Category Archive for: Bosna i Hercegovina

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović danas će u Mostaru imati tri odvojena susreta s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem.

Prvi potez novoizabranog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima koji su jučer održani, još uvijek u ulozi premijera te zemlje, zanimljivo, bit će dolazak u Mostar.

Gosti na Sajmu privrede – Mene čeka put kao predsjednika Vlade Srbije. Zakazao sam teške i ozbiljne razgovore u Mostaru, sa gospodinom Plenkovićem. To je važan dan za sve nas u regionu – kazao je Vučić sinoć na prvoj press konferenciji nakon izborne pobjede.

Najavljeno je da će se Čović prvo sastati s Vujanovićem u 16 sati, potom s Plenkovićem u 17 i na kraju, u 19 sati, s Vučićem. Premijeri Hrvatske i Srbije te predsjednik Crne Gore bit će gosti na 20. jubilarnom Sajmu privrede koji će biti otvoren sutra.

Osim privrednog centra gdje će se okupiti brojni regionalni i evropski privrednici, Mostar će tako biti i mjesto gdje će lideri pričati o odnosima u regiji koji su daleko od skladnih u posljednje vrijeme i gdje će, kako su najavili,pokušati otvoriti i razgovarati o teškim temama.

Odnosi na relaciji Sarajevo – Beograd narušeni su nakon neustavnog referenduma o danu RS, ali i nakon odluke bošnjačkog člana Predsjedništava BiH Bakira Izetbegovića da podnese zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Dokaz da odnosi sa zvaničnim Zagrebom nisu najbolji su sve češće optužbe iz BiH da se hrvatski dužnosnici miješaju u unutarašnje stvari, dok odnosi s Crnom Gorom funkcioniraju najbolje, naročito nakon potpisivanja sporazuma oko granice i rješenja pitanja Sutorine.

Kandidatski status

Sastanak u Mostaru bit će nova prilika da se razgovara i pokuša ponovno uspostaviti regionalni dijalog koji je nužan. Nedavna događanja u BiH zabrinula su i evropske dužnosnike koji su izjavljivali kako je situacija napeta, a nestabilnost na Balkanu je veliki problem.

Prema najavama, BiH očekuje do kraja ove godine kandidatski status, ali ako se i regionalni i unutrašnji odnosi ne poprave i vrate na put napretka i pozitivnih promjena, bit će teško.

Sastanci će biti održani u Kabinetu hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru, a prvi sastanak, s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, počet će u 16 sati.

Izvor: Avaz.ba

Iako su pojedini mediji pisali da velike grupacije investitora iz zemalja Zaljeva odustaju od milionskih projekata u BiH, čelni ljudi navode kako se radi o nagađanjima koja nemaju utemeljenja. Iz Burjoj Ozone grupacije koja planira investirati 2,2 milijarde eura u projekat gradnje naselja podno olimpijske planine Igman, u sarajevskoj općini Trnovo, ovim povodom oglasiće se uskoro, potvrđeno je za RSE.

S druge strane, projekat luksuznog naselja Poljine Hills u Sarajevu uveliko nastavlja s gradnjom vila čija će ukupna vrijednost iznositi 70 miliona eura, kaže za RSE Samid Sinanović, direktor SHAD Investa, člana Al -Shidi grupacije.

RSE: Da li se odustalo od gradnje projekta Poljine Hills?

Sinanović: Od projekta Poljine Hills se, itekako, ne odustaje. Projekt ide svojim tokom. Laička posjeta gradilištu pokazuje jedan živ tempo realizacije projekta, a treba imati u vidu da mi tek sada ulazimo u građevinsku sezonu. Pogotovo će u narednom periodu sama dešavanja na gradilištu mnogo više govoriti od bilo kojeg intervjua. Dakle, podcrtavamo: projekt ide svojim tokom, ne odustaje se od njega, niti se radi neka redefinicija projekta u bilo kojem smislu.

RSE: Koliko je zapravo vrijedan taj projekat i kada se očekuje njegov završetak?

Sinanović: Projekt je podijeljen u više faza. Jedna faza, koju mi interno nazivamo prvom fazom, sastoji se od 211 urbanih vila sa pratećim sadržajima, kao što su bazeni, velnesi, fitnesi, restorani i čitav niz servisnih sadržaja koji treba da omoguće lagodan, normalan i život po nekakvim mjerilima savremenog trenda življenja stanovnicima projekta. Vrijednost tog dijela je oko 70 miliona eura. Drugi dio projekta, druga faza, sastoji se od deset stambenih zgrada, dakle kolektivno stanovanje, sa 256 stambenih jedinica, od dvosobnih stanova do penthausa sa privatnim bazenima. Vrijednost tog dijela projekta je oko 60 miliona eura, a također je opremljen pratećim servisnim sadržajima.

