Category Archive for: Bosna i Hercegovina

U nastavku akcije “Zadruga” jučer je privedeno 15 osoba od koje su dvije zadržane u pritvoru. Ove osobe sumnjiče se za krivična djela organizovani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlasti i pranje novca.

U pritvoru su zadržani Omar Lačević (Sikra d.o.o.) i Gabrijel Delić (Deling), a nakon saslušanja su pušteni Sead Tutić (Sela), Danijel Burazorović (H&T Tehnika), Nedim Stambol (Sikra), Mujo Bublin (Pet zlatnih d.o.o), Anila Gajević (Zona), Viktor Kljajić (Zona), Muhamed Gajević (Zona), Ibrahim Karavadić (Udruženje vjeroučitelja KS), Šefika Mahmutović (Podorad d.o.o.), Samija i Adnana Heljić (Heljić d.o.o.), Faruk Memić(IT-Mont) i Sakib Efendić.

Jučer su izvršeni pretresi na 12 lokacija, a akcija se nastavlja. Podsjetimo, akcija je započeta krajem januara i prvobitno je uhapšeno 12 osoba. Za njih devet je određen jednomjesečni pritvor. Riječ je o Enisi i Sanelu Đaliću, Huseinu Borišiću, Adnanu Karahasanu, Nihadu Biliću, Salihi Dervišević, Hadisu Kusturi, Aliji Kadriću i Ramizu Durakoviću. Pritvor im je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, prikrivanje dokaza i opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, dok je za Enisu Đalić, Borišića i Durakovića pritvor određen i zbog opasnosti od bjekstva jer imaju crnogorsko državljanstvo.

Osumnjičeni su za organizirani kriminal u vezi s pranjem novca i zloupotrebom položaja ili ovlasti.

Kao vođe ove grupe, tvrdi Tužilaštvo, bračni par Đelić registrovao je agencije za posredovanje u zapošljavanju “Eslider” i “Leading” (radila do septembra 2016. godine) u okviru koje su navodno falsifikovali uvjerenja s fakulteta koja potvrđuju da su osobe na koje su uvjerenja glasila studenti i đaci, a s ciljem da prikažu kako njihova agencija ima članove/kandidate za zaposlenje. Potom su s ostalim osumnjičenima navodno sklapali ugovore o pružanju usluga na imena studenata i đaka, a potom su drugi osumnjičeni putem svojih firmi uplaćivali novac na račun agencija.

Tužilaštvo tvrdi da je bračni par Đalić potom taj novac skidao s računa firme i vraćao osumnjičenima, uz proviziju od osam do 10 posto. Na ovaj način pravn osobe su izbjegavale plaćanje poreza državi, kao i ostalih dažbina, odnosno vršilo se pranje novca. Tužilaštvo navodi kako su na ovaj način pribavili za sebe više od 40 miliona KM te oštetili budžet za blizu 30 miliona KM.

Izvor: KLIX.ba

Bosna i Hercegovina će morati ostvariti održiv i značajan napredak u reformama i funkcionalnosti ako želi da bude spremna da otvori pregovore za članstvo u EU do kraja 2023. godine, navedeno je u Nacrtu strategije EU za zapadni Balkan, koji bi sutra trebalo da usvoje evropska tijela, a koji je u posjedu “Nezavisnih”.

Sudeći po ovom nacrtu, EU prvi put u istoriji proširenja usvaja kompletan akcioni plan za primanje zemalja zapadnog Balkana, a u tom cilju spremna je čak i na unutrašnju reorganizaciju i promjenu sistema unutrašnjeg donošenja odluka, koja treba da se desi prije nastavka proširenja, do 2025. godine.

“Primanje zapadnog Balkana će se odraziti na trenutne institucionalne aranžmane unutar Unije. Prije zaključivanja pregovora trebaće nam prijedlozi u vezi s tim institucionalnim aranžmanima”, navedeno je u ovom nacrtu.

