Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Elektroprivreda BiH na platou Podveležja iznad Mostara investira 83 miliona eura u izgradnju svog prvog vjetroparka. VE Podveležje prva je takva investicija Elektroprivrede BiH, a procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh.

Aktivnosti ispitivanja vjetropotencijala u BiH pokrenute su 1999. godine kada je i urađena prva baza meteoroloških podataka za BiH (temperatura zraka, jačina i pravac vjetra, količina padavina i dr.). Početkom 2000. godine, nakon završenog postupka selekcije, kao prva potencijalna lokacija s evidentnim elementima o dobrom vjetropotencijalu, odabran je planinski plato Podveležje. Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, Elektroprivreda BiH pokrenula je aktivnosti na pripremi i izgradnji Vjetroelektrane Podveležje na mikrolokacijama Mali Grad i Svetigora, na oko 760 metara nadmorske visine. Na ovoj lokaciji Elektroprivreda BiH je za korištenje vjetropotencijala od Hercegovačko-neretvanskog kantona dobila koncesiju na period od trideset godina. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH nam kaže kako je projekt VE Podveležje u fazi realizacije koja bi, prema planu, trebala da bude završena u trećem kvartalu 2019. godine.

“Planirano je da se projekt realizuje zaključivanjem tri zasebna ugovora. Prvi ugovor za izgradnju pristupnih puteva i montažnih platoa je potpisan i njegova realizacija je u završnoj fazi. Drugi ugovor, koji podrazumijeva projektovanje i izgradnju trafostanice i srednjenaponskog kablovskog raspleta također je potpisan i u toku su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije. U vezi s trećim ugovorom za projektovanje, proizvodnju, isporuku i montažu vjetroagregata, JP Elektroprivreda BiH je u završnoj fazi evaluacije ponuda”, kaže Salkić.

Planirano je petnaest vjetroagregata pojedinačne snage do 3,2 MW i ukupne instalisane snage do 48 MW. Procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh.

“Procijenjena vrijednost investicije je 83 miliona eura, što uključuje finansiranje nabavke vjetroagregata, odnosno njihovu proizvodnju, transport, montažu i testiranje, zatim finansiranje trafostanice 110 kV, izgradnju pristupnih puteva i montažnih platformi i izgradnju novog priključnog dalekovoda 110 kV. Od ukupne procijenjene vrijednosti projekt se finansira iz kredita njemačke KfW banke u iznosu 65 miliona eura, a preostali iznos iz vlastitih sredstava JP Elektroprivreda BiH”, izjavio je Senad Salkić.

Prezentacija projekta Vjetroelektrane Podveležje

Uploaded by Klix.ba on 2018-03-13.

Uz direktne ekonomske koristi, realizacijom projekta VE Podveležje povećava se udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, osigurava pouzdano snabdijevanje električnom energijom, efikasno korištenje prirodnih resursa države BiH, smanjenje utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš i klimatske promjene jer, pri radu vjetroelektrane ne dolazi do štetnih utjecaja i emisija zagađujućih materija u zrak, stimulisanje privrednog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta, kao i razvoj poduzetništva, poticanje razvoja novih tehnologija i domaće privrede u cjelini.

“Nema sumnje da je Hercegovina najperspektivniji dio BiH za razvoj vjetroelektrana gledano s pozicije raspoloživog vjetropotencijala. Ukupan potencijal u smislu raspoloživosti prostora je više stotina MW. Međutim, kod izbora pogodnih lokacija treba sagledati i eventualna ograničenja kao što su pristup lokaciji, mogućnost priključenja na elektroenergetski sistem, eventualno okolinska ograničenja. Također, važno pitanje koje motivira ili demotivira investitore je zakonska regulativa kojom se reguliraju slobodne dinamičke kvote”, kaže Salkić.

Procijenjeni utjecaji na stanovništvo, odnosno valorizacija štete i koristi od implementacije projekta, usmjeravaju na zaključak da je projekt socio-ekonomski i okolinski prihvatljiv, odnosno planirani zahvat u prostoru Podveležja opravdan. Vjetroelektrana Podveležje će proizvoditi čistu energiju na bazi obnovljivog izvora.

Izvor: KLIX.ba

Hrvatski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović priredio je danas u Mostaru večeru za lidere iz regiona kojoj ne prisustvuju srpski i bošnjački član Predsedništva BiH.