Ovakva podjela projekta povlači za sobom i podjelu u rokovima, tako da bi prvi dio, faza A, projekt individualnog stanovanja, trebao biti pušten u funkciju krajnjem korisniku krajem ove godine, dok je useljavanje budućih vlasnika u stanove kolektivnog stanovanja u zgradama, planirano krajem 2018. godine. Tako je najavljeno i držimo se tih rokova.

Što se tiče projekta Poljine Hills, dodatno treba naglasiti da, za razliku od nekih projekata s kojima se često stavljamo u komparaciju, projekt Poljine Hills je prvenstveno namijenjen tržištu – mislimo i na domaće kupce i na povratnike u Bosnu i Hercegovinu, naše uspješne poslovne ljude koji imaju namjeru da se vrate i daju doprinos našoj ekonomiji pokretanjem i posla i mijenjanjem adrese stanovanja, a naravno i stranim kupcima koji imaju namjeru kupovati nekretnine u Bosni i Hercegovini. Dakle, nismo jedan od onih projekata koji je isključivo namijenjen ovom ili onom tržištu. S te strane ubijeđeni smo da projekt Poljine Hils nema konkurenciju na našem tržištu, kao projekt koji je koncipiran po principu compounda, ograničenog pristupa, vrlo visokog nivoa sigurnosti i privatnosti.

RSE: Kada je riječ o investiranju imate li namjeru nastaviti i kakva su vaša saznanja o odustajanju stranih investitora od velikih projekata u BiH?

Sinanović: Ja mogu govoriti o grupaciji Al-Shidi. Predstavljam kompaniju Shad invest koja je dio te grupacije, tako da se o drugim projektima i investicijama ne bih usudio govoriti da ne bih bio pogrešno shvaćen. Što se naše grupacije tiče, poznato je da se ovih dana približava šesti rođendan funkcionisanja u punom kapacitetu hotela Bristol, koji je jedna od akvizicija naše grupacije i prvi brendirani posljeratni hotel na našem tržištu, zatim Sarajevo City Centar (SCC), koji je prethodnog vikenda proslavio treći rođendan. U završnim fazama smo kada je u pitanju poslovna kula SCC-a, a uskoro će javnost bit informisana i o novom brendu hotelskih lanaca kojeg ćemo uvesti u projekt hotela SCC. Tu je i projekat Poljine Hills, a naša grupacija ima i mnogo interesantnijih projekata koji će našem tržištu biti jako zanimljivi.

Sinanović: Ja mogu govoriti o grupaciji Al-Shidi. Predstavljam kompaniju Shad invest koja je dio te grupacije, tako da se o drugim projektima i investicijama ne bih usudio govoriti da ne bih bio pogrešno shvaćen. Što se naše grupacije tiče, poznato je da se ovih dana približava šesti rođendan funkcionisanja u punom kapacitetu hotela Bristol, koji je jedna od akvizicija naše grupacije i prvi brendirani posljeratni hotel na našem tržištu, zatim Sarajevo City Centar (SCC), koji je prethodnog vikenda proslavio treći rođendan. U završnim fazama smo kada je u pitanju poslovna kula SCC-a, a uskoro će javnost bit informisana i o novom brendu hotelskih lanaca kojeg ćemo uvesti u projekt hotela SCC. Tu je i projekat Poljine Hills, a naša grupacija ima i mnogo interesantnijih projekata koji će našem tržištu biti jako zanimljivi.

RSE: Koliko je teško investirati u BiH, pogotovo ljudima iz zemalja Zaljeva, s obzirom na predrasude koje ih prate?

Sinanović: Jako je teško i prepuno izazova općenito u bilo kom smislu invetsiranja bilo da se radi o kapitalu koji nema porijeklo u BiH ili je domaći kapital. Opet važi činjenica da je zakonska regulativa i procesi vezani za prostorno plansku dokumentaciju, izdavanje dozvola, otvaranje firmi i sve što čini proces investiranja jako izazovan i nalazi se na niskom stepenu razvoja, čak i u usporedbi sa susjednim zemljama. Kada dodamo i predrasude o investitorima iz zaljevskih zemalja, predrasude koje su u većini slučajeva bazirane na neistinama i površnom tumačenju stvari, naravno da je teško i izazovi su veći i teže ih je prevazići.

autor: Dženana Halimović 

Izvor: SlobodnaEvropa.org

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je na sjednici usvojilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.

Podsjetimo, nakon što je 24. marta istekao redovan rok za ispunjavanje obaveza za nastavak aranžmana, MMF je taj rok produžio do 31. marta. Usvajanje zakona o akcizama, kojim se predviđa povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru, jedan je od uvjeta za nastavak aranžmana.

