Loading
GSS Media

Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Home / Category: Bosna i Hercegovina

ROBERTU PROSINEČKOM užario se mobitel nakon što mu je NFSBiH povjerio posao izbornika BiH reprezentacije. Primio je, kaže, 25 poziva u minuti, ali čekao je onaj najvažniji.

 

 

“Saznali ste prije mene, tek sada su mi iz Saveza javili da sam postao izbornik BiH. Jako sam sretan”, kazao nam je Žuti koji je upravo tako i zvučao.

Sretan i uzbuđen, iz odgovora u odgovor ponavljao je:

“Ovo je veliki, strašan izazov.”

Nakon Hrvatske, Srbije i Azerbajdžana, s obitelji seli u Sarajevo, odlučan da napravi najveći uspjeh u karijeri. To je bio presudan faktor zbog kojeg je Robi odbio milijune iz Azerbajdžana i ponudu iz Slovenije. Čvrsto vjeruje da s reprezentacijom BiH može otići na veliko natjecanje.

Kampanja za izbornika BiH bila je prljava, a najmanje se govorilo i pisalo o nogometnim faktorima uspjeha. Robi je predstavljen kao Hrvat koji u Sarajevo dolazi s menadžerskom mašinerijom zbog preprodaje igrača. Iskusni Vahid Halilhodžić kazao je za Index da nikada ne bi prihvatio posao u zemlji koju mrze i dijele mnogi koji u njoj žive.

“Ne zanima što on kaže, ne zanima me politika. Znam da sam u ruke dobio odličnu reprezentaciju. Moj cilj je da odemo na Europsko prvenstvo. Imamo potrebnu kvalitetu i velike, sjajne igrače. Pred nama je veliki izazov, najveći dosad u mojoj karijeri. Vjerujem da ću napraviti i najbolji rezultat dosad. Bavit ćemo se isključivo sportom. Navijači žele Bosnu i Hercegovinu na velikom natjecanju i zato dolazim u Sarajevo.”

“Normalno da selim u Sarajevo”

Nakon službenog predstavljanja, Prosinečki se u Zagreb vraća samo po prtljagu. Preselit će u Sarajevo kako bi lakše obavljao dužnost izbornika i pratio mlade igrače na utakmicama Premijer lige.

“BIH ima kvalitetne igrače, ne trebam nabrajati dalje od Pjanića, Džeke  i Kolašinca. No pratit ćemo utakmice domaćeg prvenstva kako bismo proširili bazu. Normalno da selim u Sarajevo”, kaže Žuti koji je osim reprezentacije Azerbajdžana u karijeri trenirao Zagreb, Crvenu Zvezdu i Kayserispor te je bio jedan od ključnih ljudi u stožeru hrvatske reprezentacije u mandatu Slavena Bilića.

“Ponovit ću kako je ovo dosad najveći izazov u mojoj karijeri. Optimist sam, takav sam cijeli život. Dat ću sve od sebe da BiH u naredne dvije godine napravi pravi rezultat. Krećemo već krajem mjeseca, čekaju nas prijateljske utakmice protiv SAD-a i Meksika.”

Robi nam je kazao da će razgovarati s igračima koji su se oprostili od reprezentacije nakon neuspjeha u kvalifikacijama za SP, prije svega sa Senadom Lulićem i Vedadom Ibiševićem.

“Ne znam zašto su se oprostili, jesu li u pitanju privatni razlozi ili nedostatak motiva. Moram čuti njihova razmišljanja. Možda će se predomisliti nakon razgovora sa mnom, a možda na njihovu odluku neću moći utjecati. No svakako ću probati.”

Ostaju li Janko Janković i Gordan Ciprić uz Robija u ovoj avanturi?

“Još ne znam hoću li dobiti mogućnost da dovedem dvojicu pomoćnika.”

Pitali smo Robija i gdje će igrati njegova reprezentacija, na Grbavici ili u Zenici.

“Nemam pojma, prvo moram vidjeti gdje ću ja živjeti. Zasad ne znam ništa osim da sam sretan i uzbuđen jer vjerujem u veliki uspjeh BiH reprezentacije. Nije me strah i to ti je to”, zaključio je.