Na večeri su predsednici Srbije i Crne Gore, Aleksandar Vučić i Filip Vujanović, premijeri Hrvatske i Bugarske, Andrej Plenković i Bojko Borisov, predsednici Republike Srpske i Federacije BiH, Milorad Dodik i Marinko Čavara, i predsedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto. U Mostaru nisu srpski i bošnjački član Predsedištva BiH, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, kao ni predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić koji je ranije danas potvrdio da neće prisustvovati ni večeri ni Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru.

Vučić je danas započeo dvodnevnu posetu BiH dolaskom u Mostar, gde je razgovarao s Čovićem i sa predstavnicima Koordinacionog odbora srpskih udruženja i organizacija u Mostaru. Sa Dodikom i vladikom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Grigorijem obišao je radove na obnovi Saborne crkve Svete trojice u Mostaru. Predsednik Srbije će sutra otvoriti 21. Međunarodni sajam privrede u Mostaru i posetiti štandove Srbije, koja je zemlja partner na ovogodišnjem sajmu.

Izvor: BETA.rs

Lejla Damon, studentica Univerziteta Salford, jedna je od mnoge djece rođene nakon masovnih silovanja u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Odrasla je u Londonu, od sedme godine znajući da je usvojena, ali sve do 18. nije bila svjesna traume koju je proživjela njena biološka majka u logoru. Danas je Lejli 25 godina i dok se priprema za učešće u manifestaciji koja ima za cilj sjećanje na genocid u Srebrenici, za list Manchester Evening News ispričala je svoju dirljivu priču.

U toku rata iz sarajevskog sirotišta preko Mađarske do Velike Britanije odveli su je novinari BBC-a Dan i Sian Damon. Njenu majku Damonovi su intervjuisali nakon što je rodila Lejlu na Božić 1992. godine, a ona je, traumatizovana seksualnim nasiljem koje je pretrpjela, gledajući svoje dijete samo vidjela grupu muškaraca koji su je silovali.

“Roditelji koji su me usvojili u Bosni su šest mjeseci snimali u sirotištu. Iz prve ruke su vidjeli kako je bilo djeci u ratu, po tri bebe su ležale u jednom krevetiću i živjele na riži. Uspjeli su pronaći moju majku i jako ih je dirnula činjenica da ja nisam bila ništa kriva, a majka me toliko mrzila. Samo je vidjela ljude koji su je silovali. Ne krivim je zbog toga. Pretrpjela je užasne traume”, ispričala je za mančesterski list djevojka o čijoj su sudbini prijatelji snimili dokumentarni film “Lejla’s Story”.

U Velikoj Britaniji je sa roditeljima koji su je usvojili proživjela ostatak života, ali je od malih nogu znala da joj oni nisu biološki roditelji. Kada je napunila 18 godina, zatražila je da se vrati u Bosnu i Hercegovinu kako bi spoznala istinu.

“Bilo mi je teško kad sam saznala šta se desilo”, priznala je. Svjesna je da je to dio nje, ali ističe kako je činjenica da je dijete rata ne definiše.

Majku u potpunosti razumije i kaže da joj ne zamjera niti osjeća gnjev prema njoj. S vremenom je poželjela i da je upozna. Preko naše ambasade uspjela je saznati da je živa i odlučila je kontaktirati je.

“Ne govorim bosanski, a nisam ni htjela da je tako iznenada nazovem”, kazala je. Umjesto toga pisala joj je pisma. Tri godine su se dopisivale, a prošle godine u oktobru Lejla je došla u BiH i upoznala svoju biološku majku Safu. “Bilo je sjajno s obzirom na situaciju. Bilo je čudno i bizarno, ali su svi koji su se tu našli bili izuzetno snažni. Upoznala sam i svoju tetku i polusestru. U sobi je bilo puno emocija. Konverzacija je očito bila ograničena jer je sve išlo preko prevodioca, ali sam bila u prilici da joj kažem kako mi je drago što sam je upoznala”, ispričala je djevojka.

Saznala je da je njena majka oboljela od PTSP-a, epilepsije i Parkinsonove bolesti, ali da nikada kao žrtva rata nije dobila nikakvu kompenzaciju za pretrpljenu traumu.
“Bosna nije uradila mnogo za ove žene kako bi se saznalo šta su preživjele. One moraju dokazati da su silovane, a mnogima je to preteško. Ja sam očit dokaz da se to desilo mojoj mami”, kazala je Lejla, koja je pomogla majci da dobije odštetu i nada se da joj to bar malo može ublažiti bol koju osjeća sve ove godine.