Izvor: Vijesti.ba

Nakon što je državni ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda prošle sedmice u Moskvi potpisao sporazum s ruskom stranom o naplati klirinškog duga u iznosu od oko 116 miliona eura, entitet Federacija BiH svoj dio sredstava će utrošiti za izgradnju brze ceste od Lašve prema Travniku.

Raspodjelom sredstava od klirinškog duga najveći procenat pripada FBiH i to oko 131 milion KM Federaciji BiH, Republici Srpskoj nešto više od 65 miliona KM, državnim institucijama 22,7 miliona KM i Brčko disktriktu 6,8 miliona KM. Kako je za Klix.ba potvrdio direktor preduzeća Autoceste FBiH Adnan Terzić Vlada FBiH će odmah prebaciti 120 miliona KM za izgradnju dugo najavljivanog projekta, brzu cestu Lašva-Travnik

“Od klirinškog duga dobit ćemo oko 120 miliona KM. Radovi kreću čim dobijemo zeleno svjetlo od Vlade da raspišemo tender. S obzirom da se radi o našem novcu, odnosno finansiranju primjenit ćemo naš zakon o javnim nabavkama”, kazao je Terzić za Klix.ba.

Za dionicu koja je duga 25 kilometra potrebno je oko 183 miliona KM. Naplatom klirinškog duga obezbijeđeno je već 120 miliona, dok će se preostali iznos sredstava tražiti iz drugih izvora finansiranja. Izgradnja brze ceste od Lašve prema Travniku, a zatim i dalje prema Jajcu jedan je od strateških infrastrukturnih projekata Vlade FBiH. Za izgradnju ceste od Travnika do Jajca potrebno je oko 550 miliona KM. Da će izgradnja brze ceste Lašva-Travnik početi ove godine najavio je i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je još u januaru naglasio da su sredstva obezbijeđena i da postoje sve neophodne dozvole.

“Trasa brze ceste Lašva Nević Polje dio je nove proširene evropske mreže brzih cesta tzv. ruta 2A Lašva – Travnik – Jajce – Banja Luka i veoma je značajna jer će centralna područja BiH povezati s autocestom na kridoru 5-C, te će znatno poboljšati uvjete odvijanja saobraćaja duž pravca Sarajevo – Banja Luka” izjavio je nedavno je v.d. direktora JP Autoceste FBiH Adnan Terzić.

Dionica Lašva – Nević Polje duga je 25 kilometara i radi se o brzoj cesti s dva odvojena kolovoza, svaki s po dvije saobraćajne trake širine tri i po metra. Glavne strukture su gradnja tri tunela i 18 mostova i vijadukata. Na ovom dijelu su četiri petlje (Lašva, Kaonik, Vitez i Nević Polje).

Izvor: Klix.ba

Ismet ef. Odobašić, imam Gazijske džamije u Kiseljaku kod Srebrenika i profesor historije po struci, odnedavno je u posjedu vrijedne kolekcije arhivske i bibliotečke građe, slučajno pronađene na tavanu jedne stare kuće u Tuzli, koja se rušila zbog izgradnje novoga objekta.

“Građu je pronašao moj prijatelj Mirza Nurkanović, na tavanu stare prizemnice, u nekoliko sanduka i kofera. Zaključivši na prvi pogled da se radi o nečemu vrijednom, obavijestio me je i ponudio mi da to preuzmem. Odmah sam to učinio, a zatim sam građu uz pomoć kolega detaljno pregledao i razvrstao”, kazao je ef. Odobašić za Fenu.

Navodi da se radi o jednoj privatnoj arhivi koja sadržava brojne dokumente, korespondenciju, različite bilježnice, te veću količinu starih knjiga, časopisa i magazina, kao i stanovit broj starih fotografija, sve to datirano od austrougarskog razdoblja pa sve do iza Drugog svjetskog rata.

Pronađena arhiva je pripadala Hildi Elbling-Perović iz Tuzle, činovnici po zanimanju, inače ženi koja je ostavila značajnog traga u kulturnom i društvenom životu nekadašnje Tuzle i širega tuzlanskog područja, ističe sagovornik Fene.

“Njemica po porijeklu, udata za profesora Danila Tunguza Perovića, sina poznatog ustaničkog vođe Pere Tunguza, bila je veoma aktivna žena i zanimljiva ličnost. Poznata pijanistkinja amaterka, članica više kulturnih društava, privatno je držala časove klavira, te njemačkog jezika za djecu iz tuzlanskih građanskih porodica. O njenoj biografiji se, međutim, do sada veoma malo znalo. Ova građa, koja je voljom sudbine dospjela u moj posjed, dragocjen je historijski izvor kojim se, uz Božiju pomoć, namjeravam poslužiti da detaljnije istražim biografiju ove istaknute i, može se reći, nepravedno zaboravljene Tuzlanke”, rekao je ef. Odobašić.