Za balkanske zemlje važna je i odredba po kojoj zemlje članice, kao ni zemlje kandidati neće smjeti koristiti međusobne nesuglasice za blokiranje napretka u pregovorima. S tim u vezi, EU zahtijeva rješavanje problema između Beograda i Prištine. Konkretno, to bi trebalo da znači da Hrvatska neće moći koristiti pitanja hrvatskog naroda u BiH, ili neriješena granična pitanja radi eventualnog usporavanja bh. članstva, kao što je, na primjer, Slovenija blokirala Hrvatsku u vezi sa Piranskim zalivom. Kao stvar principa zemlje koje su na samoj ivici EU treba da imaju strateški interes da budu zagovarači evropskih aspiracija njihovih susjeda, a ne da im te aspiracije otežavaju, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

U nacrtu je dalje istaknuto da će do 2025. završiti transformaciju ka jačoj i pravno efikasnijoj uniji, a da bi Srbija i Crna Gora mogle biti spremne za članstvo. Da bi do kraja 2019. godine BiH dobila kandidaturu, uslov je da ispunimo akcioni plan koji ćemo predstaviti u ovom članku i riješimo upitnik, što je uopšte preduslov da bismo krajem 2023. mogli započeti pregovore.

Slične ocjene iznesene su na brifingu za novinare uoči objavljivanje ovog dokumenta, istaknuvši da se politika proširenja ne mijenja, a da predviđa da su Srbija i Crna Gora najbliže da do 2025. godine budu pred ulaskom u EU. Upozorili su da još čekaju odgovore BiH na evropski upitnik, a u trenutku kada dođu u Evropsku komisiju počeće ih pregledati i pripremati mišljenje o tome da li je BiH spremna preći u novu fazu pregovora, što bi trebalo započeti na ljeto. Ističu i da je Crna Gora kandidatski status ostvarila 2012. godine i do sada je otvorila 30 poglavlja, a tri privremeno zatvorila, te da je veliki korak naprijed i ulazak Crne Gore u NATO. Što se tiče Srbije, kažu da do sada ima 12 otvorenih poglavlja, a stava su da je jako bitno da se nastave pregovori sa Prištinom.

Akcioni plan sadrži šest glava i u njima su navedeni konkretni koraci po oblastima koje zemlje zapadnog Balkana moraju da ispune do kraja 2019. godine. Oblasti se odnose na jačanje vladavine prava, bezbjednosnu i migracionu politiku, socijalno-ekonomske reforme, jačanje povezanosti, digitalnu agendu i regionalno pomirenje. Ako BiH ispuni sve ove mjere, može se nadati krajem naredne godine dobijanju kandidature za članstvo. U nacrtu je istaknuto da će Akcioni plan biti detaljno predstavljen u martu.

Primjera radi, u poglavlju vladavine prava EU će insistirati na otvaranju predmeta krupne korupcije, a uvešće i mehanizme kontrole sprovođenja tih procesa. EU, bez uvijanja, govori o vezi kriminalnih i političkih struktura, sistemskoj korupciji i insistiranju na odlučnom rješavanju ovih problema. U poglavlju o bezbjednosti predviđeno je formiranje mješovitih istražnih timova između zemalja članica i zemalja zapadnog Balkana. U dijelu u kojem se govori o energetici, EU insistira na energetskoj uniji, jedinstvenom regulativnom okviru za električnu energiju, a u digitalnoj agendi predviđeno je i uvođenje evropskog rominga za mobilne operatere.

Jedna od ključnih poruka zvaničnika EU je da se lideri u BiH, ali i u regionu ne smiju vraćati konfliktima. Kada je riječ o BiH, istaknuto je da je ova zemlja na začelju na Balkanu kada je riječ o EU integracijama, ali da je u međuvremenu ipak napravila određene pomake. Cilj nacrta ove strategije, koji se danas objavljuje, je pripremiti javno mnjenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške finansijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU.

“Pristupanje EU je izbor za koji je potreban politički i društveni konsenzus. Ne smije biti nedorečenosti od strane lidera gdje zapadni Balkan pripada i smjera u kojem treba da ide. To je neophodno kako bi bila osigurana podrška vlastitih građana i građana EU i mora biti uključeno u komunikaciju lidera sa građanima”, navedeno je u ovom dokumentu.