Zahvalna i biološkoj majci i roditeljima koji su je usvojili, nakon što završi studij na Univerzitetu u Salfordu Lejla planira nastaviti raditi u nevladinom sektoru kako bi pomagala djeci u drugim zemljama pogođenim ratom, a istovremeno nastavlja raditi za udruženje War Child. Učestvovat će u događaju “Remembering Srebrenica” koji se svake godine organizuje u Velikoj Britaniji u povodu godišnjice srebreničkog genocida.

Izvor: KLIX.ba

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić prvi puta se, od njenog stupanja na dužnost, zvanično sastao sa Zerrin Kandemir, konzulicom Republike Turske u Mostaru.

Kako je saopćeno, Mušić je upoznao konzulicu Kandemir o situaciji u HNK, izražavajući zadovoljstvo i pohvale Republici Turskoj zbog njenog značajnog prisustva i pomoći koju kroz vrijeme čine na ovom području. Mušić je od brojnih projekata naveo bitnost projekta vjetro-parka Podveležje koje je u fazi realizacije, nastavak gradnje puta Stolac-Neum, završetak radova na hotelu „Ruža“ i kupovinu „Staklene banke“ u Mostaru za smještaj federalnih institucija, završetak radova na izgradnji Studentskog hotela u Sjevernom logoru, te još niz infrastrukturnih projekata.

– Smatram jako bitnim pokretanje avionske linije Mostar-Istanbul. Tim vazdušnim mostom otvorile bi se i prilike za unaprijeđenje biznisa, ali bi se i otvorila mogućnost bržeg ulaganja i rješavanja raznih projekata na relaciji Hercegovine i Turske – naveo je Mušić.

Konzulica Kandemir je istakla kako Republika Turska u kontinuitetu podržava mnoge projekte u Hercegovini.

– U proteklom periodu to su bile obnove mnogih porušenih kulturno-historijskih spomenika. U narednom periodu namjeravamo snažnije podsticati privrednike iz Turske da ulažu u ovaj kanton, koji ima sjajne predispozicije za svaku vrstu razvoja. Želimo potaknuti i žene da se hrabrije upuste u projekte zapošljavanja, u čemu smo im spremni pomoći. Posljednja investicija turskih privrednika je bila prije nekoliko mjeseci u Čapljini i tim projektom će se otvoriti nova radna mjesta – rekla je konzulica Kandemir.

Mušić i konzulica Kandemir složili su se da je Mostar kulturno-historijski biser koji mora konačno prodisati punim plućima, integrirati se u svim segmentima, što bi zaustavilo odlazak mladih ljudi. Preduslov za to su izbori u Mostaru i u tom pravcu potrebno je učiniti sve da toga dođe što je moguće prije, saopćeno je iz Mušićevog ureda.

Izvor: HAYAT.ba

Nivo rijeke Save polako opada skoro u svim mjestima i povlači se u korito u mjestima koja je zaplavila. Kako je saopćeno iz Republičke uprave civilne zaštite RS, u Bosanskoj Dubici vodostaj Save je za 3 centimetra manji u odnosu na prethodnu noć. U Gradišci vodostaj Save, u odnosu na prethodno mjerenje, manji je za 1 centimetar.

“U Srpcu je u neznatnom porastu (1 cm), kao i u Šamcu (2 cm). U Brodu trenutno vodostaj stagnira. Stanovnici zaplavljenih naselja se obilaze i dostavljaju im se namirnice i lijekovi”, saopćeno je uz RUCZ RS. U Kozarskoj Dubici na lokalitetu Mlinarice nastavljaju se radovi na utvrđivanju nasipa na Savi na kome su primjećena određena slijeganja. Danas će direktor RUCZ RS sa saradnicima i domaćinima obići pomenuti dio nasipa u Mlinaricama i sagledati situaciju. Sa rijeke Save nasip će kontrolno obići i dva čamca RUCZ RS sa posadama.

Specijalizovane jedinice RUCZ RS za zaštitu i spasavanje na vodi i pod vodom, sa pumpama velikog kapaciteta angažovane su u Gradišci, Srpcu i Kozarskoj Dubici. U narednim danima prognozira se kiša i snijeg na planinama, ali se ne očekuju velike količine padavina. Civilne zaštite oba entiteta su u pripravnosti, te pomaži stanovništvu poplavljenih područja.