 

Izvor: INDEX.hr

 

Continue Reading

Set zakona o akcizama u BiH, koji je usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen je u Službenom listu BiH. Zakon će iduće sedmice stupiti na snagu, a od 1. februara kada se cijene prilagode Bosna i Hercegovina definitivno više neće biti zemlja sa najjeftinijim gorivom u regiji.

 

 

Na stranici Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU) navode se sljedeće prosječne cijene goriva u Bosni i Hercegovini ove sedmice: bezolovni benzin BMB 95 – 1,90 KM, BMB 98 – 2,01 KM i dizel – 1,88 KM. Bosna i Hercegovina je trenutno jedna od zemalja sa najnižim cijenama goriva u Evropi. No, kada se na navedeni prosjek cijena goriva dodaju novi nameti – to definitivno više neće biti tako.

Usvojeni tekst Zakona o akcizama u BiH predviđa da se cijena cestarina, koje su bh. građani do sada plaćali 0,10 KM po litru, povećaju za 0,15 KM po litru goriva. Kod naftnih derivata, za koje se cestarine do sada nisu plaćale, one će biti povećane za 0,25 KM po litru. Bilo kako bilo, povećanjem cijena goriva koje se očekuje početkom 2018. godine, Bosna i Hercegovina više definitivno neće biti zemlja sa najjeftinijim gorivom u regiji.

Poslije Bosne i Hercegovine, trenutno najjeftinije gorivo ima Makedonija, gdje cijena bezolovnog benzina isnosi prosječnih 2,09 KM, a dizela 1.73 KM. U Srbiji bezolovni benzin košta prosječnih 2,35 KM, a dizel 2,47 KM. U Hrvatskoj bezolovni benzin košta prosječnih 2,46 KM, a dizel 2,33 KM. U Njemačkoj, naprimjer, bezolovni benzin košta prosječnih 2,61 KM, a dizel 2,31 KM.

Među ekonomistima je, međutim, uvriježeno mišljenje da se cijena nekog proizvoda ne može promatrati izolirano, odnosno da se mora dovesti u vezu s primanjima građana. Tako je i sa gorivom, pa kad se usporedi kupovna moć bh. građana, već se za trenutne cijene goriva može kazati da su među najskupljim.Ekonomisti tu tezu brane činjenicom da su prosječne zarade u BiH niže 2,5 puta nego u Sloveniji, dva puta niže nego u Mađarskoj i Hrvatskoj, 30 posto niže nego u Mađarskoj, 15 posto niže nego u Rumuniji i Crnoj Gori.

U svakom slučaju, bilo bi poželjno zapamtiti trenutne cijene goriva, jer se novim povećanjem očekuje poskupljenje mnogih proizvoda i usluga.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading

Članovi Foruma “Mostar Europska prijestolnica kulture 2024” predstavili su u petak građanima Mostara mostarsku kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture.

 

 

Članovi Foruma, mostarski umjetnici i djelatnici kulturnih ustanova, dijelili su promidžbene letke Mostarcima te su ih pozvali da ispune anketni upitnik kako bi vidjeli što oni žele poboljšati u Mostaru i što misle o samoj kandidaturi grada. Savjetnica za kulturu Grada Mostara Alma Obad kazala je kako je projekt “Mostar Europska prijestolnica kulture 2024” izrazito složen i zamaman projekt koji uključuje financijsku, administrativnu i kreativnu stranu.
Obad smatra kako Mostar zaslužuje biti Europska prijestolnica kulture te podsjeća kako je Mostar kroz različita razdoblja bio značajno kulturno središte, ali i turistička destinacija. Kazala je kako Forum predstavlja iznimno velik intelektualni potencijal, koji može ostvariti ideju Mostara kao Europske prijestolnice kulture.
Predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine Tatjana Mićević Đurić kazala je kako je projekt još uvijek u pripremnoj fazi i u početnoj fazi izrade aplikacije. Za dovršetak aplikacije ostalo je još nešto manje od godinu dana.

– Zbilja smo se po prvi put, nakon dugo vremena, okupili iz svih dijelova grada, sa svih područja kulturnog djelovanja što je, ako ništa od ovoga na kraju ne bude, već jedan veliki uspjeh – istaknula je Mičević Đurić.