Izvor: VIJESTI.ba

Ugledni britanski magazin “The Economist” objavio je indeks demokratije u 2017. godini prema kojem je Bosna i Hercegovina svrstana u kategoriju država sa “hibridnim režimom”. Riječ je o analizi demokratičnosti 167 zemalja svijeta.

Ovo nije prvi put da je “The Economist” svrstao Bosnu i Hercegovinu u kategoriju država s “hibridnim režimom”, odnosno zemalja koje su ove godine ocijenjene ocjenom od 4,0 do 4,99. Termin “hibridni režim” pojavio se devedesetih godina prošlog vijeka kada su mnoge zemlje započele svoju tranziciju ka demokratiji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokratije i totalitarizma nazvane su zemljama s hibridnim režimom. U istoj kategoriji kao i BiH nalaze se, između ostalog, zemlje poput Iraka, Ukrajine, Bolivije, Maroka, Madagaskara, Zimbavea, Tanzanije, Nepala i Mozambika. Zemlje susjedstva stoje bolje od BiH s obzirom na to da su Srbija i Hrvatska svrstane u kategoriju “demokratija s manama”.

Democracy Index 2017 : Free speech under attack

Democracy is in decline in countries all over the world. Find out why in the latest edition of our Democracy Index, which records how democracy fared in 2017. Our annual index includes a special focus on the state of media freedom around the world and the challenges facing freedom of speech.

Bosna i Hercegovina bi do kraja 2023. godine trebala postići napredak u reformama i funkcionalnosti kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora, piše u Nacrtu strategije proširenja EU na Zapadni Balkan, a u koju je imala uvid hrvatska HINA. U mnogo boljoj poziciju su Srbija i Crna Gore koje bi do 2025. već mogle postati članice EU.

Srbija i Crna Gora mogu u najboljem slučaju članicama EU-a postati 2025. godine, a za ostvarenje toga ambicioznog cilja prijelomna godina bit će 2019. kada se od obje zemlje očekuje ispunjenje prijelaznih mjerila u poglavljima pravosuđa i unutrašnjim poslova, a u slučaju Srbije i puna normalizacija odnosa s Kosovom, stoji u Nacrtu strategije proširenja na Zapadni Balkan koju bi Komisija trebala prihvatiti počekom sljedećeg mjeseca.

“Sa snažnom političkom voljom, provedbom stvarnih reforma i trajnim rješenjem za sporove sa susjedima, Crna Gora i Srbija trebale bi biti spremne za članstvo do 2025. godine”, stoji u jednoj od radnih verzija nacrta “Vjerodostojne perspektive proširenja za Zapadni Balkan”, u koji je Hina imala uvid.

Pino Nature Hotel nominiran je za prestižnu svjetsku nagradu “BID Quality Award” u zlatnoj kategoriji gdje će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na jednoj od najznačajnijih svjetskih konvencija “Internacionalnal BID Quality” koja će biti održana u Frankfurtu 17. i 18. marta.

Pino Nature Hotel je nominiran nakon istraživanja i analize od svjetskih znalaca kao što su “Lovci na kvalitet”, svjetski poduzetnici i eksperti iz oblasti kvalitete, koji su prepoznali uticaj Pino Nature Hotela u oblasti lideršipa, kvalitete, inovacija i izvrsnosti. Direktorica hotela Aida Terzić je izjavila da iako je Pino Nature za samo dvije godine svoga rada osvojio ili bio nominiran za mnoge svjetski poznate nagrade iz oblasti arhitekture i dizajna poput A Design Award, EHDA 2017, Meies Van Der Rohe Award i mnoge druge, ovo je prvo priznanje iz oblasti kvalitete na svjetskom nivou zbog čega su u ovoj kompanij iznimno ponosni.

Izvor: AVAZ.ba

Uvoz dijamanata, dragog kamenja, bisera i svile u Bosni i Hercegovini enormno je porastao, pa je u 2017. uvezeno 28 puta više dijamanata nego godinu ranije.