Odobašić je izrazio spremnost da, nakon što detaljno prouči spomenutu arhivu, ustupi je nadležnoj arhivskoj ustanovi na trajno čuvanje i korištenje.

Izvor: Klix.ba

Zvanična statistika bilježi samo broj noćenja, a turistički radnici u Višegradu procjenjuju da je u prošloj godini ovaj grad posjetilo skoro 150.000 gostiju. Branislav Andrić, stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Višegrada, ističe da je Ćuprija Mehmed-paše Sokolovića, koja je građena od 1571. do 1577. godine, glavni motiv većini turista da posjete ovaj grad, a nakon što je uvrštena na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika, stalno se povećava broj stranih gostiju, posebno onih iz Azije.

Državna zastava

– To su uglavnom japanske ture na Balkan, u okviru kojih posjećuju i Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, a odnedavno i Albaniju. Cilj putovanja im je mapa UNESCO-vih spomenika. Kroz Višegrad je 2016. prošlo skoro 3.000 turista iz Japana, a u posljednje dvije godine bilo je i nekoliko grupa iz Malezije, Kine i Koreje. Glavni motiv i turistima iz BiH, Crne Gore i Srbije je višegradska ćuprija pa onda sve ostalo – navodi Andrić.

Obnova Mosta Mehmed-paše Sokolovića okončana je lani, a radove je finansirala Turska agencija za međunarodnu saradnju TIKA. Tokom proljeća, sve će biti finalizirano i spremno za svečano otvorenje.

– Urađena je i česma kraj mosta i ostavljeno je mjesto za spomen-ploču posvećenu onima koji su uradili obnovu. Planirano je da u junu ove godine Višegrad dobije i veliki spomenik Mehmed-paši Sokoloviću, koji je dar biznismena Slobodana Pavlovića iz Bijeljine. Taj spomenik, statua velikog vezira koji sjedi na prijestolju, završen je i trenutno je u Bijeljini, a treba biti postavljen u parku pored ćuprije. Tako bi se Višegrad trebao odužiti za sve ono što je Mehmed-paša uradio za njega – ističe Andrić.

U Medžlisu Islamske zajednice Višegrad očekuju da ćuprija zaista i bude bh. nacionalni spomenik te da se kraj nje istakne i državna, uz entitetsku zastavu.

Mjesto stradanja

Rijetki prognanici ćupriju danas žele vidjeti, jer je u svim ratovima bila mjesto njihovog stradanja. Memišević kaže da nevidljive niti sa zavičajem ipak nisu sasvim pokidane pa se u mnogim domovima ili na radnim mjestima nalaze slike Mehmed-pašinog mosta, kao uspomena na davna, ljepša vremena.

– Ćupriju volimo na poseban način. Očekujemo da ona u nekom novom ruhu odašalje novi poziv Višegrađanima širom dunjaluka da dođu i sjete se svoje mladosti i lijepih dana. Ni sam Mehmed-paša nije želio da se njegovim sunarodnjacima dešavaju zločini, već da spoji dvije obale, a uspio je približiti i ljude, vjere i kulture. Kroz historiju, ćuprija svjedoči dobru dobrih i zlu zlih ljudi. Nadamo se da će u budućnosti sve više svjedočiti dobru i biti na korist svim dobronamjernim ljudima – ističe predsjednik MIZ i SO Višegrad Bilal Memišević.

Smajlović: Nema joj ravne na ovom svijetu

Pisac, pjesnik, književni kritičar i dugogodišnji novinar i urednik Mustafa Smajlović jedan je od ljudi koji veličanstveni most na Drini nosi u srcu, ali i u svojim tekstovima. Odrastao je kraj ćuprije, od nje je otišao 1970. godine, ali joj se uvijek vraćao. Dobri ljudi i danas je, kaže, vide “kao zrno bisera na vodi, a nebeski svod da joj je školjka”, baš kao što piše na zapisu iz 1577. godine, uklesanom na mostu.

– Kao pjesnik zanesenjak, napisah brojne pjesme o ćupriji, ljepotici kojoj “nejma ravne na ovome svijetu”, o remek-djelu najvećeg osmanlijskog i svjetskog arhitekte Kodža Mimara Sinana. Hoću da vjerujem kako će višegradska kamena ćuprija ponovo povezivati ljude i obale i kako će po njoj hoditi samo dobri ljudi – kazao nam je Smajlović.

Izvor: Vijesti.ba