Akademski kipar Dalibor Nikolić kazao je kako projekt Europske prijestolnice kulture hvale vrijedna inicijativa.

– Prepoznati smo kao jedan grad koji u niti jednom smislu ne funkcionira, koji jednostavno nema riješene neke osnovne probleme koji su preduvjet za bilo kakav iskorak naprijed. U ovom duhu kulturnog djelovanja, u duhu razumijevanja drugog i drugačijeg, surađujemo na takvom principu na nitko nikomu ne pretpostavlja eventualno moguće radnje, nitko ne inzistira na načelima koja su autoritativna, već se sve dogovara u duhu opće suradnje – istaknuo je Nikolić.

Iz Foruma “Mostar Europska prijestolnica kulture 2024” ističu kako projekt Europska prijestolnica kulture može utjecati pozitivno na više aspekata društvenog razvoja u BiH, a posebice ističu važnost utjecaja na izradu kulturne strategije.

Sama proces aplikacije složen je proces koji gradove kandidate obvezuje da analiziraju infrastrukturu i kreativne potencijale svog kulturnog sektora, te da od njega naprave jedan od motora ukupnog društvenog razvoja.

 

Izvor: VIJESTI.ba

Continue Reading

U Sarajevu su večeras upaljene praznične lampice, a jelka je postavljena kod katedrale. Grad je u prazničnom ruhu, a zasjale su ulice od Čaršije do Ilidže. Dekoraciju su radnici KJKP Park postavili tokom prethodnih dana i to nažalost potpuno istu kakvu smo gledali i prethodnih godina jer ovo preduzeće nema dovoljno sredstava da kupi novu.

 

 

Kako nam je rekla glasnogovornica KJKP Park Aldijana Hamza, ukrašavanje gradskih ulica i trgova se, bez obzira na to što se radi o glavnom gradu, finansira samo iz Budžeta Kantona Sarajevo. Jedina novina je što će ove godine prvi put biti okićena i Alipašina ulica.

“Riječ je o sredstvima koja se izdvajaju u okviru cjelokupne godišnje dekoracije koja podrazumijeva obilježavanje svih međunarodnih, državnih i vjerskih praznika te obilježavanja bitnih datuma za KS, festivala i raznih manifestacija, a izvodi ih i realizira preduzeće Park i to elementima koji se gotovo u potpunosti proizvode u Parkovoj radionici. Na našu žalost, dekoracija se ne razlikuje u mnogome u odnosu na prethodne godine, mada mi u preduzeću Park, shodno raspoloživim finansijskim sredstvima, sve te dekorativne elemente popravljamo tokom ljetnih mjeseci u našoj radionici, mijenjamo dogorjele svjetlosne kablove, po sličnom principu izrađujemo nove i rekonstruišemo postojeće”, kazala je Hamza za Klix.ba.

Dekorativni elementi su prvo postavljeni na sajle koje se nalaze između zgrada s lijeve i desne strane u ulici Maršala Tita od Vječne vatre do BBI centra i u Ferhadiji, a nakon toga nastavljena je montaža dekorativnih elemenata na stubove javne rasvjete koji se nalaze na svim većim raskrsnicama od Ilidže u pravcu grada i obrnuto i to u ulicama Bulevar Meše Selimovića, Zmaja od Bosne i Maršala Tita. Dekorisan je i centralni dio općine Ilidža, odnosno Rustempašina ulica.

“Dekorativni svjetlosni elementi su postavljeni na stubove javne rasvjete u Vogošći, Trnovu i u Hadžićima, u centralnim dijelovima ovih općina, te u naselju Stup. Nakon što sve bude postavljeno uslijedit će i priključenje svih elemenata na električnu mrežu javne rasvjete. Osim nekoliko stotina dekorativnih elemenata montiranih na sajle i stubove javne rasvjete, svjetlosnim kablovima, odnosno ‘zavjesama’ ukrašeno je i nekoliko desetina stabala koja se nalaze uz veće saobraćajnice”, kazala nam je Hamza.

Ove godine praznično ruho prvi put ima i Alipašina ulica, zahvaljujući Općini Centar koja je, prema riječima Aldijane Hamze, jedina institucija u KS osim Vlade KS, koja se uključila u ukrašavanje i ulica koje do sada nisu bile uređivane na ovaj način.