Uvoz dijamanata porastao je sa 166.250 konvertibilnih maraka na 4.711.150 KM, dragog kamenja na 9.559.230 KM sa 506.220 KM, uvoz bisera je porastao za 964.450 KM, dok je uvoz svile porastao sa 151.425,25 KM na 409.363,04 KM, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.  Ekonomski analitičar Predrag Duduković je istakao da su kamate na oročenu štednju koje banke nude niske, te da građani ulažu novac u stvari koje ne gube vrednost.

“Građanima se više ne isplati da ulažu novac u banke, pa ulažu u neke stvari koje će u perspektivi biti još puno vrednije i koje ne gube na vrednosti, kao što su zlato, dijamanti, nekretnine, drago kamenje i drugo”, naveo je Duduković.

Istakao je i da je baza uvoza dijamanata u 2016. godini bila veoma niska te da je porast, kako kaže, donekle razumljiv. Ekonomista Igor Gavran kazao je da postoji mogućnost da je reč o reeksportu i da sve ne ide u BiH, te da su u pitanju određene trgovinske aktivnosti. Ekonomista Igor Gavran kazao je da postoji mogućnost da je reč o reeksportu i da sve ne ide u BiH, te da su u pitanju određene trgovinske aktivnosti.

“Razlika između bogatih i siromašnih je sve ekstremnija, te ona mala grupa bogatih ljudi, čiji su prihodi san za prosečnog građanina, uzima visokovredne predmete, koje je onda mnogo jednostavnije negde prebaciti nego gotov novac”, rekao je Gavran i dodao da su dijamanti idealni za takve radnje.

Izvor: NEZAVISNE.com

Grad Banja Luka u subotu, 13. januara organizuje prvi festival banjalučkog ćevapa.

-‘Ćevap fest’ je manifestacija posvećena promociji domaćeg, lokalnog, prepoznatljivog proizvoda i brenda – rekao je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić te istakao da Banja Luka ima potencijal da s onim što je banjalučki ćevap i pričom koja se oko njega može razviti, napravi jednu manifestaciju, koja će biti tradicionalna i koja će privlačiti i domaće i strane posjetioce.

Za učešće na ovoj gastronomskoj manifestaciji za sada je prijavljenih šest roštiljnica, koje će ćevape prodavati po “popularnim” cijenama. Gosti koji dolaze u Banju Luku, u principu, znaju za banjalučki ćevap i to je jedna od prepoznatljivih odrednica ovog grada, a kako je rekao Radojičić, željelo se od te priče napraviti i nešto više.

-Tako je paralelno s ovom manifestacijom, Grad Banja Luka pokrenuo i zaštitu geografskog porijekla, odnosno, mi ćemo biti nosioci inicijative koja ima formalni put prema institucijama u BiH koji su za to ovlašteni da se zaštiti geografsko porijeklo i naziv banjalučkog ćevapa – naveo je Radojičić, koji je pozvao sve sugrađane i goste da u subotu posjete “Ćevap fest“.

Zvanični promoter banjalučkog ćevapa i osoba koja se nalazi na logu ove manifestacije, Nebojša Kuštrinović istakao je da je grad na Vrbasu poznat po svom “banjalučkom ćevapu“.

-Proteklih dana Banja Luka je bila puna turista, i sigurno je da su svi probali banjalučki ćevap. Slobodno možemo reći, da onaj ko nije probao banjalučki ćevap nije ni bio u našoj Banjoj Luci – rekao je Kuštrinović.

Kazao je da banjalučki ćevap u odnosu na druge nije poseban samo po tome jer se pravi u “pločicama“, već i po lepinji, koja se priprema u specijalnim krušnim pećima, s temperaturom većom od 400 stepeni Celzijusa.

-Tijesto je mekano i prije pečenja se uvalja u mekinje i kao takav dolazi na naše trpeze. Uz to, banjalučki ćevap najukusniji je kada se jede rukama – ispričao je ovaj banjalučki meteorolog.

Izvor: VIJESTI.ba