnjak se prilikom svog govora zahvalila delegacijama koje su stigle jer, kako kaže, to dokazuje da je projekt Mostarskog sajma uspio.

– U sklopu pet sajamskih dana predstavit će se izlagači iz 30 zemalja. Hvala svim delegacijama koje su stigle, jer to pokazuje jer, kako kaže, i dokazuje da je ovaj projekt Mostarskog sajma uspio – navela je ona.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić istakao je kako Sajam slavi 20 godina postojana i da je postao vodeća manifestacija ove vrste u BiH, ali i šire.

– Danas su ovdje i regionalni lider, što nam govori da smo na dobrom putu da Mostar postane centar za regionalne razgovore. To mi govori da se u Mostaru odvijaju dobre stvari. Imamo pravo da vjerujemo da smo napokon krenuli u dobrom pravcu – naveo je Bešlić.

Na Sajmu ove godine učestvuje rekordan broj privrednika izlagača, a direktorica Sajma Delfina Bošnjak u više je navrata kazala da su sajamski kapaciteti ove godine premali da prime sve zainteresirane kompanije, te da će se u pripremi narednog izdanja trebati povesti računa o proširenju izložbenih površina.

Nakon nekoliko težih godina, Sajam ove godine bilježi rast broja izlagača, te zemalja iz kojih oni dolaze. Ove godine će ih biti predstavljeno više od 800, a polovina je iz naše zemlje.

Značaj Sajma najbolje pokazuje veliki broj delegacija koje su ovih dana stigle u Mostar. Pored Plenkovića, tu je i premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, visoka delegacija Republike Kine.

 

Izvor: Avaz.ba