Svjetlosni dekorativni elementi su postavljeni na potezu od kina Radnik do Kobilje Glave, što na stubove rasvjete, što na noseće sajle i s uključenjem javne rasvjete tokom noćnih sati svijetle.

Sarajevske ulice i trgovi će dekorativno ruho imati sve do 15. januara kada će biti isključeno s električne mreže i demontirano.

Iz Budžeta KS se godišnje izdvoji 80.000 KM za dekorisanje ulica Sarajeva tokom svih praznika, kantonalnih manifestacija, festivala i sl. Ova suma je neznatna u odnosu na onu koju izdvajaju glavni gradovi zemalja regije.

Primjera radi, Zagreb samo za kićenje izdvoji blizu 1,4 miliona KM, a dodatnih 1,4 miliona KM utroši na organizaciju Adventa, zbog čega je treću godinu zaredom osvojio titulu najljepšeg Adventa u Evropi. Beograd za prazničnu dekoraciju izdvoji 2,8 miliona KM, a ugovor za nabavku novih dekoracija potpisuju svake godine.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading

Teniser Damir Džumhur i džudistkinja Larisa Cerić najbolji su sportisti Bosne i Hercegovine za 2017. godinu. Svečana manifestacija proglašenja najboljih u organizaciji Nezavisnih novina i Radio-televizije BiH održana je večeras u Sarajevu.

 

 

Džumhur je u 2017. godini otišao korak dalje i historijskim rezultatima za bh. tenis i bh. sport uopće došao do titule najboljeg sportiste BiH. U godini na izmaku osvojio je dva ATP naslova iz serije 250 i to u Sankt Peterburgu i Moskvi te sezonu završio na sjajnom 30. mjestu ATP rang-liste. U konkurenciji su osim Džumhura bili nogometaš Edin Džeko i košarkaš Džanan Musa.

Članica Džudo kluba Nippon iz Sarajeva Larisa Cerić i u ovoj godini je ostvarila nekoliko velikih dostignuća. Osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Varšavi te postala viceprvakinja svijeta na Svjetskom prvenstvu u open kategoriji. Među tri najbolje našle su se još Aleksandra Samardžić (džudo) i Lejla Tanović (biciklizam).

Ove odluke jednoglasno je donio stručni žiri kojim je predsjedavala proslavljena košarkašica Mara Lakić-Brčaninović, a dodijeljene su nagrade u još deset kategorija. Epitet najbolje ekipe ponio je Košarkaški klub Igokea. Nagrada za najboljeg trenera je otišla u ruke Branislava Crnogorca, selektora džudo reprezentacije BiH. Nagrade za najperspektivniju sportistkinju i najperspektivnijeg sportistu pripale su reprezentativki BiH u taekwondou Katarini Krajišnik i karatisti Munibu Dedoviću. Nagrada za razvoj sporta pripala je Univerzitetskom sportskom društvu Bosna koje ove godine slavi veliki jubilej – 70 godina postojanja.
Stručni žiri je nagradu za fair-play dodijelio nogometnom treneru Slavenu Musi. Nagrade za životno djelo dodijeljene su Raziji Mujanović, najboljoj bh. košarkašici svih vremena, koja je od ove godine članica “Kuće slavnih”, Mihailu Vukoviću koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju i ugledu ženske košarke u evropskim okvirima te Milanku Mučibabiću, višestrukom prvaku i čovjeku koji je cijeli život uz džudo.

Titulu najtrofejnije bh. ekipe već godinama zasluženo nosi reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci, kojoj je pripala nagrada za najbolju ekipu u sportu za invalide. Nagrada za najboljeg sportistu u sportu za invalide pripala je Igoru Ignjatoviću, kapitenu Košarkaškog kluba invalida Vrbas.

Srca čitalaca Nezavisnih novina i posjetilaca portala nezavisne.com ove godine osvojio je bh. kajakaš Darko Savić.