Izvor: KLIX.ba

Vodostaji svih rijeka u slivu Save su u opadanju, a ovaj trend bi trebao biti nastavljen, jer se ne očekuju veće padavine. Na području Odžačke posavine na snazi su i dalje mjere vanredne odbrane od poplava. Vodostaj je u porastu u mjestima Bosanska Gradiška i Srbac, ali u manjim količinama.

Vodostaji svih rijeka u slivu Save su u opadanju, a ovaj trend bi trebao biti nastavljen, jer se ne očekuju veće padavine. Na području Odžačke posavine na snazi su i dalje mjere vanredne odbrane od poplava. Vodostaj je u porastu u mjestima Bosanska Gradiška i Srbac, ali u manjim količinama.

Vodostaj bi svoj maksimum trebao dostići u narednih 12 sati, a potom se očekuje pad nivoa ove rijeke. U Srednjoj posavini se i dalje provode mjere redovne odbrane od poplava. Kako je saopćeno iz Agencije za vodno područje rijeke Save, zajedničkim snagama pravni subjekti, službe civilne zaštite i ostale institucije provode mjere aktivne odbrane od poplava, a građevinski inžinjeri prate aktuelno stanje. U Bosanskom Brodu i u Semberiji je i dalje na snazi vanredna odbrana od poplave, iako nivo rijeke stagnira.

Pripadnici Specijalizovane jedinice Uprave civilne zaštite RS za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom su s kolegama iz lokalnih civilnih zaštita raspoređeni uz rijeku Savu, obilaze zaplavljene objekte i stanovništvo u njima, dostavljaju potrebne namirnice i lijekove. Nema informacija o ugroženim ljudskim životima niti o odsječenom stanovništvu. Danas će biti upućene i pumpe velikog kapaciteta u naselje Gornja Močila kod Bosanskog Broda.

Civilne službe oba entiteta su na terenu i pomažu stanovništvu u zaplavljenim područjima. U mjestu Kobaš nalaze se pumpe koje izvlače vodu, kao i u mjestu Prud. U pripravnosti su i pripadnici OSBiH, iz sastava 6. Pješadijske brigade,
smještene u kasarni Bukova Greda, u općini Orašje. Nivoi Une i Sane su u padu već nekoliko dana, kao i nivoi većine drugih rijeka.

Vodostaj rijeke Neretve je u blagoj stagnaciji, a ostali vodostaji rijeka u porastu, posebno voda raste u Hutovom blatu i Karaotoku. Pod vodom su polja u
Krteljevcu, Krčimu i dio Trebižatskog polja. Poljoprivredne kulture u Svitavi i Bajevcima su ugrožena dolaskom vode iz jezera i aktiviranjem podzemnih izvora.
Ravno. Rijeka Trebišnjica se izlila u Popovo polje kod mosta za Ravno i poplavila jedan dio vinograda. U blizini se nalazi hladnjača koja trenutno nije ugrožena.

Prema podacima hidrometeoroloških zavoda, padavine se očekuju i u narednim danima, ali ne u velikim količinama.

Izvor: KLIX.ba

U Prijedoru je ponovo poplavljeno 50 kuća iz kojih se voda prije dva dana povukla, saopćeno je iz entitetske Civilne zaštite.

Rijeka Sana je u tom gradu prešla kotu redovne odbrane od poplava za 20 cm i vodostaj je u 12 sati iznosio 440 cm. U Novom Gradu/Bosanskom Novom Sana i Una imaju povećanje nivoa svojih tokova. Una je iznad kote redovne odbrane od poplave i u Bosanskoj Kostajnici. Vodostaj Vrbasa u Delibašinom selu kod Banje Luke je u porastu, ali još uvijek ispod kote redovne odbrane od poplave. U Bosanskoj Gradišci se Sava izlila na poljoprivredno zemljište, a voda je i u blizini puta Bosanska Gradiška – Kozarska Dubica. Tim Uprave civilne zaštite Republike Srpske s pumpama velikog kapaciteta je u toj općini i angažiran je u naselju Senjak, gdje su poplavljene kuće. Iz Civilne zaštite RS-a su saopćili da, nakon što je kiša prestala da pada u slivovima Vrbasa, Sane, Une, hidrolozi očekuju da će se vodostaji početi brzo smanjivati. Nivo toka Save će sporije opadati.

Izvor: VIJESTI.ba