Izbor najboljeg sportiste za 2017. godinu održan je pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH na čelu s predsjedavajućim Draganom Čovićem, uz partnerstvo Olimpijskog komiteta BiH i podršku Ministarstva civilnih poslova BiH.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS), nakon izvršenog vještačenja teksta „Dejtonskog mirovnog sporazuma“, pronađenog 31. oktobra 2017. godine na Palama, utvrdili su da se ne radi o originalnom dokumentu, potvrdila je Feni portparolka MUPRS-a Danica Gnjatović.

 

 

-S ciljem utvrđivanja relevantnih obilježja spornih dokumenata, primijenjena je nedestruktivna, kriminalističko-tehnička i forenzička metoda vještačenja, te funkcionalni optički insturmenti.

Vještačenje je izvršeno na osnovu naredbe Posebnog odjeljenja republičkog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminaliteta Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske u Banjoj Luci. Vještačeni dokumenti će biti vraćeni u depozit Okružnog suda u Banjaluci – precizirala je Gnjatović. Tekst dokumenta za koji se sumnjalo da je original Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku, policija RS-a pronašla je 31.oktobra, tokom pretresa stambenih prostorija Željke Kuntoša nekadašnjeg vozača Dragana Kalinića, bivšeg predsjednika Narodne skupštine RS-a.

Miljkan Pucar, advokat Željka Kuntoša, tvrdio je još ranije da kod njegovog klijenta nije nađen original Dejtonskog sporazuma, već kopije određenih dokumenata na engleskom dokumentu. Fascikla, koja je pronađena kod Kuntuša 31.oktobra, kada su ga uhapsili pripadnici MUPRS-a, otvorena je 7.novembra u banjalučkom Okružnom sudu. Po nalogu tužioca pronađeni dokumenti, za koje je policija sumnjala da su primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma, na engleskom jeziku, upućeni su na prevođenje, a zatim i na vještačenje.

Pripadnik MUPRS-a Željko Kuntoš pušten je 1. novembra da se brani sa slobode, jer su u entitetskom javnom tužilaštvu smatrali da nije bilo zakonskih osnova za određivanje pritvora, a policija sumnja da je izvršio krivična djela trgovina uticajem i falsifikovanje ili uništavanje službene isprave.

 

Izvor: 24sata.info

Continue Reading

U nacrtu strategije Evropske komisije nazvane “Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan” navedeno je da bi BiH do 2019. godine trebala dobiti status kandidata, a 2023. godina spominje se kao godina kada bi EU trebala otvoriti pregovore o članstvu sa našom zemljom, piše Jutarnji list.

 

 

Hrvatski Jutarnji list navodi da je imao uvid u dokument koji Evropska komisija namjerava uskoro usvojiti. Riječ je zaštićenom dokumentu, a konačna verzija trebala bi se usvojiti i objaviti u februaru sljedeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju EU predsjednik Komisije Jean Claude Juncker.

BiH bi do 2019. godine trebala dobiti status kandidata ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz Upitnika Evropske komisije i ukoliko Komisija završi svoj dio posla. Albanija će, ispuni li uvjete, i Makedonija ako riješi pitanje imena s Grčkom, 2019. godine imati zamah u pregovorima o članstvu.

 

 

Godina 2023. spominje se kao godina u kojoj bi Crna Gora i Srbija trebale zaključiti pregovore o članstvu, a Bosna i Hercegovina ih otvoriti.

Godine 2024. potpisao bi se Ugovor o pristupanju između EU i Crne Gore te EU i Srbije, na prijedlog Evropske komisije i uz davanje pristanka Evropskog parlamenta. Taj bi ugovor trebale ratificirati sve države članice na vrijeme da bi te dvije države ušle u EU do kraja 2025. godine.

Iako je iz dokumenta vidljivo da su indikativni rokovi za dovršetak procesa integracije u članstvo u EU jasno navedeni samo za Crnu Goru i za Srbiju, jer su u ovom trenutku vodeći u tom procesu, u istom se nacrtu navodi da je ta perspektiva otvorena za sve “partnere” iz regije te da i dalje ostaje zasnovana na individualnim zaslugama. U dokumentu se namjerno ne spominje “šest država”, nego “šest partnera”, zbog Kosova koje još nije priznalo pet država članica Evropske unije.

 

Izvor: KLIX.ba

Continue Reading